Politička igranka bez prestanka

Skupština Crne Gore trebalo bi da se izjasni o dva zahtjeva koji se tiču Vlade Crne Gore, od kojih je jedan izbor novog kabineta Dritana Abazovića (GP URA), a drugi formiranje prelazne vlade premijera u tehničkom mandatu Zdravka Krivokapića i raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora.

Prva sjednica trebalo bi da bude održana 28. aprila, kad bi se glasalo o izboru Abazovićeve manjinske vlade, a druga koju je tražio Krivokapić 5. juna. Ako Abazovićeva vlada bude izabrana 28. aprila, za šta sada ima podršku 46 poslanika, Krivokapićev predlog o prelaznoj vladi i novoj sjednici je obesmišljen.

Situacija se zakomplikovala nakon što je Abazović u srijedu obavjestio parlament da je spreman da izađe pred poslanike s predlogom kabineta, a šefovi klubova poslanika "Crno na bijelo" (GP URA i CIVIS), Demokratske partije socijalista (DPS), Bošnjačke stranke (BS), Socijaldemokratske partije (SDP) i Albanske koalicije Jednoglasno i Socijalističke narodne partije (SNP), zatražili sjednicu na kojoj bi se birala vlada, novi šef parlamenta i usvojio set zakona.

Predsedavajući Strahinja Bulajić (Demokratski front - DF) je preduhitrio taj zahtjev i podnio ostavku, a potpredsjednica iz drugog kluba po veličini Branka Bošnjak (Pokret za promjene - PzP) objavila da ona ne može da zakaže sjednicu jer je Bulajić na funkciji dok mu Skupština ne konstatuje ostavku.

U međuvremenu je Krivokapić uputio dopis na adresu Bulajića, u kom podsjeća da je dio partija zahtijevao da se prelaznom vladom riješi politička kriza u Crnoj Gori i da su jedino demokratsko rješenje parlamentarni izbori. Predložio je sjednicu 5. juna.

Suočeni s odbijanjem inicijative za sjednicu, 46 poslanika partija "CnB", DPS-a, BS-a, SDP-a i Albanske koalicije Jednoglasno i SNP-a, sazvalo je plenum Skupštine na kome će se birati manjinska izvršna vlast za 28. april.

Ovakva praksa ne postoji u dosadašnjem radu Skupštine, niti je predviđena Poslovnikom na osnovu koga sjednicu zakazuje predsjednik ili potpredsjednik koji ga mijenja. Međutim, zakonska zabrana ne postoji, jer nema zakona o Skupštini, a time se Ustav ne bavi u dijelu koji se tiče parlamenta.

Generalni sekretar Aleksandar Klarić (Demokrate) objavio je da on neće učestvovati “u aktivnostima na pripremi i održavanju sjednice Skupštine Crne Gore koja ne bi bila sazvana u skladu s Poslovnikom Skupštine”. Njegova služba je ipak sinoć poslala poziv poslanicima za sjednicu 28. aprila na Cetinju, o čemu je i medijima dostavljena zvanična informacija.

Situacija da generalni sekretar ne želi da preduzima radnje, za koje vjeruje da nisu po pravilima, donekle nije ni nova i dogodila se kad je bivši generalni sekretar iz Socijaldemokrata (SD) Aleksandar Jovićević odbio da konstatuje mandat poslanici GP URA.

Na to je juče podsjetio šef Kluba poslanika SNP-a Dragan Ivanović. Na pitanje “Vijesti” da li očekuje da zamjenici generalnog sekretara pruže neophodnu pomoć u zakazivanju i održavanju sjednice, Ivanović je odgovorio da su sličnu situaciju imali i s Jovićevićem: “Mora služba Skupštine da radi svoj posao, tada su takođe odradili ono što je bivši generalni sekretar odbio”, kazao je Ivanović, podsjećajući na problem s verifikovanjem mandata poslanici GP URA Suadi Zoronjić krajem 2020. godine.

Upitan da li inicijativa 46 poslanika o zakazivanju sjednicu Skupštine 28. aprila može da trpi formalno-pravnu kritiku, lider DPS-a Milo Đukanović sinoć je objasnio da za njega nema nikakve dileme da toliko poslanika “imaju pravo da traže i dobiju sjednicu parlamenta”.

Šef Kluba poslanika koalicije “Crno na bijelo” Miloš Konatar, rekao je juče na pres-konferenciji da je potpuno legitimno da zakažu sjednicu, jer se parlament mora odblokirati u interesu građana.

I potpredsjednik Skupštine Crne Gore Ervin Ibrahimović (BS) kazao je da je važno da je većina sazvala sjednicu i da nakon više od dva mjeseca blokade “počinju priču o odblokiranju najvišeg zakonodavnog doma”.

Na pitanje da li se krši Ustav ako je član Vlade iz partije koja nije prešla cenzus, Konatar je odgovorio odrečno. U vladu bi trebalo da uđe predstavnik Hrvatske građanske inicijative (HGI) koja nije prešla cenzus na parlamentarnim izborima.

Šef kluba poslanika SDP-a Raško Konjević je objasnio da se na izborima ne bira vlada, jer u tom slučaju ne bi ni ministri Milojko Spajić ni Jakov Milatović bili u njenom sastavu.

”Ako neko smatra da činimo krivično djelo, možda i činimo, ali o tome neka odlučuju nadležni organi... Gospodin Bulajić i gospođa Bošnjak misle da je njihovo ustavno pravo da zaključaju Skupštinu. U jednom mandatu možete izabrati stotinu vlada. Nažalost, oni koji postaju parlamentarna manjina ne žele to da prihvate. Član 2 Ustava je vrlo jasan - slobodna volja je izražena i oni su svoj suverenitet prenijeli na poslanike”, kazao je Konjević na konferenciji za novinare.

Predsjedništvo SDP-a, kako je sinoć saopšteno, prihvatilo je Sporazum o parlamentarnoj podršci i političkim prioritetima 43. Vlade. Time je usvojena odluka o učešću te partije u manjinskoj Vladi, a predstavnici SDP-a u njoj će biti, kako je navedeno, Konjević - na funkciji potpredsjednika vlade za politički sistem i ministra odbrane i počasni predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić, na funkciji ministra vanjskih poslova.

Prema finalnoj verziji Sporazuma o parlamentarnoj podršci i političkim prioritetima nove vlade, sva pitanja od vitalnog državnog i nacionalnog interesa usvajaće se kvalifkovanom većinom svih članova vlade.

U Sporazumu piše da su se potpisnici obavezali da će nastojati da se zakoni ili odluke od posebnog značaja predlažu/usvajaju uz što širi konsenzus. Kao ključni aspekt djelovanja navodi se ubrzanje evropskih integracija države i intenzivno djelovanje svih političkih subjekata na usvajanju i spovođenju svih neophodnih reformi potrebnih za napredak države na putu ka EU.

Sporazum se zaključuje na godinu nakon izbora vlade, uz mogućnost produženja njegovog važenja.

GO SNP-a dao saglasnost da Danijela Đurović bude na čelu Skupštine

Kandidatkinja SNP-a za predsjednicu Skupštine je Danijela Đurović, potpredsjednica te partije. To je zvanični predlog SNP-a, koji je verifikovao Glavni odbor na sjednici u utorak, potvrđeno je “Vijestima”.

SNP-u će pripasti i mjesto generalnog sekretara parlamenta, koje sada pokriva kadar Demokrata Aleksandar Klarić. Ko će biti njegov nasljednik, partija Vladimira Jokovića još nije dogovorila, rečeno je nezvanično “Vijestima”.

SNP će u novoj vladi imati šest resora.

“Ekonomski zakoni” ne mogu na dnevni red jer je predlagač vlada koja više nema mandat

Na predloženom dnevnom redu sjednice 28. aprila su izmjene Zakona o akcizama, Predlog izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodatu vrijednost, Predlog zakona o privremenim mjerama za ograničavanje cijena prozivoda od posebnog značaja i izbori i imenovanja. Predlagač tih propisa je Vlada u tehničkom mandatu Zdravka Krivokapića.

Izvor “Vijesti” iz Skupštine objasnio je da predloge koje je utvrdila vlada kojoj prestaje mandat danom izbora nove, parlament ne može razmatrati. Završetkom mandatnog perioda vlade svi njeni akti koji su u skupštinskoj proceduri se arhiviraju, odnosno ne razmatraju se, objašnjeno je.

Kad je Krivokapićeva vlada izabrana arhivirano je 49 predloga kabineta Duška Markovića.

Đukanović: DPS-u pripada dio skupštinskih odbora, spremni da pomognu "po dubini"

Glavni odbor DPS-a podržao je formiranje manjinske vlade, saopštio je sinoć lider te stranke Milo Đukanović. On je rekao da je ispunjen najveći dio uslova te partije, koje je postavila za formiranje vlade. “DPS se nije bavio pitanjima partijske i personalne participacije, već prioritetnim politikama u oblasti ekonomije, bezbjednosti, evropskih integracija i zdravstva. Na sjednici su usvojeni zaključci na kojim će DPS insistirati u radu vlade. Narednih dana upoznaćemo javnost sa odlukama naše partije i imaće priliku da se uvjeri u ozbiljnost našeg pristupa”, rekao je Đukanović na pres-konferenciji.

On je izrazio nadu da će manjinska vlada pomoći stabilizaciji političkih prilika u državi i odgovornijem ispunjavanju međunarodnih obaveza. Rekao je da to nije optimalno rješenje, da je bila bolja politička vlada, ali da za nju nije bilo konsenzusa.

Komentarišući činjenicu da će parlamentom rukovoditi kadar SNP-a, on je objasnio da nije dobro ostati, kako je rekao, zagledan u političku prošlost, jer bi se tako teško napravio korak ka prevazilaženju politilkih razlika koje Crnu Goru sputavaju.

Izrazio je nadu da će na čelu parlamenta biti osoba koja će u punom kapacitetu ispuniti obaveze i kroz učešće u drugim institucijama - aludirajući na Savjet za odbranu i bezbjednost.

Komentarišući činjenicu da bi DPS mogao dobiti mjesta "po dubini”, on je rekao da kadrovski rasporedi nisu bili u fokusu DPS-a, ali da “postoji spremnost da tamo gdje postoji insistiranje na inkluzivnosti, damo određena rješenja koja mogu zadovoljiti kriterijume profesionalizma i političke odgovornosti, ali to nije uslov nizašta”. Takođe je najavio je da će poslanički klub te partije tražiti ključne odbore u Skupštini:

”Ovaj novi rearanžman ostavlja prostor u dijelu zakonodavne vlasti. To će podrazumijevati restrukturiranje radnih tijela parlamenta, i otvara mogućnost da partija sa najvećim brojem poslanika zauzme neka od tih mjesta”.

Govoreći o predlogu Krivokapića da se 5. juna zakaže sjednica Skupštine, Đukanović je kazao da odlazeći premijer sada predlaže tehničku vladu, “a donedavno je tvrdio da je svaka sem njegova neustavna”.

”To je eklatantan dokaz Krivokapićeve apsolutne neodgovornosti”, rekao je.