Premijer Zdravko Krivokapić rekao je juče u Sofiji da su događaji u Ukrajini “kriza demokratije u cijelom svijetu” i nazvao izbjeglice iz te države migrantima.
”Sve što se dešava kriza je demokratije u cijelom svijetu, a ova kriza najviše nas pogađa na planu osnovnih životnih namirnica”, kazao je premijer vlade u tehničkom mandatu, koji je juče predvodio delegaciju koja učestvuje na sastanku predsjednika vlada država članica NATO jugoistočne Evrope u Sofiji.
On se, kako je saopšteno iz Vlade, sreo i sa visokim zvaničnicima Bugarske a tema susreta bile su implikacija krize u Ukrajini i njeno prelivanje na zapadni Balkan “kroz stvorenu krizu hrane i krizu u energetici, kao i povezivanje regiona kroz izgradnju nove strateške saobraćajne infrastrukture”.
”Kriza razaranja u Ukrajini podsjetila je na sve ono što smo prošli nekoliko puta u našoj istoriji”, kazao je Krivokapić.
Krivokapić se, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, osvrnuo na migrantsku krizu koja je, kako je naveo, srazmjerno pogodila Crnu Goru, kao i susjedne zemlje Ukrajine.
”Svaka kriza je i prilika i mi imamo veliki potencijal za razvoj strateških infrastrukturnih projekata. Luka Bar može biti predodređena za transport tečnog gasa, što može biti potencijal za dalje povezivanje u regionu”, objasnio je.
On je ukazao na izazov kad su u pitanju lažne vijesti i propaganda i predložio stvaranje jakog, zajedničkog centra koji bi se na osnovu vještačke inteligencije bavio procesuiranjem i ispitivanjem lažnih informacija.
Poslanik Demokratske partije socijalista i bivši ministar odbrane Predrag Bošković je u saopštenju naveo da je Krivokapić “zalutao” na sastanak u Sofiji.
“Sankcije prema Rusiji ne usklađuju se u potpunosti sa našim međunarodnim partnerima, Crna Gora nije poslala svoje jedinice Vojske u sastav snaga NATO-a zbog invazije Rusije na Ukrajinu, pa bi bilo interesantno znati sa kakvim podozrenjem su drugi učesnici gledali na Krivokapića”, naveo je Bošković u saopštenju.
Vlada još nije donijela odluku kojom je potvrdila stav Evropske Unije o sankcijama Rusiji.
Izbjeglice bježe od rata, migranti se raseljavaju
Izbjeglice su osobe koje su zbog rata, elementarne nepogode ili sličnih okolnosti prisiljene da na trajno ili na duži period napuste zemlju ili prebivalište.
Konvencija UN-a o statusu izbjeglica je 1951. godine pojam izbjeglice suzila i određuje da je izbjeglica neko ko se “zbog osnovanog straha od progona temeljem svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili političkog mišljenja, nalazi izvan zemlje svoje nacionalnosti, a ne može, ili se zbog takvog straha ne želi, staviti pod zaštitu te zemlje”.
Migranti su osobe koje se raseljavaju van mjesta boravka, na veću ili manju udaljenost unutar državnih i administrativnih granica.
Bonus video:
