Na osnovu izmijenjene Odluke o kriterijumima za utvrđivanje osnova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom, koju je Vlada Zdravka Krivokapića usvojila neposredno prije nego joj je izglasano nepovjerenje u Skupštini 4. februara, u narednoj godini bi za crnogorsko državljanstvo moglo da se prijavi do 5.000 građana, procjenjuje ekspert za statusna pitanja stranaca i migranata i bivši funkcioner MUP-a Bojan Bugarin.
Ta brojka bi narednih pet godina, kako kaže, mogla da dođe do 25.000.
Bugarin navodi za “Vijesti” da je Vladin potez da mimo procedure izmijeni Odluku pravno sporan i da može biti riješen njenim poništenjem od strane neke nove vlade ili pred Ustavnim sudom.
Vicepremijer Dritan Abazović kazao je juče da će Odluka Vlade biti poništena jer nije dobila saglasnost MUP-a. “Apelujem na kolege (iz Vlade) da u tehničkom mandatu ne donosimo odluke koje mogu da budu štetne i iritantne. Da se ne bi radilo kao što je Demokratska partija socijalista (DPS), da se pune institucije, troši budžetska rezerva...”, rekao je Abazović novinarima nakon sastanka s predstavnicima DF-a.
Dok je 4. februara u Skupštini trajala rasprava o povjerenju Vladi, ona je na elektronskoj sjednici usvojila Predlog odluke o izmjeni odluke o kriterijumima za utvrđivanje osnova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom i to na predlog premijera. Taj posao je u nadležnosti MUP-a koji se bavima pitanjima državljanstva, a o izmjeni Odluke je već ministar Sergej Sekulović razgovarao sa članovima skupštinskog Odbora za izborne reforme.
O planu Vlade on je saznao preko whats up grupe, putem koje je održana sjednica.
Bugarin kaže da je Krivokapićev kabinet Odluku donio “uz flagrantno kršenje propisa i procedura”.
”Poslovnik Vlade Crne Gore, kojim se bliže uređuju organizacija i način rada Vlade Crne Gore, u članu 6 stav 2 propisuje: “U slučaju kada član Vlade ne prisustvuje sjednici Vlade, materijal iz nadležnosti ministarstva kojim rukovodi, po pravilu, neće se razmatrati”. A ministar unutrašnjih poslova gospodin Sekulović nije bio prisutan na sjednici Vlade kada je donijeta sporna odluka”, objašnjava on.
Dodaje da je Poslovnikom predviđeno i da Komisija za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku, između ostalog, razmatra predloge zakona, drugih propisa i opštih akata i drugih materijala koji se odnose pored ostalog i na državljanstvo. “Predsjednik komisije saziva sjednicu, predlaže dnevni red, predsjedava sjednici i potpisuje izvještaje, zaključke i druga akta komisije. Predsjednik ove komisije je potpredsjednik Vlade gospodin Abazović koji nije prisustvovao sjednici Vlade. Sve ovo je izostalo”, rekao je Bugarin.
Izmijenjenom odlukom, u koju su Vijesti imale uvid, predviđeno je da se 10 godina boravka smatra - pet godina privremenog plus pet godina stalnog boravka u Crnoj Gori, dok je raniji zakonski uslov za prijem u crnogorsko državljanstvo bio 10 godina stalnog boravka u državi.
Upitan koliko bi u narednoj godini ljudi moglo da stekne pravo na državljanstvo, sagovornik navodi da je na osnovu podataka kojima raspolaže i koje je proučavao to do 5.000 lica.
”Ovo na kraju znači da bi se većina od ovih do 5.000 lica već tokom 2024. i 2025. mogla naći u biračkom spisku. Činjenica da Vlada krije spornu Odluku, da ne želi da je učini dostupnom javnosti, tolika količina netransparentnosti, najbolje govori o skrivenim motivima i pravim namjerama donošenja Odluke. Upravo ta ćutnja govori više od svih brojki i projekcija koje možemo imati po ovom pitanju”, rekao je Bugarin.
Na pitanje koliko bi to iznosilo u narednih nekoliko godina, Bugarin objašnjava: “Ako imamo u vidu činjenicu da u Crnoj Gori postoji oko 30.000 stranaca s odobrenim stalnim boravkom i oko 20.000 stranaca sa odobrenim privremenim boravkom koji omogućava sticanje stalnog boravka, u narednih pet godina minimum 25.000 stranaca će biti u zakonskoj poziciji da aplicira za crnogorsko državljanstvo”, rekao je.
On dodaje da je prethodnih 15 i po godina, odnosno od 3. juna 2006, oko 31.000 lica steklo crnogorsko državljanstvo.
”Ako ovom broju dodamo nemali broj lica, uglavnom raseljenih lica iz bivših jugoslovenskih republika, koja su prije 2006. godine stekla crnogorsko državljanstvo, a što je naročito bilo izraženo u Herceg Novom, što je u tom periodu obilato podsticao tada vladajući DPS i što mu se kasnije vratilo kao politički bumerang, onda možemo slobodno reći da je biračka struktura u ideološkom i političkom smislu, značajno uzdrmana i tek će to biti, to jest, može proizvesti dalekosežne posljedice u budućim izbornim ciklusima i predstavljati veliki izazov političko-ideološkom pozicioniranju Crne Gore u narednih deset godina”, navodi ekspert.
Iz opozicije su tvrdili da su građani koji bi mogli dobiti državljanstva po sada izmijenjenoj odluci uglavnom iz Srbije i Bosne i Hercegovine.
Praščević Milačić odbija da potpisuje pravno sporne odluke
Elektronsku sjednicu Vlade na kojoj je usvojena izmjena odluke i na kojoj je bilo još nekoliko tačaka, nije vodila generalna sekretarka Vlade Žana Praščević Milačić, već njen zamjenik Nikola Kandić. Prema informacijama “Vijesti” generalna sekretarka odbija da radi poslove za koje smatra da su pravno sporni, i od ponedeljka sva dokumenta potpisuje Kandić.
Iz Vlade nisu juče odgovorili na pitanja “Vijesti” da li Žana Praščević Milačić obavlja svakodnevne dužnosti i da li dolazi na posao. Ni Praščević Milačić juče nije odgovarala na telefonski poziv i poruku “Vijesti”.
Najbolje da se ne objavljuje u “Službenom listu”, direktor neka dobro razmisli
Bugarin kaže da je za donošenje odluke bilo potrebno mišljenje Sekretarijata za zakonodavstvo koji treba da potvrdi da je Odluka u skladu s Ustavom i zakonima Crne Gore. “A odgovorno tvrdim da ista nije u skladu sa Zakonom o strancima, potpuno ga obesmišljava i derogira, suprotna je duhu tog zakona koji uređuje režim i vrste boravka stranaca u Crnoj Gori”, dodaje on.
Takođe, kaže, u skladu sa Uredbom o organizaciji i načinu rada državne uprave, MUP je nadležan za pripremanje i predlaganje podzakonskih akata iz oblasti državljanstva, a ne Generalni sekretarijat Vlade koji je očigledno pripremio i predložio spornu Odluku.
”Zakon o državnoj upravi, u članu 23 propisuje: “Ministarstvo vrši poslove predlaganja unutrašnje i vanjske politike, normativnu djelatnost i upravni nadzor u upravnoj oblasti za koju je nadležno, u skladu sa zakonom. Dakle, u ovom slučaju MUP, a što je izostalo prilikom donošenja sporne Odluke. Na kraju, da bi Odluka stupila na snagu, mora biti objavljena u Službenom listu Crne Gore. Vidjećemo da li će rukovodstvo Službenog lista objaviti spornu Odluku. Ja da sam na mjestu direktora dobro bih razmislio da li bih to uradio i objavio nezakonit akt Vlade. Moguća su dva pravna lijeka kako bi se “izliječila” ova nezakonitost. Prva je pokretanje inicijative za ocjenu ustavnosti – za što bi trebalo vremena i druga, da nova vlada na svojoj prvoj sjednici stavi spornu Odluku van pravne snage. Najbolje rješenje u ovom trenutku jeste da se Odluka ne objavljuje u Službenom listu Crne Gore”, kaže sagovornik.
Izmijenjena odluka do sinoć nije bila objavljena u “Službenom listu”.
”Svakako, i nadležno tužilaštvo bi moralo da sprovede postupak i utvrdi da li u ovakvom postupanju Vlade Crne Gore i njenog prvog čovjeka ima elemenata krivičnog djela”, rekao je sagovornik.
Bonus video:
