Ibrahimović na potezu?

Iako je 46 poslanika juče nakon ostavke predsjedavajućeg Skupštine Strahinje Bulajića (DF), zatražilo od potpredsjednice parlamenta Branke Bošnjak (PzP) da za 28. april zakaže sjednicu na kojoj bi se birala nova vlada, poslije njene poruke da nije adresa za takve zahtjeve - nejasno je ko će zakazati plenum.

Da bi to mogao da učini treći potpredsjednik Ervin Ibrahimović - što su u više navrata tvrdili iz opozicije - indirektno su “Vijestima” nagovijestili iz Bošnjačke stranke (BS), čiji je on lider.

Portparol BS-a, Adel Omeragić, rekao je da svaki odgovorni političar ne može ignorisati činjenicu da većina u Skupštini zahtijeva sjednicu i da parlament mora biti mjesto dijaloga. Takođe i da je nedopustivo da bilo koji pojedinac ili poslanik blokira rad zakonodavnog doma.

”Moramo biti svjesni da se nekoliko inicijativa nalazi u skupštinskoj proceduri, među kojima se neke odnose na usvajanje seta ekonomskih zakona, kako bi se pomoglo građanima i privredi. U ovom trenutku, najvažnije je da Crna Gora dobije novu vladu, da se odblokira rad parlamenta. Vjerujem da se mora odgovorno pristupiti inicijativi 46 poslanika za sazivanje sjednice, i da svaki odgovorni političar ne može ignorisati činjenicu da većina u parlamentu zahtijeva održavanje sjednice”, rekao je Omeragić “Vijestima”, odgovarajući na pitanje hoće li Ibrahimović, nakon ostavke Bulajića i odbijanja Bošnjak, zakazati sjednicu.

Ibrahimoviću su ranije iz DF-a prijetili krivičnom prijavom ako zakaže sjednicu.

Četrdeset šest poslanika, od ukupno 81, koji bi trebalo da čine buduću vladu, predložilo je da se na sjednici 28. aprila osim izbora novog šefa parlamenta i vlade, razmatraju i izmjene Zakona o akcizama i Zakona o porezu na dodatnu vrijednost, te Predlog zakona o privremenim mjerama za ograničavanje cijena proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi.

Posljednja tačka predloženog dnevnog reda su izbori i imenovanja.

Kad se zakaže sjednica, prva tačka njenog dnevnog reda, prema Poslovniku, biće izbor novog šefa parlamenta, a kandidat za tu funkciju trebalo bi da bude poslanica Socijalističke narodne partije (SNP), Danijela Đurović.

Kako bi se dogovorili o radu, 46 poslanika je za danas tražilo sjednicu Kolegijuma predsjednika parlamenta, ali je i njeno održavanje neizvjesno. Iz istih razloga kao i zakazivanje sjednice.

Da radi svoj posao juče je Skupštinu pozvao i mandatar, lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović, koji je, nakon što je javnosti predstavio koncept budućeg kabineta, obavijestio parlament da su struktura i program vlade formalno uobličeni.

On je poručio poslanicima da su se stekli uslovi za sazivanje sjednice na kojoj će biti izabrana vlada i da “postupe po ovlašćenjima”.

Iako je redovno zasjedanje Skupštine počelo 1. marta, Bulajić je odbijao da zakaže sjednicu, poručujući da će to učiniti kad odlazeća parlamentarna većina iznađe rješenje političke krize. On je juče podnio ostavke na funkcije potpredsjednika i poslanika, navodeći da je s kolegama iz DF-a “u domenu mogućnosti zastupao i štitio izbornu narodnu volju”, ali da u tome nije uspio.

S druge strane, Bošnjak je navela da samo Bulajić može zakazati sjednice Kolegijuma i Skupštine, i da ona nije adresa za takve zahtjeve. “Bulajić je predsjedavajući Skupštine sve dok mu se na prvoj sjednici ne konstatuje ostavka, i sve do tada jedini on ima ovlašćenje da zakaže sjednicu. Bilo ko drugi ko bi to učinio, ulazi u zonu krivične odgovornosti zbog zloupotrebe položaja. Potvrdu za ovakvo tumačenje dobila sam i od relevantnih pravnih stručnjaka”, saopštila je ona, pozivajući partije na “razum i državničku odgovornost”, da bi se, kako je navela, iz kompleksne političke situacije izašlo kroz široki kosenzus svih političkih aktera.

Prema Poslovniku potpredsjedniku parlamenta funkcija prestaje prije isteka vremena na koje je biran prestankom mandata poslanika, ostavkom i razrješenjem - po postupku i na način predviđenim za prestanak funkcije predsjednika Skupštine. A to znači kad mu na prvoj narednoj sjednici ostavku i prestanak funkcije konstatuje Skupština.

Bulajić je, međutim juče, kako je potvrđeno “Vijesti”, napustio kabinet i Skupštinu. Televizija Vijesti je objavila da njegove partijske kolege nisu znale da će podnijeti ostavku.

Mandatar Abazović juče je najavio da će novu vladu podržavati 46 poslanika, jer nisu uspjeli da dođu do brojke od 49, koliko je potrebno za izbor vrhovnog državnog tužioca, sudija Ustavnog suda i članova Sudskog savjeta.

Međutim, kaže da očekuje da će o ključnim pitanjima glasati i oni koji nisu u vladi ili je ne podržavaju.

Kako je ranije saopšteno, u vladi će biti partije nacionalnih manjina, GP URA, SNP, Socijaldemokratska partija (SDP) i CIVIS.

Abazovićev kabinet će, bez učešća u njemu, iz parlamenta podržavati Demokratska partija socijalista (DPS), koja je za danas najavila sjednicu Glavnog odbora.

Mandatar je na pres-konferenciji, predstavljajući koncept buduće vlade, saopštio da će u njoj biti 20 ministara, ali da će imati 18 resora, jer su dva ministra bez portfelja. Njegov kabinet imaće i četiri potpredsjednika - od kojih je jedna žena.

Odlazeća Vlada imala je 12 ministarstava.

Abazović tvrdi da neće biti dodatnog obezbjeđivanja sredstava iz budžeta zbog povećanja broja resora.

“Možda će biti neki državni sekretar više, ali se to može pokriti na neki racionalan način. Politički život ovako funkcioniše svuda. Ponosan sam što imamo saradnju partija koje dosad nisu sarađivale”, kazao je on, dodajući da bi vlada trebalo da ima kraći mandat, i da će zato obaveza svih ministara biti da povećaju efikasnost.

Mandatar je naveo da će 43. vlada počivati na dva stuba - vladavini prava i ekonomskom razvoju, i da će o najvažnijim pitanjima odlučivati kvalifikovanom većinom. “Za mene dvije trećine nisu sporne. Nemam ambiciju preglasavanja na Vladi...”, kazao je on.

Ranije juče, poslanik SNP-a Dragan Ivanović, saopštio je da će vlada odluke donositi prostom većinom, što se, kako je naveo, odnosi i na potpisivanje temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC). Međutim, “Vijestima” je rečeno da je predlog SNP-a bio da u sporazumu kojim će se formirati nova vlada, piše da će se odlučivati kvalifikovanom umjesto dvotrećinskom većinom - kakav je bio predlog SDP-a. Taj dokument bi tek trebalo da potpišu partije, koje će činiti novu izvršnu vlast.

Iz DPS-a su juče poručili da neće dozvoliti potpisivanje temeljnog ugovora sa SPC koji je suprotan državnim interesima i pravnom sistemu, dok su iz SDP-a rekli da će o temeljnom ugovoru odlučivati kvalifikovana većina.

Abazović je, između ostalog, kazao i da ne vidi problem u tome da DPS dobije neku funkciju “po dubini”. “Nisam za to da se šikaniraju ljudi i da se javna administarcija zatvori za bilo koga ko može dati doprinos”, rekao je Abazović.

On juče nije želio da kaže imena budućih ministara, jer, kako je naveo, s nekima još treba obavi završne razgovore. Poručuje da je razočaran što partije nisu kandidovale više žena za ministarske funkcije.

Lider Demokrata i bivši predsjednik Skupštine, Aleksa Bečić, ocijenio je da je model 49 poslanika propao, i da je sve što je rađeno tim povodom - rađeno zbog povratka DPS-a na vlast. “Farsa je konačno razobličena. Umjesto evropskog puta, dobili smo puteve funkcija, fotelja i podjela. Najveći broj fotelja u novijoj istoriji crnogorskih vlada. Više ministara nego poslanika i partija koje treba da čine vladu”, napisao je on na Tviteru.

Abazović je najavio da su prioriteti nove vlade dogovor o izboru nosioca najviših pravosudnih funkcija, zakon o porijeklu imovine, izborna reforma, preispitivanje svih ugovora prethodnih vlada, dalji nastvak reforme službi bezbjednosti...

Biraće novog šefa ANB-a, premijer neće biti koordinator službi bezbjednosti

Abazović je najavio da će se birati novi šef Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), i da postoji nekoliko kandidata za tu poziciju. Dodao je da će “premijer donijeti odluku”.

Smatra da je potrebno ojačati ANB i novim zakonom ga postaviti na značajniji nivo. Kazao je i da nije realno da on ostane koordinator svih službi bezbjednosti u novoj vladi.

Krivokapić ili Ranitović umjesto Bulajića

Odlazeći premijer Zdravko Krivokapić mogao bi da se vrati u skupštinske klupe, jer se ostavkom Bulajića upraznilo jedno mjesto na kvoti Nove srpske demokratije (Nova). Krivokapić je, međutim, ranije rekao da ne želi da se vrati u parlament, pa je sljedeći na listi koji bi mogao da zamijeni Bulajića, Rade Ranitović, specijalista opšte medicine iz Bijelog Polja.

Izglasavanjem nepovjerenja njegovoj Vladi, Krivokapić, prema Zakonu o izboru odbornika i poslanika (član 101), ponovo stiče poslanički mandat koji mu je prestao nakon što je u decembru 2020. godine zbog nespojivosti funkcija podnio ostavku Skupštini.

Adžić, Marović, Đurović i Novaković Đurović kandidati GP URA za ministre

Predsjedništvo i Glavni odbor GP URA juče su podržali da kadrovska rješenja pokreta u budućoj vladi budu Filip Adžić, Jovana Marović, Goran Đurović i Ana Novaković Đurović. Marović bi trebalo da bude ministarka evropskih integracija, Novaković Đurović ekologije i prostornog planiranja, Adžić unutrašnjih poslova, a Đurović ekonomskog razvoja i turizma.

Kada su u pitanju partijske kvote, one su podijeljenje na sljedeći način: pet mjesta dobile su manjinske stranke, šest SNP, dvije SDP, jedno mjesto je nestranačko, GP URA ima četiri mjesta, dok će po jedno imati CIVIS i vanparlamentarna Hrvatska građanska inicijativa.

Aktuelni državni sekretar MUP-a Zoran Miljanić (CIVIS) biće ministar bez portfelja, sa zaduženjem za borbu protiv korupcije, dok će Ranko Krivokapić (SDP) biti šef diplomatije.

Ministar odbrane i jedan od potpredsjednika biće Raško Konjević (SDP), ministar poljoprivrede i drugi potpredsjednik Vladimir Joković (SNP), dok će ministar kapitalnih investicija i treći potpredsjednik biti Ibrahimović.

Četvrti potpredsjednik bi trebalo da bude iz koalicije “Crno na bijelo” (GP URA i CIVIS).

Ranije je objavljeno da će najvjerovatnije resor socijalnog staranja pokrivati kadar BS-a Admir Adrović, Ministarstva prosvjete Miomir Vojinović (SNP), ministar sporta biće Vasilije Lalošević (SNP), finansije će pokrivati Aleksandar Damjanović (SNP), a zdravlje Dragoslav Šćekić (SNP). Poziciju ministra pravde bi trebalo da zauzme advokat iz Podgorice Marko Kovač, takođe s kvote SNP-a.

Albanske partije u vladi bi trebalo da predstavljaju Maraš Dukaj i Fatmir Đeka.

Samo ministarka kulture i medija Maša Vlaović biće nestranačka ličnost.