Mandatar za sastav nove Vlade Dritan Abazović trebalo bi tokom naredne sedmice da izloži koncept i program rada buduće Vlade.
Plan je da Vlada ima 18 ministarstava, plus tri potpredsjednička mjesta vezana za resore.
Abazović je, nakon sastanka s liderima opozicije prošle srijede, saopštio da će u vladi učestvovati koalicija “Crno na bijelo” (GP URA i CIVIS), Socijalistička narodna partija (SNP) i manjinske stranke, dok je na ostalim subjektima da odluče žele li da uđu u budući kabinet, kome će podršku u parlamentu pružati Demokratska partija socijalista (DPS).
Prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti”, Bošnjačkoj stranci (BS) trebalo bi da pripadnu tri resora.
Mjesto potpredsjednika Vlade i ministra kapitalnih investicija, u sklopu kojeg će biti energetika i saobraćaj, navodno će pokrivati predsjednik te partije i aktuelni potpredsjednik Skupštine Ervin Ibrahimović.
Bošnjačkoj stranci pripašće i Ministarstvo rada i socijalnog staranja, ali se još ne zna ko će zauzeti ministarsku poziciju.
Taj resor je pripadao Bošnjačkoj stranci i za vrijeme Vlade Duška Markovića (DPS), kada je ministar bio Kemal Purišić.
Albanske parlamentarne partije trebalo bi da dobiju tri resora u budućoj Vladi - ministarstva za ljudska i manjinska prava, nauke i digitalnog društva i javne uprave.
Iako se čelnik Demokratske unije Albanaca (DUA) Mehmed Zenka pominje kao mogući kandidat za ministra ljudskih i manjinskih prava, jedan izvor "Vijesti" uključen u pregovore kaže da Zenka nije kandidat jer je jedno od pravila da ministri u manjinskoj vladi nisu bili ministri u nekoj od prethodnih vlada.
U ime Albanske alternative (AA) jedan resor u Vladi će najverovatnije zauzeti politički direktor te partije i bivši direktor Direktorata za obrazovanje pripadnika manjinskih naroda i drugih nacionalnih manjina, Maraš Dukaj.
Predsjednik Albanske alternative Nik Đeljošaj neće biti u novoj Vladi, već će, kako je saopštio, ostati na poziciji predsjednika Opštine Tuzi.
SNP-u bi trebalo da pripadne šest resora.
Potpredsjednik i aktuelni direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Dragoslav Šćekić navodno će biti potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede.
Za poziciju ministra zdravlja razmatra se član Predsjedništva SNP-a i aktuelni medicinski direktor Kliničkog centra Zoran Terzić.
Resor Ministarstva prosvjete pokrivaće član Predsjedništva SNP-a, profesor ruskog jezika i književnosti i magistar pedagoških nauka Miomir Vojinović, koji je trenutno zaposlen u Opštini Berane u kabinetu predsjednika.
Vojinović je 2020. postao jedini, sa prostora bivše Jugoslavije, dvostruki laureat Puškinove nagrade za književnost...
Ministar sporta bi trebalo da bude član Predsjedništva SNP-a Vasilije Lalošević.
On je u Vladi Zdravka Krivokapića šest mjeseci obavljao funkciju v.d. direktora Direktorata za sport, nakon čega ga je Vlada smijenila sa te funkcije.
Za poziciju ministra finansija figurira magistar ekonomskih nauka Aleksandar Damjanović.
On je šest mjeseci bio v.d. direktora Uprave prihoda i carina, dok nije razriješen u oktobru prošle godine na elektronskoj sjednici Vlade.
Poziciju ministra pravde bi, na insistiranje SNP-a, trebalo da zauzme advokat iz Podgorice Marko Kovač. On je sin bivšeg saveznog sekretara za rad, zdravstvo i socijalnu zaštitu Miodraga Kovača.
Kao nestranački kandidat, za poziciju ministra vanjskih poslova (MVP) figurira diplomirani pravnik Vladimir Radulović. On je bio državni sekretar u Ministarstvu vanjskih poslova, a obavljao je i dužnost ambasadora Crne Gore u Belgiji.
Građanskom pokretu URA bi, između ostalih resora, trebalo da pripadnu ministarstva ekonomskog razvoja, evropskih integracija i unutrašnjih poslova.
Za sada je definitivno utvrđeno da će potpredsjednik GP URA, diplomirani ekonomista Goran Đurović biti ministar ekonomskog razvoja, a potpredsjednica Jovana Marović evropskih integracija.
Marović je doktorirala na odsjeku za međunarodne i evropske studije Fakulteta političkih nauka u Beogradu sa disertacijom “Strukturni problemi demokratije u političkom sistemu Evropske unije”.
Za neke od ostalih pozicija u Vladi se razmatraju funkcioneri GP URA - izvršni direktor Zoran Mikić, potpredsjednik Filip Adžić i politička direktorica Ana Novaković Đurović.
Iz postojeće Vlade najvjerovatnije niko neće ostati na pozicijama koje su imali za vrijeme mandata Krivokapića.
Predsjednik Kluba poslanika “Crno na bijelo” Miloš Konatar u petak je, tokom sastanka sa ambasadorom Slovačke Republike u Crnoj Gori Borisom Gandelom, kazao da će mandatar u što skorijem roku obavijestiti Skupštinu o spremnosti da izloži koncept i program rada buduće evropske vlade.
”Očekujem da će mandatar tokom naredne sedmice pisanim putem obavijestiti Skupštinu i predsjedavajućeg o spremnosti da izloži koncept i program rada buduće vlade, a da se samim tim formalno i suštinski stiču uslovi za zakazivanje sjednice. Crna Gora nema vremena da čeka, pred nama je puno posla kako bismo sproveli reforme u interesu građana i postali članica EU”, poručio je Konatar.
Predsjednik Crne Gore i lider DPS-a Milo Đukanović kazao je u četvrtak da Crnoj Gori urgentno treba nova vlada, ali i da dalje vjeruje da je u odnosu na manjinsku bolje rješenje politička.
”Ako ima razuma, doći ćemo do konsenzusa da napravimo političku vladu, ako nema razuma, doći ćemo do toga da napravimo vladu onu kakvu možemo, i učinilo nam se u prethodnom periodu da se najlakši konsenzus može ostvariti oko manjinske vlade”, rekao je Đukanović u intervjuu za RTCG.
Istakao je da je dao mandat za sastav vlade Abazoviću jer je “bio jedini inicijativan”, kao lider partije koja je “odlučila da stane na stranu građanske i proevropske opozicije” i da obezbijedi većinu građanskoj i proevropskoj politici u Crnoj Gori.
”On je sada u pregovorima koji očigledno nisu jednostavni. Iskreno želim da dođe do izbora vlade, makar i manjinske. Da li će do toga doći, vjerujem da ćemo imati odgovor u sljedeća dva, tri dana”.
Taj proces mora se završiti što prije, jer je, kako ocjenjuje Đukanović, Crna Gora u institucionalnoj blokadi i zastoju u pregovorima sa EU. Na pitanje da li će dati blanko podršku vladi u kojoj je SNP, kazao je da partija na čijem je čelu neće dati blanko podršku bilo kojoj vladi ili partiji, dok god sve nedoumice ne stave na papir.
Đukanović je rekao da je optimista da će se “suzbiti isključivosti” između partija koje bi trebalo da budu akteri vlade.
”To bih smatrao veoma dragocjenim, jer Crnoj Gori nasušno treba vlada. ‘Juče’ joj treba vlada, da bi mogla da obezbjeđuje sve što su najvažniji interesi države i građana, da čuva integritet mukotrpno stican u međunarodnoj javnosti... Ako do toga ne dođe, naravno da ćemo ubrzo imati vanredne izbore”.
Bošnjak: Kod DPS-a ništa ne može biti bezuslovno, tolika naivnost zabrinjava
Funkcionerka Pokreta za promjene (PzP) Branka Bošnjak, ocijenila je da manjinska vlada, ako bude formirana, neće imati značajnije reformske domete i da je taj projekat kontroverzan, posebno u dijelu navodne bezuslovne podrške DPS-a.
“Znajući njih, kao vrlo iskusne i previjane političke znalce, kod njih ništa ne može biti ‘bezuslovno’. Tolika naivnost, ako je uopšte naivnost, zabrinjava”, kazala je Bošnjak agenciji MINA.
Ona je rekla da nacionalne partije manjina treba da budu dio svake vlasti, kako bi se manjine osjećale integrisanim u crnogorsko društvo i kako bi bio očuvan dobar multietnički sklad u Crnoj Gori.
Bošnjak je kazala da Socijaldemokrate i Socijaldemokratska partija moraju proći “čistilište”.
“Jer predugo su bili u čvrstom zagrljaju DPS-a, i u njihovim redovima, iako su se donekle reformisali, ima nemali broj bivših javnih funkcionera čiju imovinu treba preispitati, pa sa njima treba vrlo oprezno”.
Bonus video:
