Nakon što Vlada Crne Gore nije donijela odluku o implementaciji sankcija Rusiji, Crna Gora bi se mogla suočiti sa dvije vrste posljedica – međunarodnim i unutrašnjim.
Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Tonino Picula i ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović saglasni su da restriktivne mjere prema Rusiji treba da sprovodi Vlada slijedeći objavu od 1. marta - da se pridružuje sankcijama koje je Evropska unija (EU) sa saveznicima nametnula Rusiji zbog neopravdane agresije na Ukrajinu.
"Nažalost, do sada nismo imali priliku da vidimo početak sprovođenja restriktivnih mjera", kaže Picula za Radio Slobodna Evropa (RSE) i podsjeća da je Crna Gora članica NATO saveza.
Smatra da je neizglasavanje odluke o sankcijama Rusiji u Vladi Crne Gore posredna podrška Rusiji, ali, prije svega, pokušaj da se dio njenih članova opravdava pred vlastitim političkim saveznicima.
"Riječ je o svojevrsnoj sabotaži koja služi kao politički alibi. Djeluje kao da se crnogorski premijer u odlasku pokušava izvući od obećanja datog kroz odluku o pridruživanju sankcijama protiv Rusije kroz raspravu o nadležnosti institucija", navodi Picula.
Gledano iz perspektive približavanja članstvu u EU, Picula kaže da kod aktera koji će najvjerovatnije preuzeti upravljanje Crnom Gorom postoji jasan stav o štetnosti ovog poteza Krivokapića.
Vladi Zdravka Krivokapića je izglasano nepovjerenje početkom februara ove godine, od kada je u toku sukob premijera sa dijelom ministara.
U toku su pregovori o formiranju manjinske Vlade koje vodi mandatar Dritan Abazović sa političkim predstavnicima opozicije i dijelom partija iz dosadašnje vlasti.
Za sada je neizvjesno kada će biti postignut dogovor i Skupštini predložen sastav i program nove Vlade.
Diplomate nisu policajci
Sjednica Vlade od 17. marta je prekinuta kada je počela rasprava o implementaciji sankcija prema Rusiji.
Premijer Krivokapić je, kako je saopštio dio ministara, predložio odluku kojom će ministarstvo vanjskih poslova sprovoditi restriktivne mjera prema Rusiji, a ne Vlada i njene institucije. To je bilo neprihvatljivo dijelu ministara na čelu sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem.
"Ne mogu diplomate da stoje na graničnom prelazu i da gledaju ko može da uđe u Crnu Goru ko ne, ili da hvataju jahte po Boki i da zamrzavaju račune. To radi Vlada, 'po dubini' svojim organima koji su za to za nadležni", kaže šef crnogorske diplomatije Đorđe Radulović za RSE naglašavajući da se, odlaganjem donošenja odluke o primjeni sankcija Rusiji, stvara pravna praznina.
Ministar Radulović kaže da međunarodne posljedice po Crnu Goru mogu biti ogromne.
"Crna Gora je jedina zemlja na Balkanu koja ima 100 odsto usklađenu vanjsku i bezbjednosnu politiku sa EU. Ukoliko Vlada ove odluke ne donese onda će ta usklađenost da se prepolovi, da bude na nivou od 50%, što znači da ćemo biti iza Bosne i Hercegovine", tvrdi Radulović navodeći da, iako se Vlada formalno usaglasila sa Savjetom EU o sankcijama protiv Rusije, nije ih sprovela u praksi.
Odgovarajući na pitanje kako će u EU biti primljena informacija da Krivokapićeva Vlada nije usvojila odluku o implementaciji restriktivnih mjera protiv Rusije, Picula navodi da je upravo mandatar nove Vlade Abazović jasno iskazao protivljenje takvoj politici.
"Abazović je najavio da će uložiti velike napore kako bi takve poteze uspio kontekstualizirati međunarodnoj javnosti i anulirati nastalu štetu. Percepcija će zavisiti upravo od toga koliko vremena će proći do faktičnog uvođenja navedenih sankcija", kaže Picula.
I portparol EU Peter Stano je podsjetio da je Crna Gora do sada imala stopostotni stepen u usklađivanju u odnosu na odluke EU, te da se očekuje da će Crna Gora sprovesti restriktivne mjere protiv Rusije.
"Sprovođenje restriktivnih mjera i donesenih odluka je odgovornost nacionalnih vlasti. Očekujemo njihovo brzo sprovođenje od strane crnogorskih vlasti", poručio je Stano.
U NATO nisu željeli da komentarišu činjenicu da je Crna Gora jedina država članica Alijanse koja nije usvojila sankcije protiv Rusije.
"Crna Gora je nas pouzdan partner i doprinosi bezbjednosti. Crna Gora doprinosi stabilnosti na Zapadnom Balkanu. Za to specifično pitanje vezano za sankcije, ipak bih prepustio crnogorskim vlastima da odgovore", kazao je zvaničnik NATO-a za RSE.
Crna Gora hipotetički sigurna luka za ruske oligarhe
"U ovom pravnom vakuumu, potencijalno, jahte ruskih oligarha koje su na listi sankcija mogle bi da dolaze u Bokokotorski zaliv ili neki drugi vez u Crnoj Gori. Formalno pravno niko ne bi mogao ništa da im uradi, ni policija, Lučka kapetanija, niti granična policija jer nema odluke Vlade o sprovođenju restriktivnih mjera EU", kaže ministar Radulović, govoreći o posljedicama na unutrašnjem planu.
Pojašnjava da bez odluke Vlade, organi koji su nadležni za sprovođenje restriktivnih mjera nemaju pravni osnov da zamrznu imovinu ili uzmu neku jahtu onih lica koja su na listi sankcija.
"To bi značilo da je Crna Gora hipotetički - sigurna luka za ruske oligarhe i za njihov kapital", kaže ministar.
Odgovarajući na pitanje da li postoji odluka o novom terminu održavanja sjednice Vlade kada bi se mogla donijeti odluka o sprovođenju sankcija Rusiji, ministar Radulović kaže da u ovom trenutku novog termina nema.
"Nadam se da će se dozvati razumu oni koji kalkulišu u Vladi jer ovo nadilazi partijski interes, da će biti dovoljno odgovorni da shvate da je prošlo doba političke neutralnosti, sjedenje na dvije ili tri stolice. Svijet je drugačiji danas nego što je bio prije 24. februara. Ne želim da zbog uskopartijskih interesa cijela država bude zaustavljena na putu evropskih integracija", zaključuje Radulović.
Poznati oligarsi mogu biti ponovo 'gosti' u Crnoj Gori
Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković smatra da nije dobro što odluka u Vladi nije usvojena, jer ostavlja prostor da se u Crnoj Gori skriva imovina ruskih oligarha.
"Oni su mahom već dolazili u Crnu Goru jer je prethodni režim intenzivno sarađivao sa oligarsima kao što je Oleg Deripsaka i njemu slični. Ruskog novca i imovine u Crnoj Gori ima mnogo više nego što bi se na prvi pogled reklo. Većina te imovine je u posjedu preko skrivenih, offshore kompanija na raznim tajnim destinacijama", kaže Ćalović Marković za RSE.
Ona podsjeća da je MANS tražio od Ministarstva vanjskih poslova da objavi Nacrt odluke o sprovođenju sankcija prema Rusiji da bi se vidjelo kakve obaveze imaju MUP, Uprava policije i drugi nadležni organi vezani za utvrđivanje te imovine.
"Ovo je posebno zanimljivo jer sam sigurna da će nas bar neki od ovih slučajeva dovesti do lokalnih partnera tih tajkuna koji su im omogućavali da peru pare u Crnoj Gori i da tu ulože jedan dio svoje imperije. Takođe je važna i provjera banaka, imajući u vidu da su ogromne količine gotovine u jednom periodu dolazile u Crnu Goru i da postoji velika mogućnost da se i dalje nalaze na računima nerezidenata", kaže Ćalović Marković.
Naglašava i da se mjere EU ne odnose na sve ruske državljane.
"Važno je naglasiti građanima da se ovaj dio sankcija ne odnosi na prosječnog Rusa na crnogorskoj obali. Ova odluka se odnosi na imovinu tajkuna. To nije progon kompletne nacije već targetiran odnos prema onom krugu tajkuna oko ruskog režima koji je kriminalnim poslovima došao do ogromnog novca", dodaje direktorica NVO MANS.
Rusija je 7. marta dodala Crnu Goru na listu neprijateljskih država zbog pristupanja sankcijama EU.
Od početka invazije Rusije na Ukrajinu, više jahti ruskih oligarha koji su pod sankcijama je uplovilo u crnogorske teritorijalne vode i nakon nekoliko dana otplovile ka drugim destinacijama.
Bonus video:
