Zakon o izboru odbornika i poslanika diskriminatorski je prema romskoj zajednici, ocijenio je izvršni direktor nevladine organizacije (NVO) Phiren amenca, Elvis Beriša i poručio da je vrijeme da se ulože veći napori kako bi Romi dobili autentičnog predstavnika u Skupštini.
Beriša je u intervjuu agenciji MINA podsjetio da je ta NVO 3. decembra podnijela Skupštini inicijativu za izmjene i dopune Zakona o izboru odbornika i poslanika, odnosno smanjenje cenzusa za ulazak u parlament sa 0,7 na 0,35 odsto za pripadnike romske zajednice.
Phiren amenca je, kako je rekao, 21. decembra podnijela inicijativu za donošenje izmjena i dopuna Zakona o izboru odbornika i poslanika Odboru za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva.
Beriša je dodao da su zamolili da se organizuje posebna sjednica, ili da se njihova inicijativa uvrsti u dnevni red neke od narednih sjednica tog skupštinskog tijela.
„Pored toga, Ustavnom sudu smo uputili inicijativu za ocjenu ustavnosti člana 94 Zakona o izboru odbornika i poslanika, jer smatramo da je zakon diskriminatorski prema romskoj zajednici“, naveo je Beriša.
On je rekao da, prema posljednjem popisu stanovništva, u Crnoj Gori živi 6.251 pripadnik romske zajednice.
„Moramo uzeti u obzir i one koji nemaju regulisan pravni status. Jednostavno se ne može ostvariti taj prag koji se trenutno zahtijeva“, kazao je Beriša.
Zakonom o izboru odbornika i poslanika propisano je da u raspodjeli mandata učestvuju izborne liste koje su dobile najmanje tri odsto od ukupno važećih glasova.
Izborne liste pripadnika manjinskih naroda ili manjinske nacionalne zajednice stiču pravo na raspodjelu mandata ukoliko su osvojile najmanje 0,7 odsto ukupno važećih glasova na izborima.
Niži cenzus propisan je za hrvatsku nacionalnu manjinu, čija lista treba da osvoji 0,35 odsto od ukupno važećih glasova.
Beriša je rekao da, sa obzirom na to da su po demografskoj strukturi skoro jednake, i romskoj zajednici treba omogućiti taj smanjeni izborni cenzus za ulazak u parlament od 0,35 odsto.
„Na taj način bi, prije svega, bili stvoreni uslovi u kojima bi se Romima omogućila šansa da učestvuju u političkom životu i imaju predstavnika tamo gdje se odlučuje o sudbini, između ostalih, i Roma“, naveo je Beriša.
On je kazao da ne primjećuju da se nova parlamentarna većina adekvatno bavi pitanjima položaja manjina u Crnoj Gori, a još manje, kako je dodao, pitanjem romske populacije.
„Sada je vrijeme da se vrše još veći napori, da se zaista omogući autentični predstavnik romske zajednice koji bi zastupao njihove interese na najbolji način“, istakao je Beriša.
On je podsjetio da su prvu inicijativu za izmjene i dopune Zakona o izboru odbornika i poslanika podnijeli 2018. godine.
Beriša je naveo da od 3. decembra, kada su ponovili inicijativu, nijesu dobili nikakvu povratnu informaciju o tome da li postoji mogućnost da njihovi zahtjevi budu ispunjeni.
On je poručio da će nastaviti da ukazuju na potrebu izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika.
Beriša je kazao da vjeruje da će Skupština pozitivno odgovoriti na inicijativu za izmjenu Zakona, i da ne vidi razlog eventualnog drugačijeg ishoda.
„Ukoliko se desi suprotno, onda ćemo morati da iskoristimo neke druge mehanizme za borbu za naša prava. Mislim da će u tom slučaju i međunarodni partneri biti mnogo više uključeni u taj proces“, dodao je Beriša.
Prema njegovim riječima, politički aktivizam znači priliku za učestvovanje u donošenju odluka, a to automatski povlači i određene pozitivne promjene, prije svega, u rješavanju egzistencijalnih pitanja koja se tiču romske zajednice.
Beriša je naveo da romska zajednica do sada nije imala priliku da sama učestvuje u kreiranju svoje sudbine, i da su uvijek drugi kreirali njihovu sudbinu.
„Mislim da bi romska zajednica bila mnogo više edukovana o tome šta znači zaokružiti glas na izborima i dati podršku nekom političkom subjektu, i da li taj politički subjekat na nekim drugim narednim izborima zaslužuje glas“, dodao je Beriša.
On je kazao da je javna tajna koliko se romskom zajednicom manipulisalo prethodnih godina.
Kako je naveo Beriša, politička zastupljenost Roma u parlamentu uticala bi i na to da poslanici bolje razumiju probleme sa kojima se suočava romska zajednica.
„Ne vjerujem da bi samo romska zajednica imala korist od toga, već bi cjelokupno crnogorsko društvo imalo benefite od prihvatanja takve inicijative“, naglasio je Beriša.
Bonus video:
