Predsjednik Rusije Vladimir Putin mora biti poražen u Ukrajini i to je jedini put do trajnog mira u Evropi, ocijenio je politkolog i novinar Boris Varga.
On je rekao da agresija Rusije na Ukrajinu predstavlja rat Putina protiv Zapada na teritoriji Ukrajine.
„On (Putin) odlučuje i dok je takav neototalitarni režim u Rusiji, ne samo da Ukrajina više nikada neće imati mira, već je to stalna i sve veća prijetnja za Evropsku uniju i Zapad. Putin mora biti poražen u Ukrajini i to je jedini put do trajnog mira u Evropi“, kazao je Varga u intervjuu agenciji MINA.
Varga je magistrirao međunarodno novinarstvo u Lavovu (Ukrajina) i doktorirao na savremenim političkim sistemima na Fakultetu političkih nauka u Beogradu. On je stručnjak za istočne i jugoistočne evropske narode i njihove međunarodne odnose.
Dugo godina je živio u Ukrajini gdje je radio kao novinar. U novinarstvu i istraživanjima bavi se uglavnom međunarodnim temama, regionom republika bivše Jugoslavije i bivšeg Sovjetskog Saveza.
Varga smatra da je Putin inspirisan Staljinom, koji je stigao do Berlina i donio Rusiji ogroman ratni plen i faktičko prošrenje carstva.
„Zato, kao što je SSSR poražen u Avganistanu krajem 80-tih morao da napusti tu državu, tako Rusija treba da napusti Ukrajinu i vrati se u svoje granice. Svi mirovni sporazumi ispod toga su samo privremena rješenja i priprema za novi sukob“, upozorio je Varga.
Prema njegovim riječima, ako Putin bude uklonjen sa vlasti, veće su šanse da jedan takav trajniji mir nastupi ranije, makar se pregovori o njegovom uspostavljanju i tranziciji godinama odužili.
Varga je kazao da je Ukrajina u ratu, koji traje više od mjesec, pružila ogroman otpor ruskom agresoru, da njena vojska ne samo da se lavovski brani, već nastupa u kontra napad i potiskuje neprijatelja.
„Rusija izjavljuje da je odustala od sjevernog smjera napada na Kijev, mada u to ne treba vjerovati i ne treba se brzo radovati. Putin igra ratnu igru iznenađenja“, smatra Varga.
On je rekao da, ukoliko je cilj Rusije bio blitzkrig osvajanje prijestonice Kijeva i prisiljavanje ukrajinskih vlasti na brzu kapitulaciju, o čemu svjedoči priroda početka agresije, onda je propao odmah drugog dana rata.
„Ne samo da je bila loša procjena ruskih stratega o ukrajinskim odbrambenim potencijalima, već i o vlastitim mogućnostima“, naveo je Varga.
On je kazao da je Rusija nakon nekoliko dana, prešla navodno na plan “B”, a to je raketiranje infrastrukture po skoro cijeloj teritoriji Ukrajine i zauzimanje većih gradova duž granice sa Rusijom i na jugu, teritorija koje izlaze na Crno more.
Varga je ocijenio da je cilj te faze bio okupacija velikih gradova poput Černjihova, Harkova, Sumi, Mariupolja, Hersona.
On je rekao da je međutim, Rusija od početka agresije pretrpjela ogromne gubitke u ljudstvu i oružanim kapacitetima.
„Ruske žrtve prelaze 15 hiljada vojnika, više od 130 aviona, isto toliko helikoptera i preko 600 tenkova. Ruski vojnici su demotivisani, uplašeni. To su velikim dijelom mladi regruti kojima je u startu rečeno da idu na vojnu vježbu“, naveo je Varga.
Oni su, kako je kazao, pri prvim ukrajinskim zasjedama i napadima turskih dronova napuštali tenkove i oklopna vozila i bježali u pravcu Rusije ili se predavali u zarobljeništvo.
Varga je rekao da ni u ovom drugom planu Rusija nije postigla rezultate, jer i u gradovima koje je skoro zauzela nije uspjela da formira svoju vlast, kao na primer u Harkovu.
„Već je goloruki narod sa ukrajinskim zastavama neshvatljivo hrabro izlazio na mirne proteste pred tenkove i dobro naoružane ruske vojnike, pjevajući himnu Ukrajne i tražeći od okupatorske vojske da se vrati kući“, istakao je Varga.
On je rekao da je treća faza agresije Rusije, ruiniranja civilnih meta, zgrada u kojima ginu ljudi, želeći tako zastrašiti Ukrajice i otjerati ih izbjeglištvo.
„Sada se u četvrtoj fazi agresorska ruska vojska fokusira na istok, kao bi zauzela što veće teritorije u Donbasu i eventualno spojila te separatističke teritorije sa anektiranim Krimom, u čemu joj je najveća prepreka Mariuoplj koga iznutra kontolišu ukarajinske snage“, naveo je Varga.
On je ocijenio da ova faza rata može biti pravi izazov za ukrajinsku armiju jer je to direktan dvostrani sukob, a Putin ne štedi ni ljudstvo, ni tehniku.
Varga smatra da po razaranju i žrtvama civila ove borbe podsjećanju na rat u bivšoj Jugoslavij, agresiju na Hrvatsku, BiH i Kosovo samo što su žrtve brojčano veće.
„Kao i kod Miloševićeve vojske, ni kod ruske vojske i Putina nije sasvim jasno šta je cilj ovog rata“, rekao je Varga.
Prema njegovim riječima, rusija ne može u potpunosti da okupira i tako drži Ukrajinu.
„Ono što je sigurno je ukrupnjavanje zauzetih teritorija, koje mogu da proglase nezavisnost od Ukrajine i pripoje se Rusiji. To je onaj model stvaranja separatističkih etnički podobnih “krajina”, koje su ujedno i ratni plen agresora. Tako je bilo devedesetih sa Srbijom, u tom pravcu sada ide Rusija“, ocijenio je Varga.
Govoreći o pregovorima između Ukrajine i Rusije Varga je rekao da oni traju, i da je to nešto uobičajeno u ratu, kao i da se čuli iz Istambula na šta je spremna Ukrajina da bi se potpisao mirovni sporazum.
On je kazao da za sada Ukrajina pristaje na neutralitet i odsustvo stranog vojnog faktora i strateškog naoružanja na ukrajinskoj teritoriji, ali da je na to Kijev pristajao i prije ruske agresije.
„Postoji generalno neslaganje obje strane oko priznavanja aneksije Krima i nezavisnosti Donbasa i ti stavovi izgledaju nepremostivo“, naveo je Varga.
On je dodao da Rusija više ne pominje „demilitarizaciju“ i „denacifikaciju“ Ukrajine, kao poliitčko-demagoške razloge pokretanja agresije.
Varga smatra da se, s obzirom na to da Rusija nije postigla ni jedan značajniji vojni cilj, mirovni pregovori mogu pokazati kao farsa i kupovanje vremena za rusku vojsku, kojoj zbog gubitaka treba pregrupisavanje i oporavak.
„Od čečenskog rata devedesetih, preko „petodnevnog rata“ u Gruziji 2008, pa sve do aneksije Krima i rata u Donbasu 2015, Putin je uvek dobijao najveću podršku Rusa u završnoj fazi, kada je pobeđivao i „donosio mir““, istakao je Varga.
On je ocijenio da je Rusija medijski izmanipulisana i da je visoka podrška ratu, između 50 i 80 odsto, a da sam Putin kod kuće ima 83 odsto podrške.
Varga je rekao da je to zeleno svijetlo za produžetak rata i znak da Putin u razaranju može još da ide, da su Rusi spremni da trpe pored svih sankcija i zapadne izolacije.
„Ali to sve ima svoju granicu, toga je svestan i Putin, zato će u sljedećim nedjeljama pokušati da se iz Ukrajine vrati sa „plenom“ i pokuša da „donese mir“, kazao je Varga dodajući da u tome treba da ga spriječi Ukrajina sa Zapadom.
„Ako se agresija Rusije na Ukrajinu posmatra iz ugla mirovnog smorazuma u Minsku 2015, takozvani Minsk-2, Putin bi mogao da pokuša i poetapno da zauzima Ukajinu, što može da traje godinama, uz prekid vatre i nove mirovne sporazume koje Moskva neće poštovati“, upozorio je Varga.
Bonus video:
