Broje se izdajnici, traže se saradnici

Skupština Crne Gore prvo će se izjašnjavati o predlogu predsjednika Vlade Zdravka Krivokapića o razrješenju vicepremijera Dritana Abazovića, pa o inicijativi za izglasavanje nepovjerenja Vladi, koju su juče podnijeli vladajuća koalicija “Crno na bijelo” (CnB) i opozicioni poslanici.

Premijer je sinoć podnio parlamentu zahtjev za sazivanje vanredne sjednice za 3. februar, kako bi se poslanici izjasnili o predlozima za smjenu Abazovića i imenovanje ministra finansija Milojka Spajića za njegovog nasljednika.

S druge strane, koalicija CnB i opozicija, koji su inicirali predlog za razrješenje Vlade, danas bi trebalo da podnesu zahtjev za sazivanje vanredne sjednice, koja, prema Poslovniku Skupštine, najranije može biti održana 4. februara.

U Poslovniku piše da se održavanje vanrednog zasjedanja ne može tražiti u roku kraćem od 15 dana od podnošenja zahtjeva.

Zasad nije poznato da li predlog za smjenu Abazovića ima potrebnu podršku, jer je većina poslanika koje su “Vijesti” kontaktirale tvrdila da još nisu pročitali inicijativu i da se ne mogu odrediti o njoj.

Jedino je lider Demosa Miodrag Lekić odgovorio listu, rekavši da treba sačekati sjednicu i vidjeti da li će biti dnevnog reda s pitanjem o Abazoviću.

S druge strane, predlog o nepovjerenju Krivokapićevom kabinetu ima sigurnu podršku najmanje 41 poslanika. Za “rušenje” Vlade dovoljan je 41 glas.

Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, u planu opozicije i koalicije CnB je i podnošenje predloga za razrješenje šefa parlamenta Alekse Bečića (Demokrate), koji je juče poručio da je u državi na sceni “najava klasičnog pokušaja ustavnog puča, gaženja najvišeg pravnog akta, izborne volje građana i svih postulata demokratije”.

Bečića bi navodno na toj funkciji mogao da naslijedi lider i poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Vladimir Joković, ukoliko Glavni odbor (GO) te stranke da saglasnost da ona bude dio neke manjinske vlade.

Abazović je u petak potvrdio da je u vezi aktuelne političke situacije razgovarao sa pojedinim partijama, a između ostalog i s liderom SNP-a.

Joković je juče “Vijestima” kazao da ni sa kim nije zvanično pregovarao da preuzme Skupštinu.

Šta je formalni povod “rušenja” Krivokapića

Ukupno 31 poslanik liste CnB, Demokratske partije socijalista (DPS), Socijaldemokrata (SD), Bošnjačke stranke (BS), Socijaldemokratske partije (SDP), Albanske liste i Albanske koalicije “Jednoglasno”, podnio je juče parlamentu inicijativu o izglasavanju nepovjerenja Vladi, koja bi trebalo da otvori put formiranju manjinskog kabineta koji su prekjuče svim poslanicima ponudili čelnici CnB.

U obrazloženju inicijative se navodi da Krivokapić nije ispoštovao odluku Skupštine da smijeni tri ministra (Đorđa Radulovića, Aleksandra Stijovića i Vesnu Bratić), kojima su u parlamentu izglasane interpelacije, te što nakon razrješenja ministra pravde Vladimira Leposavića nije imenovao novog, što je svojim djelovanjem proizveo institucionalnu krizu...

Predlog o nepovjerenju podržao je samo dio poslanika DPS-a, među kojima nije bilo stranačkih veterana Duška Markovića, Branimira Gvozdenovića, Mevludina Nuhodžića, Petra Ivanovića, Predraga Boškovića, Miodraga Vukovića...

”Vijestima” su iz DPS-a nezvanično kazali da je odluka Predsjedništva partije bila da inicijativu potpiše 16 njihovih poslanika, što je, kako su pojasnili, dovoljno jer je za podnošenje predloga potrebno 27 potpisa.

Inicijativu nisu podržali poslanici Demokratskog fronta (DF), Demokrata, SNP-a, Demosa, Prave Crne Gore (Prava), Ujedinjene Crne Gore (UCG) i Radničke partije (RP).

Većina tih partija je, uprkos nezadovoljstvu radom Vlade, protiv njenog “rušenja” s DPS-om, dok se neki - prvenstveno DF i SNP - nisu još eksplicitno odredili.

Ako ne padne, tri mjeseca nema novog predloga

Prema Ustavu Crne Gore, ako Vlada dobije povjerenje, potpisnici predloga mogu podnijeti novi tek kroz tri mjeseca.

Iz DF-a “Vijestima” nisu odgovorili na pitanje da li im je inicijativa o nepovjerenju ponuđena na potpis, te da li će je podržati.

Jedan od lidera tog političkog saveza, Andrija Mandić, saopštio je juče da je sad bitno da “svi učine da ne dođe do promjene izborne volje građana”.

”Oni koji su spriječili da dođe do rekonstrukcije Vlade, pokreću inicijativu za njenu smjenu, tako što prosto hoće da promijene izbornu volju. Ta većinska volja može da se promijeni samo na izborima... Oni koji su konstituisali parlamentarnu većinu iskazali su jasan odnos da niko od njih neće raditi s DPS-om i da neće s njima konstituisati vlast nakon izbora”, rekao je on Portalu RTCG.

Iz SNP-a juče su saopštili da je njihov stav da treba birati novu vladu, ali da će odluku o tom pitanju donijeti stranački organi.

”Nećemo barjačiti u ‘rušenju’ ove Vlade, ali nećemo ni žaliti za njom... Točak istorije se ne vraća nazad, DPS ide u političku prošlost. Tako da nova vlada ili novi izbori - sve će biti bolje nego ovaj neodrživ sistem”, rekao je na pres-konferenciji čelnik SNP-a Joković.

Prema saznanjima “Vijesti”, sjednica GO na kojoj će SNP donijeti odluku o eventualnoj podršci razrješenju Krivokapićevog kabineta, najvjerovatnije će se održati u petak, a najkasnije do kraja sedmice.

Pitanje sudbine aktuelne Vlade podijelilo je i njene članove, nakon prekjučerašnje izjave Krivokapića da “ključni ministri” ne žele da budu dio manjinske vlasti.

Ministri podijeljeni u podršci premijeru

Prvo se oglasio ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, koji je na Tviteru napisao da “ministri u Vladi” misle da je etički da vicepremijer Abazović podnese ostavku na tu funkciju. Nakon toga se oglasio dio ministara, koji su saopštili da ne dijele Milatovićevo mišljenje.

Ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović izjavio je da je Milatović grubo zloupotrijebio poziciju, govoreći u ime svih ministara, bez konsultacije i ovlašćenja. I ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić rekao je da Milatović nije razgovarao s njim prije nego je saopštio stav.

Ministar vanjskih poslova Radulović ocijenio je da je Abazović tokom prethodne godine ponajviše doprinio radu Vlade, te da ne dijeli stav da bi vicepremijer trebalo da podnese ostavku.

Milatovića je podržao ministar finansija i socijalnog staranja Spajić, poručujući da Abazović mora podnijeti ostavku ili povući inicijativu za nepovjerenje Vladi.

”Prijateljski - ne dozvoli da te mladog i perspektivnog dinosaurusi potroše i pošalju u političku istoriju, a narod zapamti kao izdajnika. Povuci inicijativu, vrati se gdje pripadaš. Iz Vašingtona, s ljubavlju”, napisao je na Tviteru Spajić, koji boravi u SAD-u.

Šef poslaničkog kluba Građanskog pokreta (GP) URA, Miloš Konatar, odgovorio je da fotelje nisu sve u životu, i da su Spajić i Milatović u njima najviše zahvaljujući Abazoviću”.

”Sad biramo između evropskog puta i Crne Gore izolovane i pod sankcijama. GP URA bira Crnu Goru u Evropi”, napisao je Konatar na Tviteru.

Bečić: Na sceni najava klasičnog pokušaja ustavnog puča

Predsjednik Skupštine i lider Demokrata Bečić rekao je, aludirajući na GP URA, da “oni koji su odbili rekonstrukciju Vlade, insistirajući na ekspertskom modelu, sad iskazuju spremnost da s DPS-om forimiraju političku vladu”.

“To se zove političko licemjerstvo”, naveo je Bečić.

Tvrdi da je “politički nemoral” da oni koji su jedini imali svoje političke predstavnike u Vladi, sad hoće s DPS-om da sruše tu Vladu.

”Da oni koji su tvrdili da imaju spiskove DPS poslanika i funkcionera koje će da procesuiraju zbog kriminala i korupcije, sad s tim ljudima žele da vrše vlast i odbijaju da saopšte ko im je nudio 21 milion za izdaju narodne volje. To se zove politički kukavičluk”, rekao je Bečić u stranačkom saopštenju.

Potpredsjednik GP URA Filip Adžić odgovorio je da je apsurdno da Bečić proziva GP URA i Abazovića u kontekstu borbe protiv kriminala, nakon “odlučnog i hrabrog poteza” koalicije CnB da “odblokiraju institucije i ubrzaju proces evropskih integracija”, dodavši da je najznačajniji posao koji je Bečić obavio “petnaestomjesečno renoviranje zgrade Skupštine.”

Joković: ANB vrši pritisak na članove SNP-a

Joković je optužio Vladu da uz pomoć Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) vrši pritisak na partijsko članstvo.

”Premijer bez ikakvog razloga tvrdi kako će SNP glasati i kaže da ga zbog toga zovu članovi SNP-a.

Jesmo li mi krivi što od četrdeset jednog poslanika, premjer sad ima podršku deset poslanika, a možda ni toliko”, istakao je on.

On je rekao da niko iz SNP-a neće biti četrdeset prvi glas za “rušenje” Vlade.

”Ali ako neko bude pedeset prvi, šta ćemo - pala je Vlada i sa četrdeset jednim. Ova Vlada možda nije najgora, ali ako je najbolja u istoriji, nek kaže premijer šta je uradila za ovaj period. Možda je Vlada najbolja, ali je ovo najgori premijer od kad je Crne Gore”, kazao je Joković, poručujući da će SNP nastaviti da radi u interesu Crne Gore i da će njeni poslanici biti jedinstveni.

Predsjednik Prave Crne Gore, Marko Milačić, saopštio je da je Joković presom najavio da će po potrebi biti politički privjesak nove većine sastavljene od DPS-a, njegovih koalicionih partnera i GP URA.

Lider Demosa Miodrag Lekić je na zvaničnom Fejsbuk nalogu objavio kako nisu nimalo iznenađeni “posljednjom proizvodnjom haosa i agonije iz, u dužem periodu, nedorasle i problematično formirane vlade”.

Oni, međutim, ponavljaju da o modalitetima izlaska iz duboke krize treba postići dogovor u parlamentarnoj većini koja je ostvarena na izborima.

Funkcioner Ujedinjene Crne Gore (UCG), Goran Danilović, kazao je da misli da ovako najavljeno i zamišljeno formiranje nove, manjinske vlade, nije u skladu s Ustavom.

”Prekršilo bi se više članova najvišeg pravnog akta koji su međusobno povezani. Ako predsjednik Skupštine i Vlada budu istrajni u namjeri da to ne dozvole, imaće i bezrezervnu podršku UCG-a”, istakao je Danilović.

Protesti podrške premijeru

Nekoliko stotina građana protestovalo je sinoć ispred zgrade Vlade u Podgorici, u znak podrške premijeru, a najavljeno je da će se okupiti i danas u isto vrijeme i na istom mjestu, ali i u ostalim gradovima. Nije poznato ko je organizator okupljanja na kome su bili i poslanici koji se protive inicijativi za nepovjerenje Vladi.

Poslanik Demokratske Crne Gore, Momo Koprivica, rekao je “da ovo nije bilo neočekivano” za njih i da su “znali da se ovako nešto sprema”.

Sinoć se protestovalo i u Beranama, ispred zgrade Opštine odakle su poslali poruku da neće dozvoliti da se, kako su kazali, “ruši” izborna volja i formira manjinska vlada.

Na protestu je govorio predsjednik Opštinskog odbora Demokratske Crne Gore i predsjednik SO Berane, Novica Obradović, koji je pozvao na još masovnija okupljanja narednih dana širom Crne Gore.

Medoks: Ako poslanici pristanu na novu koaliciju, to njihov izbor

Ujedinjeno Kraljevstvo će raditi i podržavati vladu u Crnoj Gori sa kojom ima zajedničke interese i u oblastima gdje dijele vrijednosti, poručila je britanska ambasadorka u Podgorica Karen Medoks. “Stoga možemo da radimo sa sadašnjom Vladom, a radili bismo i sa budućom, ukoliko bude dijelila naše interese i vrijednosti”, rekla je Medoks “Vijestima” komentarišući predlog o formiranju manjinske Vlade.

Ona je kazala, da ako poslanici, koji predstavljaju narod Crne Gore koji je za njih glasao, slobodno pristanu na formiranje nove koalicije, onda je to njihov demokratski izbor.

“To je demokratija na djelu. Politika treba da bude dinamična, treba imati prostora za razlike, ali takođe treba da postoji dijalog i kompromis da se ide naprijed. To je slučaj sa sadašnjom vladom, a slično bi bilo i kada bi se formirala nova manjinska vlada”, poručila je Medoks.

SAD će raditi sa bilo kojom demokratski formiranom vladom

SAD će raditi sa bilo kojom demokratski formiranom vladom u Crnoj Gori na podršci njenom kontinuiranom evroatlantskom putu, uključujući članstvo u NATO-u, napore za pristupanje EU i pokazanu predanost zajedničkim vrijednostima kao što je borba protiv korupcije, poručio je specijalni izaslanik za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar.

On je, odgovarajući na pitanja Vijesti u vezi sa predlogom za formiranje manjinske vlade, rekao da nije na Sjedinjenim Državama da određuju sastav Vlade Crne Gore.

“Sjedinjene Američke Države su dugogodišnji partner naroda Crne Gore i želimo Crnoj Gori ono što želi velika većina njenih građana - sigurnu, bezbjednu i prosperitetnu budućnost, u kojoj je ova država zauzela mjesto koje joj pripada uz slobodne i demokratske zemlje Evrope”, kazao je Eskobar.

Prema nezvaničnim informacijama, Eskobar će posjetiti Crnu Goru 1. februara. On je u Crnoj Gori boravio u novembru prošle godine, kada je razgovarao sa predsjednikom države Milom Đukanovićem, premijerom Zdravkom Krivokapićem, predsjednikom Skupštine Aleksom Bečićem.

Ambasadorka SAD u Podgorici Džudi Rajzing Rajnke rekla je juče da nije na njenoj državi da odluči da li su manjinska vlada, rekonstrukcija postojeće ili vanredni izbori put da se dođe do parlamentarne stabilnosti u Crnoj Gori.

Ona je u emisiji Fokus na TVCG kazala da bi to trebalo da bude odluka građana Crne Gore, navodeći da SAD teže “stabilnoj Crnoj Gori, koja služi svom narodu i pruža im mogućnost za vladavinu prava i prosperitet”.

Lajčak: Vlada treba da ima proevropski program

Specijalni predstavnik Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja na Zapadnom Balkanu Miroslav Lajčak rekao je za Juropien Vestern Balkans (EWB) da, iako nije na EU da komentariše ko bi trebalo da bude u vladi, ta vlada treba da ima proevropski program.

“Kao što sam već više puta naglašavao, ne sumnjam da Crna Gora ima kapacitet da se suoči sa sopstvenim političkim izazovima na demokratski način. Nije na EU da komentariše ko bi trebalo da bude u vladi, ali, naravno, želimo da Crna Gora, kao predvodnik i lider procesa pridruživanja EU, ima vladu sa jasnim proevropskim programom i jakim mandatom da pokrene reforme vezane za EU u interesu svojih građana”, rekao je Lajčak.

On je dodao da Evropska unija pomno prati situaciju u Crnoj Gori.

Praksa manjinske vlade postoji u demokratskim sistemima, ali je očigledno da takvom političkom potezu neće svi aplaudirati, naveo je izvjestilac Evropskog parlamenta (EP) za Crnu Goru, Tonino Picula. Picula je, za Televiziju Crne Gore (TVCG) naveo da stvaranje manjinske vlade ima ambicija, ali da je za njegov uspjeh potrebna podrška u parlamentu.

Savjetnik premijera: Država u opasnijoj situaciji

Savjetnik premijera za bezbjednost Vojo Laković upozorio je da je Crna Gora dovedena u bezbjednosno najopasniju situaciju u novijoj istoriji.

On je, kako je saopšteno iz kabineta premijera, naveo da politička scena i igranje voljom i strpljenjem građana nijesu slučajni i bez cilja. “Golim okom je vidljivo da su se u pokušaj grubog gaženja odluke naroda iz avgusta 2020. uplele parastrukture iz dijela bezbjednosnog sektora, koji nije razmontiran do kraja”, kazao je Laković.

Iz ANB-a i Uprave policije nisu se oglašavali u vezi bezbjednosne situacije.

Nelogično da poslanici smjenjuju ministre, kad je na testu Vlada

Bivši ministar pravde Dragan Šoć kazao je “Vijestima” da Skupština može prvo da raspravlja o Abazoviću, iako bi, prema njegovim riječima, bilo logičnije da se prioritet da pitanju povjerenja Vladi.

”To je pitanje za predsjednika Skupštine. Kad je parlament u vanrednom zasjedanju, njemu su vezane ruke i nema mnogo prostora za manevar... Politički je nelogično da se poslanici prvo izjašnjavaju o kadrovskim pitanjima, dok se ne provjeri ima li Vlada podršku. Međutim, ako je prvo podnesen zahtjev za vanrednu sjednicu na kojoj bi se raspravljalo o članu Vlade, to se može prvo razmatrati. Poslovnik obavezuje predsjednika Skupštine da zakaže sjednicu u propisanom roku, s dnevnim redom koji je u zahtjevu za njeno sazivanje”, pojasnio je Šoć.

Premijer Krivokapić je u predlogu za razrješenje vicepremijera, naveo da Abazović, kao lider Građanskog pokreta (GP) URA, nije javno osporio inicijativu o nepovjerenju Vladi, čime se, prema njegovim riječima, direktno svrstao u red onih “koji rade protiv interesa građana i zajedno kreiranih i definisanih ciljeva”.

”Smatram nedopustivim i neprimjerenim takav odnos prema potpisanom sporazumu lidera triju pobjedničkih koalicija iz septembra 2020. godine, prema obavezama preuzetim potom u izvršnoj vlasti i prema građanima Crne Gore koji su od nas očekivali složno i zakonito političko djelovanje. Nekorektnost kojom se ruši Vlada čiji je član, uz istovremeno čuvanje pozicije na koju je izabran, rušenje principa i ustavnih načela na kojima počiva funkcionisanje Vlade, neoprostivi su razlozi zbog kojih Skupštini predlažem razrješenje Abazovića”, istakao je Krivokapić.

U predlogu za imenovanje Spajića, premijer je naveo da ministra finansija za poziciju vicepremijera kandiduju ostvareni rezultati.

”Vijesti” od Abazovića nisu dobile odgovor na pitanje da li namjerava da podnese ostavku, što su od njega tražili Krivokapić i pojedini ministri.

Lekić: Krivokapić kasno skupio hrabrost

Lekić je ocijenio da prisustvujemo mučnom i neslavnom raspadanju Vlade iznutra.

“U njihovoj retorici - najbolje vlade u crnogorskog istoriji. I ovaj njen kraj, s javnim konfrotacijama ministara, samo potvrđuje koliko je ona bila nezrela. Takođe se vidi da su tamo postojale dvije vlade. Premijer bez dovoljnog autoriteta da nešto preuzme, čak se povukao pred javnim prijetnjama potpredsjednika da će biti smijenjen ako preispita rad jednog ministra. Sad kao da je premijer pronašao hrabrost, otvorio sukob s potpredsjednikom, čak ga sad teško optužujući, i tražeći njegovo razrješenje ali je, po svemu sudeći, malo zakasnio u tome”, naglašava on.

Sagovornik kaže da mu je žao što je bio u manjini zastupanjem stava da se parlamentarna većina, s odgovornošću koju imamo, umiješa u pitanje rada Vlade “sa svim opcijama”.”Sad su se drugi umiješali, sa svim posljedicama koje imamo...”, zaključuje Lekić.

Radulović podržao Abazovića, koji traži smjenu i zbog njega

Kao jedan od razloga za izglasavanje nepovjerenja Vladi, navodi se Krivokapićevo odbijanje da postupi po usvojenim interpelacijama, odnosno da razriješi ministra vanjskih poslova Radulovića, ministra poljoprivrede Stijovića i ministarku prosvjete, nauke, kulture i sporta Bratić.

Ministar Radulović podržao je juče Abazovića, rekavši da je zahvaljujući vicepremijerovoj političkoj hrabrosti došlo do prve mirne smjene vlasti u Crnoj Gori. Tvrdi da je Abazović učinio mnogo i u promociji Crne Gore i zaštiti njenih interesa.

Radulović je nedavno u intervjuu “Vijestima” kazao da bi podnio ostavku da je na bilo koji način prekršio zakon ili zloupotrijebio funkciju na način na koji se to želi predstaviti i da ne bi čekao interpelaciju u parlamentu.