Brojanje do 49

Svaki predlog koji će voditi izlasku Crne Gore iz političke krize i njenom napretku na putu ka Evropskoj uniji (EU) - je dobrodošao.

To su poručili s više evropskih adresa, komentarišući predlog koalicije “Crno na bijelo” (koju čine Građanski pokret (GP) URA i CIVIS) o formiranju manjinske vlade bez opozicione Demokratske partije socijalista (DPS) i vladajućeg Demokratskog fronta (DF).

Najotvoreniju podršku predstavljenoj ideji dao je izvjestilac Evropskog parlamenta (EP) za Crnu Goru Tonino Picula, koji je kazao da je ona očekivana reakcija na dugoročno neodrživo stanje.

”U EP-u kontinuirano analiziramo duboko polarizovano crnogorsku političku scenu. Crna Gora je već duže vrijeme u političkom vakuumu, u kom napredak zemlje i ostvarivanje evropskih ambicija - nisu realni. Podgorica je zaista najdalje odmakla na evrointegracijskom putu, ali previše vremena gubi zbog nemogućnosti donošenja važnih odluka. Istovremeno, gotovo 80 odsto građana podržava pristupanje EU. Dobrodošao je svaki predlog kojim bi se odblokirala trenutna kriza na dobrobit građana i u korist bržeg evropskog puta”, istakao je on za “Vijesti”, ne isključujući ni mogućnost novih izbora ako politička blokada potraje.

Picula je rekao da je teško spekulisati hoće li predlog o formiranju manjinske vlade dobiti potrebnu većinu u parlamentu.

Za pretpostaviti je, kaže, da su razgovori obavljeni, ali dodaje da tek treba vidjeti kakav će biti konačni dogovor. “Ono što mogu sa sigurnošću da tvrdim je da će svaki predlog utemeljen na evropskim vrijednostima i zakonodavnim standardima, dobiti jasnu podršku od mene i ubjedljive većine EP-a”, poručio je Picula.

Krivokapić: Ponuđena vlada - prevara

Za razliku od njega, premijer Zdravko Krivokapić kaže da je ponuđena manjinska vlada “prevara”, navodeći da se trenutna kriza vlasti može riješiti ili rekonstrukcijom njegovog kabineta ili vanrednim izborima u maju, koji su, prema njegovim riječima, najpoštenije rješenje.

”Ako bismo pravili slikovit prikaz, manjinska vlada bila bi predstavljena stavovima koje su vrlo precizno iskazali Drago Đurović, Stevan Džaković i Darko Pajović. Sve zajedno - to je nova manjinska vlada”, saopštio je on na pres-konferenciji.

Krivokapić nije želio direktno da odgovori da li će inicirati razrješenje predlagača manjinske vlade, vicepremijera i lidera Građanskog pokreta (GP) URA Dritana Abazovića, dodajući da ne može da shvati njegovu najavu da će ostati u aktuelnoj Vladi do kraja njenog mandata 2024. godine, ako ne bude formiran manjinski kabinet.

Premijer tvrdi da “ključni” ministri iz njegove Vlade neće u manjinsku, te da formiranje takve vlasti neće podržati najmanje dva poslanika vladajuće Socijalističke narodne partije (SNP).

On je poručio da neće iskoristiti ustavnu mogućnost raspuštanja Skupštine, rekavši da to ne bi bilo korektno zbog rada poslanika u decembru, kad su u parlamentu usvojeni budžet i mnogi drugi akti.

Prema Ustavu Crne Gore (član 92), ako Skupština duže vrijeme ne obavlja svoje nadležnosti, Vlada može - pošto sasluša mišljenje šefa parlamenta i predsjednika poslaničkih klubova - da je raspusti.

Skupština se, između ostalog, ne može raspustiti ako je pokrenut postupak glasanja o nepovjerenju Vladi.

Partije bi do kraja radne sedmice trebalo da se izjasne o ponudi o manjinskoj vladi, čiji je izbor u parlamentu nemoguć bez podrške dva najveća subjekta - DPS-a ili DF-a.

”DPS će se blagovremeno odrediti”

Iz DF-a su ranije saopštili da su spremni za razgovor, dok su iz DPS-a sinoć kazali da će podržati svaku inicijativu koja treba da dovede do smjene sadašnje Vlade.

”DPS pozdravlja spremnost dijela parlamentarne većine da s predstavnicima jednog broja manjinskih partija, predlažu rješenja koja bi vodila deblokadi institucija i ubrzanju pregovaračkog procesa s EU. DPS će pažljivo pratiti dalje poteze predlagača inicijative, i blagovremeno se odrediti prema njihovom predlogu izlaska iz dugotrajuće društveno-političke krize, vodeći računa prvenstveno o interesima Crne Gore, i dostojanstvu partije, koja je u službi tih interesa”, saopštili su iz te stranke.

Predlog koalicije “Crno na bijelo” podržale su i sve ostale opozicione stranke, dok su ga eksplicitno odbili vladajuće Demokrate Alekse Bečića i Prava Crna Gora Marka Milačića.

Negativan stav prema ponuđenom modelu izrazili su i Ujedinjena Crna Gora (UCG) i Radnička partija (RP), koje imaju po jednog predstavnika u parlamentu.

Iz SNP-a - koji je s koalicijom “Crno na bijelo” i manjinskim partijama Bošnjačkom strankom, Albanskom alternativom, Forcom i Demokratskom partijom prije mjesec dana potpisao memorandum o saradnji - saopštili su da je manjinska vlada najjednostavniji i najkorektniji način izlaska iz krize.

Ako DPS glasa za ponuđeno rješenje, manjinska vlada bi uz njih, potpisnike memoranduma, Socijaldemokrate (SD) i Socijaldemokratsku partiju (SDP) mogla da računa na podršku najmanje 49 poslanika, što predstavlja tropetinsku većinu, neophodnu za izbor vrhovnog državnog tužioca, sudija Ustavnog suda i članova Sudskog savjeta.

Uz to, moguće je očekivati i podršku dijela poslanika Pokreta za promjene (PzP), koji ima pet predstavnika u parlamentu.

Međutim, ako DPS eventualno otkaže podršku a Demokrate se ne predomisle, manjinska vlast može biti formirana jedino ako je podrže potpisnici memoranduma (14 poslanika), SD (tri), SDP (dva), DF (14), PzP (pet), Prava, UCG i RP (ukupno tri poslanika).

Na pitanje kakav su stav o manjinskoj vladi predstavnici DF-a imali na sastanku s Abazovićem, i da li su mu dali neke garancije tim povodom, iz GP URA "Vijestima" su odgovorili da očekuju da će manjinski koncept podržati 81 poslanik, jer vjeruju da će državni interes prevladati nad uskopartijskim.

Bez reformskog potencijala i oročena

Programski direktor Centra za političku edukaciju, Dragiša Janjušević, kazao je da potencijalna manjinska vlada ne može imati veliki reformski potencijal, niti ostvariti značajnije reformske zahvate, zato što će njen rad, kako navodi, najvjerovatnije biti oročen do predsjedničkih izbora sljedeće godine.

”I aktuelna Vlada je manjinska - kako god je ko zvao. I to je vlada bez DPS-a i DF-a, kao i manjinska čije formiranje predlaže g. Abazović. Vidjeli smo potencijale i domete ove vlade... Manjinska vlast se formira radi premošćavanja određenog perioda, u kom će biti definisani neki prioriteti. Ti prioriteti sad mogu biti reforma izbornog zakonodavstva, zaokruživanje pravosudnih promjena, nastavak puta trasiranog programom ‘Evropa sad’, deblokada pregovora s EU... Ali, tek ćemo da vidimo koje će partije podržati manjinski koncept”, rekao je on “Vijestima”.

Janjušević ocjenjuje da je premijer Krivokapić “izgubio osjećaj za tajming”, odnosno potrošio vrijeme u kom je mogao suštinski da reaguje - prekompozicijom vlasti, rekonstrukcijom Vlade i sl. - na novonastale političke okolnosti.

”On je rekonstrukciju ponudio nakon septembarskih dešavanja na Cetinju (vezanih za ustoličenje mitropolita crnogorsko-primorskog), i na to su pristali DF i Demokrate, ali ne i GP URA. Krivokapić je u tu priču trebalo da uđe još u junu, nakon razrješenja ministra pravde (Vladimira) Leposavića... Premijer vjeruje da nijedna stranka parlamentarne većine ne smije da pokrene pitanje povjerenja njegovoj Vladi. Međutim, očigledno je da će se nepovjerenje - ko god ga pokrene - izglasati”, ističe on.

Predlog o nepovjerenju može podnijeti najmanje 27 poslanika.

Tu inicijativu parlament je trebalo da razmatra 13. decembra prošle godine, ali je opozicija, čiji su je poslanici bili podnijeli, povukla iz procedure. Podnošenje nove inicijative najavljivano je odmah nakon novogodišnjih praznika, ali je u skupštinskoj proceduri još uvijek nema.

Janjušević upozorava da traženje podrške za formiranje manjinske vlade od DPS-a, predstavlja rizik koji može potencijalno rezultirati davanjem “vještačkog disanja” toj stranci, čineći je značajnim faktorom na političkoj sceni.

”DPS na čijem je čelu Milo Đukanović ne može biti kredibilan partner. Ta stranka je sad u istom stanju u kakvom je bila prije izbora 30. avgusta. Tu su i g. Đukanović i svi sporni kadrovi. Da bi bili partner, trebalo bi da su u ovom trenutku uveliko u ozbiljnim reformama, i bez Đukanovića i stare garde. A ne da budu u kozmetičkim reformama, gdje će g. Đukanović i dalje biti na čelu partije, dok će rukovodstvo biti podmlađeno... DPS mora da pokaže da je ušao u suštinske reforme, da bi bio kredibilan partner za ovu priču”, napominje sagovornik.

”Vijesti” su u više navrata pisale da je dio vladajućih partija uslovljavao podršku konceptu manjinske vlade čvrstim garancijama međunarodnih partnera da će se Đukanović politički penzionisati.

Spekulacije da će se šef države i lider DPS-a povući, podgrijane su nakon njegove najave da će se tokom godine održati neposredni izbori za predsjednika partije.

Hrabar potez visokog rizika

Na pitanje da li bi formiranje manjinske vlasti s DPS-om ugrozilo rejting GP URA, Janjušević odgovara da je ta stranka napravila hrabar potez, koji nosi sa sobom dosta rizika, ali i određenih potencijala.

”Sjećamo se iskustava Liberalnog saveza kad je podržao manjinsku vladu, vidjeli smo slučaj Pozitivne Crne Gore kad je podržala DPS, imamo iskustvo Demosa koji je ušao u tzv. Vladu izbornog povjerenja... Svi tu slučajevi govore koliko su ovakvi potezi riskantni. Međutim, GP URA nastupa iz jedne potpuno drugačije pozicije nego što su svojevremeno nastupali ovi akteri, jer je ta stranka sad jedan od stožera vlasti. Njih potez nosi i potencijal da ovu partiju etablira kao značajan faktor na crnogorskoj političkoj sceni”, podvlači on.

Upitan kako će se neke partije odraziti njihovo odbijanje da učestvuju u eventualnoj manjinskoj vlasti, Janjušević navodi da bi takvi subjekti pretrpjeli određenu političku štetu.

”Prvenstveno, to bi značilo neku vrstu prekompozicije na političkoj sceni u susret narednim izborima. Ako neke partije ne bi podržale manjinsku vladi, vjerovatno bi ‘stradao’ dobar dio njihovih kadrova, jer bi se opet pravili neki zahvati ‘po dubini’... Time bi, dakle, štetu pretrpjeli svi u vlasti a koji ne bi podržali taj koncept. Dugoročno, i taj aspekt je važan u cijeloj ovoj priči”, zaključuje Janjušević.

Mikić: Nismo krivi što je Krivokapić uveo državu u krizu

URA nije kriva što je premijer zbog svađe s parlamentarnom većinom uveo Crnu Goru u političku krizu, jer se očigledno saradnja ne može zasnivati na tome da svaki dogovor važi samo dokle se ne zatvore vrata njegovog kabineta - poručio je izvršni direktor GP URA, Zoran Mikić.

On je, odgovarajući na tvrdnje premijera, rekao da GP URA nije jasno što je on želio da kaže povodom političke situacije i koji je njegov model za prevazilaženje krize.

”Ukoliko ga ima - neka ga ponudi. Za nas fotelje ne mogu biti ispred države”, istakao je Mikić, poručujući da je Crna Gora prevazišla period kad su se zbog jedne porodice ili nekoliko ljudi zarobljavale država i njen napredak, te da su to karakteristike nekih prošlih, ružnih vremena iz doba vladavine DPS-a.

Iz GP URA su juče saopštili da će manjinska vlada odlučno pokrenuti EU integracije, deblokirati pravosudne institucije, nastaviti odlučnu borbu protiv kriminala i korupcije, obezbijediti ekonomski oporavak i nastavak povećanja zarada, riješiti i konačno zatvoriti pitanja koja su polarizovala naše društvo prethodnih godina, ali i godinama unazad, potpisati temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom...

Joković: Premijer da kaže otkud zna kako će glasati SNP

Lider SNP-a Vladimir Joković rekao je juče da se ta partija još nije izjašnjavala o manjinskoj vladi, dodajući da je to jedna od opcija.

On je pozvao premijera da kaže otkud zna kako će glasati poslanici SNP-a.

”Krivokapiću nikad nismo rekli ni da ćemo glasati protiv ove Vlade, niti da ćemo glasati za manjinsku vladu”, kazao je Joković agenciji MINA.

SNP će danas održati pres o aktuelnoj političkoj situaciji.

Delegacija: Očekujemo saradnju institucija i partija u cilju napretka

Poslanik EP-a Vladimir Bilčik pozdravio je, kako je naveo, svaki razvoj događaja koji bi mogao rezultirati konstituisanjem stabilne i dosljedne vlade s jasnom i pouzdanom većinom u parlamentu, koja bi podržala sve ključne proevropske reforme.

On kaže da to može pogurati Crnu Goru naprijed na njenom putu ka EU.

Bilčik, koji je kopredsjedavajući Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje EU i Crne Gore (POSP), rekao je da će nastaviti pomno da prati aktuelnu političku situaciju, dodajući da su sve odluke isključivo u rukama crnogorskih političara.

”Na onima koji danas sjede u Skupštini je da odluče koji je najbolji izlaz iz trenutne Vladine pat pozicije. I mogu samo podstaći političke lidere u državi da imaju na umu da odlučujuća većina građana podržava članstvo u EU”, kazao je Bilčik “Vijestima”.

Iz Delegacije EU u Podgorici listu su kazali da prate dešavanja, i da EU očekuje od svih crnogorskih institucija i partija da konstruktivno sarađuju, u skladu sa svojim ustavnim nadležnostima, u cilju napretka u evropskim reformama - u duhu odgovornosti i interesu građana.