Crna Gora ni nakon 33 godine od antibirokratske (AB) revolucije nije raskrstila sa svojim nasljeđem, s obzirom na to da su i nakon istorijske smjene vlasti na parlamentarnim izborima 2020. godine u političkom životu i na važnim funkcijama i dalje prisutni pojedini akteri revolucije.
To su ocijenili sagovornici “Vijesti”, komentarišući godišnjicu AB revolucije - događaja koji je bio prekretnica novije crnogorske istorije.
Čuveni miting, nakon koga je tadašnje crnogorsko rukovodstvo podnijelo ostavke, održan je 11. januara 1989. godine u tadašnjem Titogradu.
Na vlast je došla nova garnitura mladih komunista, koju su predvodili današnji predsjednik Milo Đukanović, pokojni bivši predsjednik Momir Bulatović i bivši predsjednik državne zajednice, osuđeni Svetozar Marović. Oni su na vlast stupili uz podršku režima Slobodana Miloševića.
Miting je bio kulminacija takozvane antibirokratske (AB) revolucije kojom su osim u Crnoj Gori, pala i rukovodstva u Vojvodini i na Kosovu.
Na prvoj sjednici nakon smjene partijskog i državnog rukovodstva tadašnji predstavnik Saveza socijalističke omladine Milo Đukanović je smijenjenim kolegama poručio da su bili u pravu oni koji su govorili da su ulični protesti, u stvari, bili borba za vlast.
”To i jeste bila borba za vlast kojom je trebalo oduzeti vlast od birokratizovanog rukovodstva i vratiti je onome kome ona po Ustavu pripada: radničkoj klasi i narodu”, poručio je tada Đukanović.
Kočan: “I danas se ta blatna rijeka valja Crnom Gorom”
Glavni i odgovorni urednik nedjeljnika Monitor, Esad Kočan, kazao je za “Vijesti” da se, nažalost, nikada nije izašlo iz AB revolucije, devedesetih i svega onog što je uslijedilo - gubitak identiteta Crne Gore i ratovi”.
”I danas se ta blatna rijeka valja Crnom Gorom”, rekao je Kočan.
On je kazao da je bilo nekoliko ozbiljnih pokušaja poslije referenduma o nezavisnosti da se prekine taj tok:
”To je bilo ono takozvano “varljivo proljeće” i posljednji put je bio veličanstven u punom smislu, građanski samonikao pokret “Odupri se” koji je izlazio iz tog koda. To je bio pokušaj da Crna Gora nastavi onu tradiciju emancipatorskog pokreta iz devedesetih godina, koji se suprotstavljao svemu onom što je značila AB revolucija”.
To, kako je kazao, nije uspjelo, jer je Đukanović bio dosta jak i nije bio spreman ni na kakve ustupke tom građanskom emancipatorskom pokretu.
”Naprotiv, učinio je sve da ga uguši”.
Kočan je kazao da su onda došle litije i litijaški pokret, koji je bio snažan, organizovan, i koji je u znatnoj mjeri bio nastavak one tradicije AB revolucije, ali ne u potpunosti:
”Imao je neke razlike. Glavni akter (preminuli mitropolit) Amfilohije koji je bio vrlo važan akter i ratnih devedesetih, bio je tu. Međutim, igrao je malo drugačiju ulogu”.
Pojasnio je da je razlika postojala, jer se AB revolucija dešavala u dosluhu sa (Slobodanom) Miloševićem, a da sada, na neki način, nije bilo koordinacije sa (Aleksandrom) Vučićem.
On je kazao da ne vjeruje da će nova vlast, pogotovo dominantne snage u toj novoj vlasti, imati snage da se suoče sa devedesetim.
”Naprotiv, na neki način se romansira. Romansirana je uloga Amfilohija - pretvara se u đeda nacije. One snage koje su devedesetih bile u manjini, koje se nisu priklonile, prije svega, Đukanoviću, a nisu se naravno ni priklonile ni novim pobjednicima su nekako istorijski gubitnici, stalno u manjini, stalno u tjesnacu da se izbore da Crnu Goru prevedu na tu trasu da izađe iz toga”.
On je pojasnio da su te snage vrlo male, da stalno treba da se okupljaju i da uspostavljaju neku novu društvenu normu:
”Đukanović je vrlo kasno izgubio vlast. Da je još malo kasnije izgubio vlast, to bi bilo potpuno prekasno. Njega bi u jednom trenutku pregazili upravo oni njegovi saborci iz AB revolucije”.
Kočan je, odgovarajući na pitanje da li mu je dramatično što 30 godina od AB revolucije na političkoj sceni ima dosta ljudi koji su bili njeni akteri, kazao da osim što su oni personalno tu, tu su i njihove politike.
Na talasu stvorena nova kapitalistička klasa
”Čitava biznis struktura, nova kapitalistička klasa je nastala na tom talasu. Dok su oni slali ljude na ratišta, ovdje su napravili tu permanentno halapljivu klasu koja obavlja permanentnu akumulaciju”, kazao je Kočan.
Na dan mitinga 1989. godine, prvi ka Skupštini Crne Gore uputili su se radnici “Radoja Dakića”, kojima su se zatim pridružili studenti i građani.
U Odboru za vođenje mitinga su radnike predstavljali Predrag Bulatović, Svetozar Vukčević, Radisav Bošković, Ismet Hadžijusufović i Predrag Lakić, dok su Savez socijalističke omladine zastupali Ljubiša Stanković, Ivan Brajović, Srđan Darmanović, a Univerzitet Milica Pejanović Đurišić, Aco Đukanović i Momir Bulatović.
Sem Đukanovića, politički je danas aktivan Predrag Bulatović, koji je poslanik Demokratskog fronta i član Predsjednišva te sada vladajuće koalicije. Bivši rukovodilac u “Dakiću” nije želio da pravi pravi paralelu “godina koji počinju januarom”, navodeći stav DF-a da ne daju izjave za Vijesti.
Milica Pejanović Đurišić je ambasadorka u Ujedinjenim nacijama, Brajović je do parlamentranih izbora bio na čelu Skupštine a sada je lider Socijaldemokrata “u povlačenju”.
Srđan Darmanović i Ljubiša Stanković su predavači na fakultetu, a Darmanović je takođe do kraja prošle godine bio član Vlade Duška Markovića.
Radovanić: Od značaja je da akteri odu u penziju
Predstavnik mlađe generacije političara, generalni sekretar Građanskog pokreta URA Mileta Radovanić ocijenio je da je tek 33 godine od AB revolucije Crna Gora uspjela da smijeni vlast koja je tog datuma došla sa ulice na nedemokratski način i da to jeste rezultat za pohvalu.
”Konačno smo uspjeli da demokratskim putem, na izborima promijenimo vlast u našoj državi avgusta 2020. godine. Ono što nije za pohvalu jeste što se na to čekalo toliko dugo i što su pojedini akteri AB revolucije i danas prisutni u političkom životu Crne Gore”.
On je ocijenio da ti politički akteri ne samo da su prisutni i aktivni u političkom životu već su u prilici da čak donose odluke sa važnih pozicija i da obnašaju različite državne funkcije.
”Od velikog značaja i ljekovito jeste da takvi ljudi odu sa političke scene, u političku penziju. Tek kad raskrstimo sa političkim nasljeđem tog prelomnog istorijskog događaja koji je u suštini predstavljao samo kozmetičku stvar, moći ćemo da idemo naprijed kao društvo i država i ubrzamo naše integracije ka Evropi i svijetu”, ocijenio je Radovanić u izjavi Vijestima.
On je istakao da je izgubljeno dosta godina, čak i decenija i da više nema vremena za gubljenje.
”Moramo izaći iz matrica prošlosti i gledati naprijed. Moramo istinski promijeniti naše društvo, sprovesti suštinske i strukturne reforme. Našoj džavi je mjesto među razvijenim zemljama i imamo sve potencijale da to i ostvarimo. Crna Gora sa evropskom perspektivom, kao članica EU, visokog životnog standarda mora biti osnovni cilj svih”, poručio je Radovanić.
Njegova partija, kako je ranije najavljivano, mogla bi ovog mjeseca postati stožer neke nove crnogorske vlade. Za sada nema potvrda da će se to i desiti.
Đukanović: Sistem vrijednosti ostao isti
Analitičar i sociolog Andrija Đukanović ocjenjuje da zvuči paradoksalno da je AB revolucija izbila i zbog činjenice da smo živjeli u jednopartijskom sistemu, a da je 30 godina nakon toga zemljom vladala isto jedna partija sa svojim manjim koalicionim partnerima.
”Dakle, već ta činjenica govori o njenom neuspjehu. Ova revolucija i njene vođe su nas odmah na početku odveli u rat i sankcije. To je bio konkretan rezultat te revolucije, sunovrat a ne napredak kakav se očekivao ako “samo oni odu”, kazao je Đukanović.
Istakao je da se danas živi u raspolućenom društvu koje sve više tone u konflikt: “Imamo slabe ekonomske rezultate, grcamo u korupciji i kriminalu. Mislim da ta revolucija nije uspjela. Više nije važno kako je bilo nekad nego šta smo uradili od tada do danas da bude bolje. Gotovo pa ništa. Zato mnogim građanima period prije revolucije izgleda kao zlatno doba”, ocijenio je Đukanović za Vijesti.
On je istakao da se suštinski veoma malo toga promijenilo nabolje, navodeći da se možda prividno napredovalo u nekim stvarima ali da je sistem vrijednosti koji je između ostalog donijela AB revolucija ostao isti.
”A on je loš i predstavlja kočnicu bržem razvoju društva. To je temelj društva a on je u našem slučaju veoma rovit”.
Đukanović je ocijenio da promjena vlasti nije donijela ništa novije i kvalitetnije. “Partije su se uhljebile, zapravo htjele bi još. Vladu je skrojila crkva koja ima ogromnu moć u društvu, da i sama vlast kao prioritet postavlja ispunjavanje amaneta vjerskih vođa. S druge strane ne vidim da je ova dominacija crkve u javnom prostoru uticala na građane u smislu njihovog, kako se kaže, duhovnog uzdizanja. Naprotiv, čini mi se da je doprinijela jačanju mržnje i nepovjerenja među ljudima”, kazao je Đukanović.
Istakao je da korupcija i kriminal nesmetano nastavljaju da budu kamen o vratu društva, koje je “podijeljeno po svim šavovima i ne vide se izgledi da se to nekako spoji i sastavi”.
”Sve to je posijano u slavnim danima AB revolucije kada smo se oslobađali od “jagnjećih brigada” i neizdržive torture komunističkog sistema. Bojim se da sve može postati još gore”, zaključio je Đukanović.
Plodovi AB revolucije su podjele svake vrste
Andrija Đukanović ocjenjuje da su plodovi AB revolucije podjele svake vrste, zagađenost javnog prostora i medija, ogromna mržnja, nepovjerenje, nezrela i nesavjesna politička elita.
”Dobro je neko rekao tada, kada je revolucionarni duh zahvatio bivšu državu, da ćemo te zablude plaćati siromaštvom i trovanjem duha koje će nas držati na periferiji savremenog svijeta. To se na kraju i desilo”.
Kočan: Monitor ostao da se bori i “svjedoči”
Esad Kočan je kazao da nove generacije slabo znaju kakav je pokret otpora bio devedesetih godina.
”Liberalni savez, Socijaldemokrate, manjinske partije su tada bile u tom krugu i čitav spektar društvenih pokreta na čelu sa Monitorom. Od svih, kad pogledate - Liberalnog saveza nema, SDP se sveo na minornu partiju koja jedva može nekako da se distancira od DPS-a i da nađe taj emancipatorski potencijal u sebi. Od svih tih aktera tu je Monitor iz devedesetih ostao da se bori i da svjedoči o ovim činjenicama i njegovim značenjima”.
Bonus video:
