Kuper: Nema zabrinutosti da bi moglo doći do potencijalnog curenja obavještajnih podataka u Crnoj Gori

Nema zabrinutosti da bi moglo doći do bilo kakvog potencijalnog curenja obavještajnih podataka u Crnoj Gori, saopštila je zamjenica pomoćnika američkog sekretara za odbranu zadužena za Rusiju, Ukrajinu i Evroaziju Lora Kuper.

Ona je u intervjuu za Glas Amerike na pitanje "Ima li zabrinutosti da bi moglo doći do bilo kakvog potencijalnog curenja obavještajnih podataka u Crnoj Gori?", odgovorila "nema".

Glas Amerike: U Crnoj Gori, odlazeća vlada do sada nije uspjela da usvoji sankcije Rusiji. Takođe nema saglasnosti o slanju pojačanja u NATO misije u vezi sa Rusijom. Da li će to uticati na vojnu saradnju Crne Gore i SAD kako u NATO-u, tako i na bilateralnom planu?

Kuper: Već sam pomenula da smo prošle sedmice imali vrlo konstruktivan sastanak Američko - jadranske povelje, na kojem je učestvovala i Crna Gora. I mogu vam reći da je tokom razgovora bio veoma pozitivan ton o saradnji SAD i Crne Gore, a iznijeta je i zabrinutosti zbog ruske invazije na Ukrajinu. Tako da nisam zabrinuta u pogledu buduće saradnje SAD i Crne Gore.

Glas Amerike: Da li ste zabrinuti da bi Rusija mogla da iskoristi trenutni vakuum u vlasti u Crnoj Gori, da bi izazvala nestabilnost i podjele, u trenutku kada Zapad pokušava da projektuje jedinstvo u svijetlu ruske invazije?

Kuper: Rusija uvijek pokušava da izazove podjele među saveznicima u NATO-u i u cijeloj alijansi, a svakako kao što smo ranije pomenuli, posebno u regionu Zapadnog Balkana. Međutim, zaista smo uvjereni da nam jaki saveznički odnosi omogućavaju da budemo jaki zajedno, da osnažimo naše saveznike i da izdržimo ove pritiske iz Rusije.

Kuper je ocijenila da nije u interesu Srbije da bude partner ruskoj vojsci, koja brutalno napada civilno stanovništvo u Ukrajini.

Kuper je ocijenila i da se ne može izjednačavati napad bez povoda jedne sile na demokratski izabranu vladu sa vojnom intervencijom NATO u SR Jugoslaviji 1999. godine.

Komentarišući rat u Ukrajini, američka zvaničnica navela je da Rusija, uprkos obećanjima da će smanjiti vojnu aktivnost u pojedinim područjima, nastavlja sa napadima na civile.

"Moskva retorički mijenja strategiju, tvrdeći da slijedi cilj drugačiji od onog što je zaista bio njen prvobitni cilj - rušenje vlade u Kijevu. Međutim, na terenu, Rusija još uvijek primjenjuje istu razornu taktiku protiv civilnog stanovništva. Vidite šta se događa u Mariupolju, gdje hrabri ukrajinski narod izdržava razorni pritisak ruskih snaga koje očigledno napadaju civilno stanovništvo. I to je taktika koju Rusija nastavlja da primjenjuje", istakla je Kuper.

Glas Amerike: Šta je prema vašem mišljenju cilj Rusije?

Kuper: Prvobitni cilj Rusije bio je da da zamijeni demokratski izabranu vladu u Kijevu. I mi to znamo jer smo vidjeli obavještajne podatke. U stvari, dijelili smo ih sa cijelim svetom dok smo ih otkrivali. Gotovo bi se moglo reći da je svijet znao više o ruskim planovima i motivima od ruskih vojnika. Oni su poslati u Ukrajinu da opkole Kijev, gađaju važne gradove i preuzmu kontrolu nad ključnom teritorijom. Naišli su na žestok otpor ukrajinskih oružanih snaga, uz kapacitete koje je obezbijedio Zapad, što je iznenadilo ruske snage i natjeralo ih da promijene svoje planove. Ali to ne znači da su odustali. To samo znači da su privremeno promijenili svoj pristup kako bi dobili na vremenu da se pregrupišu.

Glas Amerike: Prema izvještajima, ruske snage su pretrpjele značajne gubitke tokom invazije. Na ukrajinskoj strani su međutim ogromne žrtve i humanitarna kriza. Koliko dugo Ukrajina može da se bori protiv invazije, da opstane u ovoj situaciji?

Kuper: Sjedinjene Države su sa saveznicima i partnerima trenutno usredsređene na to da osiguraju da Ukrajinci mogu da nastave da se bore, da imaju neophodnu snažnu poziciju za pregovaračkim stolom sa Rusijom. Mislim da nema nikog na svetu ko ne vjeruje da su ukrajinske oružane snage među najhrabrijima. Ali, ono što smo takođe otkrili je da su se njihove taktičke vještine i obuka pokazali efikasnom na bojnom polju. Tako da ćemo nastaviti da ih podržavamo.

Glas Amerike: Sjedinjene Države su značajno povećale vojnu pomoć Ukrajini od početka ruske invazije. Da li ona stiže do Ukrajine i da li doprinosi da se situacija na terenu promijeni?

Kuper: Na položaju, koji obavljam, svakog dana vidim rezultate naše podrške ukrajinskim oružanim snagama. Obučavamo ih dugi niz godina, ali na terenu vidimo rezultate kapaciteta koje smo im nedavno isporučili. Mislim da su mnogi mislili da su ruska oklopna vozila veoma čvrsta i da mogu mnogo da izdrže. Međutim, vidjeli smo da su sistem Džavelin (Javelin) i drugi protivtenkovski i protivoklopni sistemi veoma razorni za ruska oklopna vozila.

Glas Amerike: Šta u ovom trenutku može da zaustavi ruskog predsjednika Putina, s bzirom na to da se čini da ga sankcije, barem za sada, nisu odvratile? Koje su opcije Pentagona?

Kuper: Ekonomske sankcije koje pominjete su veoma važne u slanju ubjedljive poruke Putinu i njegovom najužem krugu. Efekti sankcija sada postaju vidljivi. Biće još bolnih posljedica sankcija i ograničavanja izvoza. I moramo da pratimo te posljedice i da nastavimo da pojačavamo pritisak u ekonomiji. I mislim da ne možemo da potcijenimo stepen do kojeg će to imati uticaja. Međutim, već vidimo kod stanovništva u Rusiji da posljedice sankcija postaju sve vidljivije. Upravo sam čitala izvještaje da tržišta ostaju bez ključnih proizvoda.

Kako rusko stanovništvo, oligarsi koji okružuju Putina i koji su bili na meti sankcija, budu osjećali ovaj pritisak, oni će sami vršiti pritisak na režim. Druga stvar koju je važno znati je da ovi neuspjesi na ratištu, koje cijeli svijet vidi, nisu nužno očigledni trenutno u Rusiji. Zbog kontrole medija, potrebno je mnogo više vremena da se prenesu informacije o razornim žrtvama i o stepenu do kojeg Putinov plan nije uspio. Zato moramo pratiti kako te informacije pristižu, prenose se kroz lanac komande i kako se primaju ove razorne vijesti o neuspjesima na ratištu.

Glas Amerike: Ukrajinski predsjednik često je apelovao da se uspostavi zona zabrane letova iznad Ukrajine. SAD i NATO su odbacili tu ideju strahujući da bi to moglo da izazove širi sukob. Šta bi - osim direktnog ruskog napada na teritoriju NATO-a, moglo da navede Zapad da preispita stav o zoni zabrane letova?

Kuper: Bili smo vrlo jasni da ne želimo sukob između Sjedinjenih Država i Rusije ili između NATO-a i Rusije. I to je u osnovi naše zabrinutosti u vezi sa bilo kojom operacijom koja bi nas uvela u taj direktan sukob. I mi ćemo i dalje biti zabrinuti u pogledu toga.

Glas Amerike: Predsjednik Bajden je upozoravao na mogućnost napada hemijskim oružjem na Ukrajinu. Da li bi to navelo Zapad da preispita svoj stav?

Kuper: Napad hemijskim, biološkim oružjem, nuklearni napad - na sve bi to reagovali i smatrali najozbiljnijom i teškom prijetnjom.

Glas Amerike: Šta Pentagon preduzima da bi spriječio širi sukob? Da li imate bilo kakav kontakt sa ruskim zvaničnicima?

Kuper: Radimo mnoge stvari. Što se tiče komunikacije, imamo više kanala i Sjedinjene Države su bile vrlo jasne da su otvorene za dijalog i da ga ohrabruju da bi se izbjegao sukob i smanjili rizici. Sekretar (Lojd) Ostin je zbog toga izrazio otvorenost za dijalog sa ruskim ministrom odbrane (Sergejom) Šojguom, i zbog čega smo imali iste poruke otvorenosti za dijalog na nivou načelnika združenog Generalštaba i otvorili liniju za sprečavanje sukoba, koja je dostupna u bilo kom trenutku za taktički nivo izbjegavanja sukoba.

Glas Amerike: Da li ima bilo kakve komunikacije tim kanalima?

Kuper: Testiramo kanale, ali nismo imali mnogo sadržajnih razgovora od 24. februara. To je izbor ruskog Ministarstva odbrane. Međutim, ostajemo otvoreni. Uspjeli smo da iskoristimo kontakte sa našom ambasadom u Moskvi i ruskom ambasadom ovdje, tako da ti kontakti uvijek dostupni.

Ukrajinska kriza i Zapadni Balkan

Glas Amerike: Pojedini evropski lideri i zvaničnici izrazili su zabrinutost zbog mogućeg prelivanja sukoba na druge regione, uključujući i Zapadni Balkan. Koliko pomno Pentagon prati bezbjednosnu situaciju na Balkanu i da li su primjećeni neki zabrinjavajući potezi Rusije?

Kuper: Uvijek pratimo bezbjednosnu situaciju na Zapadnom Balkanu i veoma smo posvećeni našim odnosima sa saveznicima u regionu i održavanju jakih partnerstava širom regiona, uključujući Srbiju i Bosnu i Hercegovinu. To je bio slučaj ranije i sada. Očigledno je da je Rusija u prošlosti pokušavala da se miješa i podstiče tenzije u regionu i vidimo da se to nastavlja do danas. Ja sam zadovoljna stepenom do kojeg Sjedinjene Države, i ne samo one, obraćaju pažnju na region. Naši partneri iz Evropske unije su takođe veoma posvećeni tome da se osigura stabilnost. Ukazala bih na nedavno povećanje snaga u operaciji Altea, kao veoma pozitivan znak saradnje svih nas na obezbjeđivanju stabilnosti.

Glas Amerike: Da li postoje neke druge inicijative u Pentagonu za jačanje vojne saradnje sa zemljama regiona, bilo kroz NATO, druge programe ili bilateralno, u svijetlu ruske invazije na Ukrajinu?

Kuper: Naše inicijative na Zapadnom Balkanu su nastavak prethodnih, ali ih svakako dodatno podstičemo. Upravo smo prošle nedelje imali sastanak političkih direktora Američko - jadranske povelje sa ministarstvima odbrane širom regiona. I to je bila prilika da zvaničnici ministarstava odbrane u regionu razgovaraju o saradnji širom zapadnog Balkana - kako možemo da sarađujemo u vojnoj obuci i vježbama, ali i da podržimo Ukrajinu u ovim teškim vremenima.

Glas Amerike: Na koje načine bi Rusija mogla pokušati da destabilizuje Balkan poslije invazije na Ukrajinu?

Kuper: Rusija ima brojne taktike koje može ponovo da upotrijebi i to smo iznova viđali. Da se vrati na upotrebu određenih strategija, uključujući sajber mešanje, i nedavno smo vidjeli primjere toga, zatim manipulisanje informacionim prostorom što je i dalje prisutno. Mogu da instrumentalizuju korupciju, koja naročito ima korozivno dejstvo u regionu. I naravno mogu da upotrijebe prodaju oružja, vojnih resursa kao sredstvo uticaja. Činjenica da im vojna oprema ne daje tako dobre rezultate u Ukrajini, možda će ovo poslednje sredstvo učiniti manje moćnim, ali bi svakako mogli da ponovo da pribjegnu bilo kojoj od gore navedenih taktika.

"Jasne posljedice za zemlje koje kupuju rusko oružje"

Glas Amerike: Kada smo razgovarali poslednji put, pomenuli ste da Pentagon želi da proširi saradnju sa Srbijom. Da li je i dalje slučaj, imajući u vidu da Beograd odbija da se pridruži zapadnim sankcijama koje su uvedene Rusiji?

Kuper: I dalje smo otvoreni i nadamo se produbljivanju vojne saradnje sa Srbijom i razočarani smo kada ona odluči da ne nastavi sa vježbama ili obukom ili drugim prilikama za saradnju. U kontekstu trenutne situacije, svakako smo smatrali da je pozitivan znak što se Srbija svrstala uz sve zemlje svijeta, osim 5, kada je riječ o rezoluciji Generalne skupštine UN kojom se osuđuje napad Rusije na Ukrajinu. Znamo da Srbija može da sagleda ovu situaciju uz određeni stepen nepristrasnosti.

Međutim, ovo je trenutak kada su zemlje širom svijeta, čak i one koje su bile istorijski neutralne, odlučile da treba da se svrstaju za međunarodno pravo i mir i ustanu u odbranu principa suvereniteta. Vidjeli smo da čak i neke neutralne zemlje pružaju pomoć Ukrajini u ofanzivnom oružju. Tako da svakako verujemo da je ovo istorijski trenutak i nastavićemo da radimo na pozitivnijem odnosu sa Srbijom.

Glas Amerike: U istom intervjuu ste rekli da SAD ne traže od Srbije da bira i da ne povlače crvene linije u pogledu toga kako Srbija funkcioniše u vojnoj saradnji. Da li bi poslije ruske invazije na Ukrajinu, vojna saradnja srpskih I ruskih oružanih snaga, te kupovina ruskog oružja bili crvena linija za SAD i koje bi bile posljedice toga?

Kuper: Nadam se da će Srbija sama donijeti odluku da nije u njenom interesu da bude partneri vojsci koja brutalno napada stanovništvo, bombarduje civile. I iskreno, nije u interesu Srbije da bude partner sa vojskom koja trpi tako očigledne neuspjehe na ratištu, sa tako nevjerovano niskim moralom, vojska čije vođe ne vjeruju svojim vojnicima, gdje se oprema kvari. Pretpostavila bih da bi Srbija donijela najsmisleniju odluku u kontekstu budućih vojnih odnosa i kapaciteta po kojoj je besmisleno imati Rusiju kao dobrog partnera.

Glas Amerike: Kakve bi bile posledice ako Srbija odluči da nastavi vojnu saradnju sa Rusijom?

Kuper: Imamo jasne posljedice po zemlje širom svijeta koje žele da kupuju rusku vojnu opremu. To je zakon CATSA - odnosno suprostavljanje američkim protivnicima kroz sankcije. I to je statut kojeg moramo da se pridržavamo. To nije u nadležnosti Sekretarijata za odbranu, već mojih kolega u Stejt departmentu. Ali već postoje vrlo jasne posljedice u smislu sankcija za kupovinu značajne ruske vojne opreme. Dakle, to je jedna oblast u kojoj već imamo jasnu mapu puta.

Glas Amerike: Pojedini građani u Srbiji vjeruju da su ukrajinsku krizu izazvale SAD i NATO, a ne Rusija. Takođe podržavaju Rusiju zbog vojne intervencije NATO-a 1999. godine. Koja bi bila vaša poruka onima koji izjednačavaju ruski napad na Ukrajinu sa intervencijom NATO-a 90-ih?

Kuper: To se apsolutno ne može izjednačavati. Ono što sad vidite da je da velika sila odlučila da napadne demokratski izabranu vladu bez ikakvog povoda i pokušava da okupira značajne delove te zemlje, dok bombarduje civilno stanovništvo i ometa isporuku humanitarne pomoći. Aposolutno nije jednako. I siguran sam da narod Srbije može svojim očima da posmatra narod Ukrajine i da razumije sa kakvom se razaranjem suočava i da želi da ga podrži.