Sama pomisao da šef izvršne vlasti i prisustvuje a kamoli da odlučuje o nosiocima funkcija u sudskoj vlasti - sama je po sebi nonsens, da ne kažem ustavno-politički skandal, kaže bivši premijer Duško Marković.
On je bio ministar pravde kada su usvojeni amandmani na Ustav Crne Gore kako bi se osigurala nezavisnost pravosuđa, kao i nakon toga kada je, sa istim ciljem, mijenjan Zakon o sudovima i Sudskom savjetu. Tada je Venecijanska komisija Savjeta Evrope na predloge amandmana i predlog izmjena zakona dostavljala mišljenje, koje je uglavnom usvojeno.
I tada, i kasnije iz drugog tijela Savjeta Evrope - GRECO, stizale su zamjerke jer je ministar pravde ostao član Sudskog savjeta.
Međutim, sada je Savjet došao u pravno upitnu situaciju. Kako je sadašnja Vlada još od juna prošle godine bez ministra pravde nakon što je smijenjen Vladimir Leposavić, nedavno je tu poziciju privremeno preuzeo premijer Zdravko Krivokapić.
On je po funkciji član Sudskog savjeta, koji će 25. februara na sjednici intervjuisati kandidate za predsjednika Upravnog suda. “Vijestima” je juče nezvanično potvrđeno da je sjednica zakazana, ali ni iz Sudskog savjeta a ni iz Vlade nije odgovoreno da li će premijer učestvovati u izboru predsjednika suda i da li je to kršenje Ustava.
Bivši ministar pravde Duško Marković je o tome u pisanoj izjavi za “Vijesti” rekao da je “Ustav Crne Gore propisao sastav Sudskog savjeta, i upravo zbog nedvosmislenog ustavnog određenja ne smije se dozvoliti tumačenje koje derogira najviši pravni akt i njegove ciljeve uređenja sudske vlasti”.
”Tumačenje da predsjednik Vlade, kao privremeni rukovodilac radom ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa, kao takav određen administrativnim aktom, a u slučaju upražnjenog ministarskog mjesta, treba da bude član Sudskog savjeta - pogrešno je i neodrživo jer je upravo Ustav ostavio mogućnost i proceduru izbora novog ministra pravde koji bi sjedio u Sudskom savjetu. Samo ministra, i nikoga drugog”, rekao je on.
Marković podsjeća da ministra pravde bira Skupština koja je, kaže, izraz volje građana, i na taj način on kao pojedinac staje u red ostalih članova Sudskog savjeta koji se biraju po istom principu - kroz iskaz neposredne demokratske volje u parlamentarnoj proceduri.
”Zdravka Krivokapića kao premijera, a danas premijera u tehničkom mandatu, Vlada je odredila za koordinatora ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa, pa je sam sadržaj njegovog ovlašćenja u smislu učešća u organu sudske vlasti potpuno suprotstavljen ustavnom smislu i ovlašćenju Sudskog savjeta. Riječju, sama pomisao da šef izvršne vlasti i prisustvuje a kamoli da odlučuje o nosiocima funkcija u sudskoj vlasti - sama je po sebi nonsens, da ne kažem ustavno-politički skandal”, rekao je Marković.
U mišljenju koje je 2014. godine Venecijanska komisija dostavila na Nacrt zakona o sudovima, Sudskom savjetu i pravima i dužnostima sudija, preporučeno je Vladi da se manje miješa u organizaciju sudova i time omogući poštovanje principa odvojenosti vlasti.
VK je u mišljenju na predlog amandmana na Ustav iz 2012. godine istakla da je potrebno poboljšati ustavne garancije za nezavisnost sudstva i da sastav Sudskog savjeta treba da se promijeni u cilju da se izbjegne politizacija i autokratija.
Krivokapić je 24. januara ove godine preuzeo koordinaciju Ministarstvom pravde, ljudskih i manjinskih prava gdje je vršilac dužnosti bio ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović i time postao član Sudskog savjeta. S obzirom na to da je Vladi 4. februara izglasano nepovjerenje u Skupštini, ona je sada u tehničkom mandatu.
Premijer bi 25. februara ove godine na sjednici Sudskog savjeta mogao odlučivati o izboru predsjednika Upravnog suda uprkos tome što nije pravnik. Do sada nije bila praksa da član Sudskog savjeta bude premijer.
Bivša direktorica Direktorata za organizaciju pravosuđa, krivično zakonodavstvo i nadzor Ministarstva pravde, sada advokatica Marijana Drašković Laković nada se da će premijer u tehničkom mandatu Vlade povesti računa o međunarodnim preporukama. I da će, dodaje, rasteretiti Sudski savjet svog prisustva, jer “ni na koji način ne može dati doprinos radu tog Savjeta u svjetlu činjenice da je laik u stručnoj problematici koja je predmet rada Savjeta”.
”Njegovo prisustvo u tom stručnom tijelu nije od javnog interesa, jer njegov glas može biti u određenim okolnostima preovlađujući pri izboru sudija, što bi definitivno dovelo do očiglednog političkog uticaja na sudsku granu vlasti i ugrozilo njenu nezavisnost”, upozorila je Drašković Laković.
Podsjeća da GRECO već par godina unazad problematizuje članstvo ministra pravde po funkciji kao člana Sudskog savjeta zbog eventualnog političkog uticaja kada je u pitanju izbor i razrješenje sudija.
”Takođe, na preporuku ovog tijela Savjeta Evrope već duže vremena upozorava Evropska komisija u svojim godišnjim izvještajima o Crnoj Gori. Međutim, kako izmjene Ustava podrazumijevaju dvotrećinsku većinu, to ova preporuka zasigurno treba biti razmotrena prilikom izmjena Ustava”, navela je Lakovićeva.
Prema članu 126 Ustava, Sudski savjet je samostalan i nezavisan organ koji obezbjeđuje nezavisnost i samostalnost sudova i sudija.
Članom 127 određen je sastav Sudskog savjeta i predviđeno da on ima predsjednika i devet članova. Članovi Sudskog savjeta su predsjednik Vrhovnog suda, četiri sudije koje bira i razrješava Konferencija sudija, četiri ugledna pravnika koje bira i razrješava Skupština i ministar nadležan za poslove pravosuđa. Za predsjednika Sudskog savjeta ne može biti biran ministar nadležan za poslove pravosuđa.
Za predsjednika Upravnog suda su konkurisali sudija Osnovnog suda i član Sudskog savjeta Dragan Babović, sudija Višeg suda Miodrag Pešić, sudije Upravnog suda Srđan Klikovac i Muzafer Hadžajlić, sutkinja Višeg suda u Bijelom Polju Gorica Đalović i bivši osnovni tužilac, sada direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka Ivan Medojević.
Mjesto predsjednika Upravnog suda upražnjeno je od odlaska u penziju Branke Lakočević u avgustu prošle godine.
Potcjenjivanje budućih advokata, sudija i tužilaca
Drašković Laković spori i mogućnost da premijer bude na čelu Komisije za polaganje pravosudnog ispita, što je ministar pravde takođe po funkciji. Ona navodi da je suvišno govoriti o tome da li je primjereno da premijer koji nije istaknuti pravni stručnjak bude to.
Ako bi on zakazao Komisiju i ispitivao kandidate, to bi, kaže sagovornica, bilo potcjenjivanje kandidat koji pretenduju da budu sudije, advokati, drzavni tužioci, ili da se bave drugim pravnim poslovima za koje je uslov taj ispit.
Zakonsko rješenje koje je usvojeno 2016, a koje predviđa da je predsjednik Komisije po funkciji ministar, nije dobro: “To rješenje nije predložila Vlada, već je predloženo amandmanski od strane Odbora za pravosuđe i upravu Skupštine. Manjkavosti koje se javljaju u tekstu zakona su veoma često posljedica ubrzanog rada na skupštinskim odborima, te kratkog perioda od dostavljanja predloga zakona od strane Vlade poslanicima na razmatranje. Neke od njih su tehničke prirode, a neke su suštinske, kao što je ova”, rekla je Drašković Laković.
Ona kaže da zakon treba izmijeniti po hitnoj proceduri da bi se omogućilo kandidatima nesmetano polaganje pravosudnog ispita.
Bonus video:
