Osnovni sud u Podgorici prošle godine imao je u radu 24.219 predmeta, od kojih je 16.368 riješeno, kazala je predsjednica tog suda Željka Jovović.
Ona je rekla da je najveći broj predmeta bio u parničnom referatu - 12.206.
"U Osnovnom sudu u Podgorici, zaključno sa 30. decembrom prošle godine, u radu je bilo ukupno 24.219 predmeta. Riješeno je 16.368, dok je ostalo neriješenih 7.846”, navela je Jovović u intervjuu agenciji MINA.
Ona je kazala da je pandemija koronavirusa umnogome uticala na rad suda, sa obzirom na izuzetno nepovoljne prostorne kapacitete u zgradi u kojoj sud funkcioniše.
"U većini kancelarija u kojima postupaju sudije nije se mogla obezbijediti propisana distanca, pa su suđenja zakazivana u Velikoj sudnici, prema unaprijed planiranom rasporedu, a sudili smo i u sudnici Pravnog fakulteta", rekla je Jovović.
Prema njenim riječima, pored pandemije koronavirusa, na rad suda prošle godine značajno je uticao i štrajk advokata.
O tome, kako je navela Jovović, govori činjenica da je samo pred Osnovnim sudom, od 25. maja do 20. jula prošle godine, odloženo 4.626 suđenja.
Komentarišići zaradu sudija, ona je ocijenila da plata sudija nije adekvatan finansijski ekvivalent za uloženi rad i odgovornost koje nosi ta teška fukcija.
“Moju tvrdnju potvrđuje činjenica da značajan broj mladih i talentovanih pravnika, nakon pripravničkog staža, budućnost sve češće pronalazi u drugim oblastima pravne struke”, rekla je Jovović.
Ona je, odgovarajući na pitanje da li postoji politički uticaj na sudije, kazala da do sada nije bilo situacija koje bi se mogle okarakterisati kao otvoreni uticaj sa ciljem nezakonitog postupanja.
“Politički i drugi pritisci, koji se svakodnevno serviraju preko mas medija, iskreno da kažem, najveći broj sudija skoro da i ne dodiruju”, navela je Jovović.
Prema njenim riječima, sudiju nezavisnim čini sloboda da donosi nepristrasne odluke, a donošenje presude je kruna rada i ogledalo, koje je svakako podložno ispitivanju.
Jovović je kazala da nezavisnost ne znači i apsolutnu slobodu i samovolju, već postoji precizno definisan mehanizam za utvrđivanje odgovornosti svakog sudije koji se prema profesiji, građanima i zakonskim propisima ne odnosi časno i savjesno.
“U mom ličnom iskustvu i iskustvu kolega sa kojima svakodnevno sarađujem nije bilo situacija koje bi se mogle okarakterisati kao otvoreni uticaj sa ciljem nezakonitog postupanja”, navela je Jovović.
Komentarišući VD stanje u tužilaštvu i sudstvu, ona je kazala da se ono nužno mora odraziti na kvalitet života svih građana.
“Da bi u Crnoj Gori imali demokratiju u punom kapacitetu, sistem podjele vlasti mora nesmetano funkcionisati, a dok god na čelu sudske vlasti ne bude legitimno izabrani predsjednik/ca, imaćemo samo prividnu demokratiju”, rekla je Jovović.
Prema njenim riječima, VD stanje u pravosuđu ne odražava se samo na rad pravosuđa, već na cjelokupan društveni sistem u Crnoj Gori.
“I zbog toga u narednoj godini treba da predstavlja prioritetno pitanje koje se može riješiti samo na društveno odgovoran način i dobrobit svih građana, a jedini kriterijumi moraju biti čast, ugled i stručni kapaciteti onih koji se budu kandidovali”, poručila je Jovović.
Ona je, govoreći o kapacitetima zgrade Osnovnog suda, kazala da više godina ukazuju da sud radi u izuzetno lošim uslovima, jer prostorni kapaciteti ne zadovoljavaju potrebe, kako sudija i zaposlenih, tako i stranaka.
Jovović je navela da je Osnovni sud sagrađen u vrijeme kada je u sudu postupalo 14 sudija i 68 zaposlenih.
Ona je dodala da su danas popunjena 42 sudijska mjesta i da radi 230 zaposlenih.
“Pored toga što je rad u takvim uslovima otežan, sve to utiče negativno na autoritet i ugled suda i integritet same države koja dozvoljava da se o pravima građana odlučuje u prostorijama koje se i ne bi mogle nazvati sudnicama”, kazala je Jovović.
Ona je rekla da je bila najavljena izgradnja još jednog sprata na postojećoj zgradi, ali da nije došlo do realizacije zbog neriješenih imovinskih odnosa, sa obzirom na to da je zgrada u kojoj je smješten Osnovni sud vlasništvo Glavnog grada.
Jovović je kazala da se više puta obraćala Glavnom gradu i od njih dobila uvjeravanje da će se pozabaviti rješavanjem tog pitanja, ali da do realizacije nije došlo.
“Iz svega navedenog, jasno se vidi da je u interesu svih građana neophodno preduzeti hitne mjere da se obezbijede adekvatne prostorije za sud, bilo izgradnjom nove zgrade, ili nadgradnjom još jednog sprata na postojećoj”, rekla je Jovović.
Bonus video:
