Predsjednik Crne Gore i lider Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović kazao je da do promjene vlasti 13. decembra, kada je Skupština trebalo da glasa o nepovjerenju Vladi, nije došlo jer su, kako je naveo "partije koje su bile dio tog dogovora tražile dodatno vrijeme zbog pripreme za ono što treba učiniti".
"Kazali smo da mi želimo promijeniti nepovoljnu realnost koju doživljavamo kao vrijeme propadanja Crne Gore, ili ćemo prihvatiti bilo koji scenario koji će voditi promjeni vlasti. Nije došlo do promjene vlasti onog dana kada je bilo najavljeno, to je bio ponedjeljak 13. decembar. Neke od partija koje su dio tog političkog dogovora su tražili kratko, dodatno vrijeme - ne govorimo o mjesecima, govorimo o eventualnom periodu od mjesec dana - zbog adekvatnije pripreme za ono što treba učiniti i gdje bi i same trebale participirati. Naravno, pitanje je od tolikog značaja da nismo postavljali pitanje treba li prihvatiti to odlaganje i treba li osigurati da tokom januara dođe do promjene izvršne vlasti", rekao je Đukanović za HRT.
Govoreći o optužbama za korupciju tokom vladavine DPS-a, predsjednik Crne Gore je naveo da njegova partija nije izgubila vlast zbog prekomjerne korupcije.
"Bilo bi apsolutno pogrešno tvrditi da u Crnoj Gori, kao i okolnim društvima, kao i u evropskom društvu, nema korupcije. Ima je, ali to definitivno nije nikakva posebnost, nikakva specifičnost, nikako naglašen problem u Crnoj Gori u odnosu na druge države. Jesam li ja garancija crnogorske nezavisnosti i crnogorskog državnog, nacionalnog, kulturnog i vjerskog identiteta, ne bih to tako kazao", naveo je Đukanović.
Upitao da li Crna Gora već godinama živi u raljama organizovanog kriminala i korupcije, odgovorio je da je ideja bila što lošije predstaviti stanje u Crnoj Gori, da bi se obezbijedila međunarodna naklonost za promjenu vlasti.
" Neupitno je da sam u ovom ukupnom proteklom periodu bio na čelu politike koja se bavila i očuvanjem mira, i očuvanjem multietničkog sklada i građanskog društva koja je obnovila nezavisnost i Crnu Goru okrenula ka evropskom sistemu vrijednosti i već je uvela u NATO".
Odgovarajući na pitanje o odluci Uprave za katastar i državnu imovinu da kao vlasništvo Mitropolije crnogorsko primorske upiše Cetinjski manastir, Đukanović je naveo "da je to još jedan pokušaj uzurpacije crnogorskog kulturno-istorijskog i sakralnog nasljeđa, s jasnim političkim ciljem – da se izvrši srbizacija Crne Gore, i da se pokaže da Crna Gora nema ni svoj državni, ni svoj kulturni, ni svoj nacionalni i vjerski identitet i da je samim time besmisleno postojanje još jedne srpske države".
"To je naravno politička intencija ideologa i promotera velikosrpskog nacionalizma, i u Crnoj Gori i u regionu. To je već duboko zona krivično-pravne odgovornosti, jer govorimo o pokušaju bespravne uzurpacije nečega što je izuzetno važno, istorijsko i državno dobro Crne Gore. Nemoguće je govoriti o tome da je finansiranje Cetinjskog manastira bilo od strane srpske crkve ili države Srbije. To je imovina države Crne Gore koja je ostala takvom i poslije 1920. godine, nakon što je ukinuta država Crna Gora, a formirana Srpska pravoslavna crkva. I sve je to trajalo do posljednjih godina, kada kreće uzurpacija tog sakralnog nasljeđa Crne Gore i sve se završava ovim", rekao je Đukanović dodajući da je vjeruje u pravni poredak Crne Gore, te da će se lako dokazati da je to imovina crnogorske Prijestonice.
"A isto tako vjerujem da će pravni sistem Crne Gore u bliskoj budućnosti smoći snage da krivično-pravno procesuira uzurpatore".
"Popis stanovništva se želi falsifikovati"
Govoreći o popisu, predsjednik Crne Gore je rekao "da je jasno da se želi falsifikovati popis stanovništva u Crnoj Gori", da se "želi politikantski zloupotrijebiti" i da se "želi dokazati da su navodno Srbi u Crnoj Gori ugroženi, zbog čega im je potrebna podrška države Srbije".
"Kako stoje činjenice, kazaću vam: 1981. godine u Srbiji je živjelo 147.000 Crnogoraca, 2011. godine u Srbiji živi 38.000 Crnogoraca. Dakle, otprilike 110.000 manje nego 30 godina ranije. Kada su u pitanju Srbi u Crnoj Gori, 1981. godine je u Crnoj Gori živjelo 9,3 odsto Srba. Trideset godina, kasnije, 2011., živi 28,7 odsto Srba. Dakle toliko o asimilaciji predstavnika srpskog naroda u Crnoj Gori. I toliko o mogućnostima očuvanja crnogorskog nacionalnog i kulturnog identiteta Crnogoraca koji žive u Srbiji", naveo je Đukanović.
Ponovio je da se "velikosrpski nacionalizam suštinski nikada nije pomirio sa crnogorskom nezavisnošću".
"Treba samo poslušati izjave, ne bilo koga, nego predsjednika Srbije, koji je u više navrata, kritikujući svog prethodnika, kazao da je Tadić svojevremeno dozvolio da Crna Gora postane nezavisna. Kao da smo pitali predsjednika Tadića ili predsjednika Vučića, a ne oslonili se na ono što je istorija i što je definisano međunarodno pravo kroz pravila Badinterove komisije s početka devedesetih godina iz vremena jugoslovenske krize", naveo je Đukanović.
Predsjednik Crne Gore je, govoreći o Zakonu o državljanstvu, rekao da su zakonodavni pokušaji tokom prethodnih 16 mjeseci pokušali dovesti u pitanje biračko pravo, pa time i građansko pravo u Crnoj Gori jednog značajnog dijela dijaspore Crne Gore, posebno u zapadnoevropskim zemljama koju dominantno čine predstavnici manjinskih naroda u Crnoj Gori.
Aranžman sa Kinom bilo jedino moguće rješenje, druge ponude bile apsolutno neuporedive
Upitan pleše li Crna Gora i dalje po ivici kineskog dužničkog ropstva i da li mu je žao što je Crna Gora ušla u aranžman izgradnje autoputa, Đukanović je odgovorio "nikako".
"Mislim da je za Crnu Goru bilo nasušno potrebno da izgradi taj autoput, da je to važno i zbog sigurnosti putovanja kroz Crnu Goru ali još i više - zbog integracije crnogorskog sjevera u Crnu Goru. Žao mi je da se to nije učinilo koju deceniju ranije, ali dobro je da se sada završava ta prva dionica. Kada je u pitanju sam aranžman sa Kinom, to je bilo jedino moguće rješenje, zato što su sve druge ponude bile apsolutno neuporedive. Nemam nikakva saznanja da je bilo ko ozbiljan i bilo što konkretno spomenuo kao osnovanu sumnju za koruptivni aranžman u izgradnji autoputa. Nemam takvih saznanja. Dakle, riječ je o političkom etiketiranju bez ikakve argumentacije. I napokon, želim demantovati ocjenu koju ste izrekli, interpretirajući ocjene nekih drugih ljudi, da je riječ o najskupljem kilometru autoputa. Znate, taj ugovoreni kilometar autoputa u Crnoj Gori je otprilike oko 19 miliona eura. Kada znate da ta prva dionica počinje na 50 metara nadmorske visine, a završava se na oko 1.200 metara nadmorske visine, onda vam je jasno koliko je komplikovana gradnja. Drugo, i tada to nikako nije najskuplje. Imate kilometar autoputa između Švajcarske i Francuske za otprilike 35 miliona, imate u Slovačkoj 32 miliona, imate u Njemačkoj 26 miliona, u Austriji 25 miliona... Dakle, ovo nije najskuplji kilometar autoputa".
"Kokain ko zna gdje je bio namijenjen"
Govoreći o rekordnoj zaplijeni tone i po kokaina u Crnoj Gori, Đukanović je naveo da je kokain "pao" zahvaljujući informacijama koje je crnogorska policija dobila od stranih službi, ali i da nije siguran da je ta informacija na pravi način upotrijebljena. Smatra da je ideja bila da se kokain dalje prati da bi bili oktriveni svi koji su učestvovali u procesu krijumčarenja.
"Ovaj kokain ko zna gdje je bio namijenjen, on je definitivno "pao" zahvaljujući međupolicijskoj saradnji, zahvaljujući informacijama koje je policija Crne Gore dobila od svojih inostranih partnera. Nisam siguran da je na pravi način ta informacija upotrijebljena, zato što mislim da je ideja bila da se ta trgovina samo dalje prati, da bi svi koji su u tom procesu otkrivanja došli do one najpoželjnije informacije, ko je naručilac i ko je krajnji korisnik. Plašim se da je ta okolnost, da se taj kokain u kontejneru banana našao u nekom trenutku u Crnoj Gori, iskorišćen od strane određenih političkih i policijskih struktura u Crnoj Gori, da se od toga napravi dobra politička priča. Ali mi ćemo nažalost svi zajedno, plašim se, sada ostati bez odgovora ko je naručilac, a ko krajnji korisnik", rekao je Đukanović, dodajući i da je potrebno razumjeti da je Crna Gora na trasi narko-trafikinga.
"Bilo da je riječ o trgovini heroinom, koji potiče sa istoka, prelazi preko Turske, pa preko Balkana ide ka zapadnoj Evropi, ili da je riječ o kokainu koji iz Južne Amerike, Španije, takođe prelazi preko evropskih luka i jedna od tih luka je i Crna Gora. I to je nešto valjda što svi pravilno razumijemo".
Bonus video:
