Do sada je uspostavljanje političke ravnoteže između Zapada i Rusije uglavnom uspjevalo, ali za male države Zapadnog Balkana to postaje sve teže, piše u pregledu situacije koji je za njemački javni servis MDR, iz Beograda pripremio Andrej Ivanji:
"Srbija je, na primjer, već godinama – ne baš brzo, ali stabilno – napredovala ka članstvu u EU, ujedno kupujući oružje i prirodni gas po povlašćenim cijenama od bratske Rusije. Srbima je bilo dozvoljeno da slave i vole Vladimira Putina, a Vlada Srbije izbjegla je da uvede sankcije Moskvi zbog aneksije Krima".
"Sve to nije baš rado viđeno u Briselu, Vašingtonu, a ni u Berlinu“, ali su tamo "pokazali razumijevanje i nisu baš vršili pritisak“, piše MDR.
"To će se vjerovatno promijeniti ako ruski vojnici uđu na ukrajinsku teritoriju. U tom slučaju, jaz između Zapada i Rusije bi dugo bio toliki, da EU više ne bi razumjela srpski srednji put između Istoka i Zapada."
"Za razliku od Srbije", nastavlja MDR, "članice NATO Albanija i Sjeverna Makedonija odmah su stale na stranu Ukrajine i zapadnih saveznika i protiv Rusije. Takođe i Kosovo. U Bosni i Hercegovini, kao i uvijek, sve je komplikovano, pa ta zemlja ne može da zvanično zauzme stav.“
Za to vrijeme, "Crna Gora zabija glavu u pijesak", piše MDR. "Iako članica NATO, Crna Gora se i dalje pravi da ukrajinski sukob ne postoji."
U tekstu se prenosi da „duboka kriza vlasti parališe zemlju“, ali i podsjeća da je "i tamo društvo podijeljeno oko Rusije i Putina: crnogorski Srbi (više od 30 odsto stanovništva) uglavnom podržavaju sve što Kremlj radi, a Crnogorci ne.“
"Čovjek bi pomislio da je u Hrvatskoj, članici EU i NATO, po pitanju ukrajinske krize sve jasno. Ali nije", piše MDR i ukazuje da je "predsjednik Zoran Milanović opisao Ukrajinu kao korumpiranu zemlju kojoj ne bi trebalo da bude mjesto u NATO. I da hrvatski vojnici ni pod kojim uslovima neće učestvovati u tom sukobu. Premijer Andrej Plenković morao je da se izvinjava zbog izjava predsjednika i za propust okrivio dijabetes od kojeg boluje".
Na kraju analize se zaključuje: "Dalja eskalacija sukoba između Rusije i Zapada mogla bi da utiče na bezbjednosnu situaciju na Balkanu – zato što je to mala, sporedna scena koja ne šteti velikim silama, gdje Rusija ima više od jednog uporišta i na mjesto kojem bi sukob mogao dalje da eskalira.“
Kakvu podršku nudi DPS?
Njemački Zidojče cajtung bavi se aktuelnom situacijom u Crnoj Gori i piše: "Dritan Abazović na prvi pogled sebe sada može da vidi kao pobjednika. Pritom je krajnje je nejasno kako bi buduća vlada mogla da izgleda.“
List podsjeća da predsjednik URA Abazović želi da formira manjinsku vladu, ali i da bi u njoj zavisio od podrške ranije skinute sa vlasti DPS predsjednika (Mila) Đukanovića.
"Prosrpski Demokratski front takav scenario već naziva ’izdajom’ volje biračkog tijela 2020. i proriče da će to stvoriti ’znatnu nestabilnost’. Predsjednik Đukanović je nagovijestio da bi mogao da podrži manjinsku vladu, barem u ograničenom periodu“, piše njemački list i zaključuje:
"Međutim, nije sigurno da li bi njegov DPS u ovoj konstelaciji podržao reformu pravosuđa i antikorupcijske mjere koje traži URA.“
Bonus video:
