Skupština je izabrala 43. Vladu Crne Gore.
Za izbor nove Vlade i ekspoze mandatara glasalo je 45 poslanika nove većine, protiv su bila tri poslanika SD-a.
Predsjednica Skupštine Danijela Đurović rekla je da će se o nastavku sjednice poslanici dogovoriti na kolegijumu.
Abazović se osvrnuo na nekoliko izlaganja poslanika.
"Apostrofiralo se više stvari. Bio sam potpredsjednik 42. Vlade i ponosan sam na sve što sam radio u prethodnih godinu i po. I ponovio bih većinu svojih poteza, da sam u situaciji. Tri puta sam donosio teške, ali ispravne odluke".
Rekao je da je 30. avgust 2020. vrlo značajan datum u istoriji, jer se tada pokazalo da glas u Crnoj Gori nešto vrijedi i da smjena vlasti nije nikakav bauk.
"Kako smo smijenili prethodnu, nadam se da ćemo u mnogo boljoj atmosferi smijeniti 43. vladu".
Naveo je da je eskpertska vlada pokazala neke rezultate, ali i slabosti, prije svega u odnosu prema parlamentu.
On je rekao da je spreman na reviziju dešavanja na Cetinju, ali boji se da ako dođe do toga, neki u ovoj sali neće biti zadovoljni što je pravda došla do njih.
"Ja sam ponosan na sve to, 4. i 5. septembra na Cetinju je sve urađeno da se ne prolije krv. Najvažnije je da smo prošli bez žrtava".
Dodao je i da ne bi ni suzavca bilo da bivši direktor policije nije udario policijskog službenika.
Kazao je da mu ne smeta niko iz DPS-a, DF-a, Demokrata...već ljudi koji ne žele da se bave budućnošću.
"Pokušao sam da vodim pregovore sa svima, jedino Demokratska Crna Gora nije željela da pregovara. Zašto smo ovo uradili? Ne plašimo se mi izbora, već ova zemlja nije spremna za izbore, jer bi potrošila resurse i ušla u dublju političku krizu".
Kazao je da je ponosan što je SNP dio priče, jer bez njih vlada ne bi imala veliki smisao.
"Moramo da prevazilazimo barijere u svojim glavama".
On je kazao da je najbitnije da se država ne drži zarobljenom i da je lako držati premijera "za vrat, za kosu", kako je rekao Andrija Popović, ali je bitno da se država ne drži za vrat.
On je dodao da nijesu bezbjednosni izazovi lažni i-mejlovi, već to što je dugogodišnja predsjednica Vrhovnog suda optužena za šverc i kriminalno organizovanje.
Najavio je pokretanje velike diplomatske aktivnosti na evropskom putu i vjeruje da će Crna Gora dobiti "fast-track".
"Svi ste više nego dobrodošli, sa svim kritikama, sugestijama i predlozima. Dajte da zajedno gradimo evropsku Crnu Goru, koja će služiti na čast svim građanima Crne Gore", poručio je Abazović.
Rasprava je završena, mandatar Dritan Abazović ima završno obraćanje.
Ivan Brajović (SD) kazao je da je dobro da se postiže veća saglasnost, sa 41 se došlo do 46.
"Moglo se i do 49, ali mogli bi dosta da razglabamo oko toga zašto nije".
Rekao je da ne osjeća nikakvu nelagodu što će tri poslanika SD-a biti protiv izbora ove vlade.
Andrija Popović (LP) rekao je da je nužno fokusiranje na prijeko potrebne reformske politike i borbu za ekonomski i zdravstveni oporavak, vladavinu prava i suzbijanje korupcije.
On je pozdravio novi resor za evropske integracije, koji je izgubljen prije dva saziva.
"Zbog toga smo vjerovatno dospjeli tu đe smo".
On vjeruje da danas kreće novi početak, iako je nova vlada iznuđeno rješenje.
Srđan Pavićević (CIVIS) kazao je da su, kad su predstavili koncept manjinske vlade, pružili ruku svima i bio je svako dobrodošao.
Rekao je da manjinska vlada neće biti manekensko-statička, ona ima svoje ideje.
"Željni smo pravde, kao promrzli sunca. Obećavali smo pravdu u velikom obimu prije 30. avgusta 2020. i na tom putu moramo da istrajavamo".
Boris Mugoša (SD) rekao je da je zbunjen nakon dosadašnjih izlaganja jer "oni koji su bili u vlasti govore da ne treba da bude podjela, a za godinu i po nikad više podjela i nikad manje priče o budućnosti".
"Poprilično su me zbunili, da li treba da im vjerujem, ne znam. Imamo i drugu ekipa koja kaže da je vlada bila klero-nacionalistička, nikakva, i sad treba da se digne ruka u kojoj SNP i URA imaju dvije trećine".
On je, komentarišući strukturu vlade, rekao da je ovo najglomaznija vlada od obnove nezavisnosti, sa potencijalno najkraćim mandatom.
Podsjetio je da su do sada ministarstva imala dva državna sekretara, a sada su predložena tri, a realno je ministru potreban samo jedan, da ga mijenja u slučaju odsustva.
"Što će tri državna sekretara? Đe to ima? O čemu se tu radi?", pitao je Mugoša i dodao da ovo nije vlada pomirenja, nego "podmirenja", jer su se podmirili svi konstituenti.
Smatra da je dobro što SD nije ušao, jer bi tek tada oborili svjetski rekord.
"Da smo i mi ušli, izguralo bi to na 24, 25 ministarstava".
On je kazao da je bio "dio priče" odnosno pregovora o novoj vladi i da su to bila vrlo zanimljiva dva mjeseca.
Naveo je da nikad više "licemjerstva, dvoličnosti, foliranja i površnosti" nije vidio nego tokom tih pregovora.
Andrija Nikolić (DPS) rekao je da je prethodna Vlada pričinila veliku štetu i ekonomija zemlje je "na aparatima".
On je poručio da je Crnoj Gori potrebna nova vlada i ovo rješenje je ono koje je moguće u ovom trenutku.
"To znači da nećemo dozvoliti da ova vlada bude gora od vlade Zdravka Krivokapića", poručio je Nikolić.
Kazao je da jedan od glavnih zadataka nove vlade mora biti popunjavanje 19 ambasadorskih mjesta, kao i kadrova u Ministarstvu vanjskih poslova.
Genci Nimanbegu (Albanska lista) kazao je da je nova vlada dogovorena kao rezultat poraza koncepta ekspertske vlade, koja je bila eksperiment koji je pojačao protivurječnosti.
"To što se danas odvija na javnoj sceni je posljedica toga što je prethodna vlada bila sastavljena pri, ili u vjerskim objektima".
Miloš Konatar (Crno na bijelo) kazao je da se danas bira nova evropska vlada i da ne rade to jer lako, "već jer su spremni da preuzmu odgovornost i jer je to ispravno".
On je kazao da vjeruje u dobre, vrijedne i poštene ljude "kojih ima u svim partijama i ti ljudi konačno moraju početi sarađivati za dobro građana Crne Gore".
"Ostanemo li podijeljeni, onda nam ništa ne valja posao. Jer mi nemamo vremena da čekamo, jer Crna Gora mora da ide naprijed, da zakorači u evropsku budućnost".
Draginja Vuksanović Stanković (SDP) rekla je da je u posljednje dvije godine Crna Gora imala klero-nacionalističku vladu "koja je u potpunosti razorila crnogorske instutucije i radila protiv svoje države".
"Slobodno možemo da je nazovemo izdajničkom vladom".
Ona je od Abazovića zatražila da se procesuiraju svi koji su radili protiv države, počev od odlazećeg premijera Zdravka Krivokapića.
Poslanik BS Ervin Ibrahimović rekao je da su danas sa Cetinja poslali poruku da mogu da se dogovaraju i da prave uspješnu priču u Crnoj Gori.
"Moramo vratiti vjeru u budućnost Crne Gore i vjeru građanima da u Crnoj Gori može da se živi i da Crna Gora može da bude moderna razvijena država. Za sve je to potrebno da radimo na ekonomsko-socijalnim programima, regionalnom razvoju, evropskom putu i smanjivanju tenzija"
Dragan Ivanović (SNP) rekao je, obraćajući se Abazoviću, da je pred njim veliki zadatak.
"Podržavam ova vaša dva stuba, očito ste boraveći u prethodnoj vladi, shvatili da sedam stubova i nije neka garancija stabilnosti, čvrstoće i kvaliteta. Zato ova dva stuba kazuju mnogo, svima su nam puna usta pravne države, a nijesmo svjedoci da je zaživjela, ali treba da zaživi. Drugi stub, ekonomija, je mnogo važna i bitna za građane koji su umorni od čekanja da bolje žive".
Rekao je da je saglasan sa prioritetima koje je Abazović naveo u ekspozeu, i da nova vlada već sjutra na sjednici treba da radi na njima.
Damir Šehović (SD) poručio je da neće zarad funkcija žmuriti na ono što su svi zajedno kritikovali u Krivokapićevoj Vladi i zarad brojnih fotelja koje su im nuđene neće baciti pod noge partijsko i državno dostojanstvo.
"Nijesmo rušili Krivokapićevu Vladu, da bismo dobilo SNP-ovu".
Dodao je da se u SD-u plaše da se ovakvoj vladi više raduje "jedna susjedna država", nego građani Crne Gore.
Dodao je da Aleksandar Vučić ima veći uticaj na ovu vladu nego na Krivokapićevu, jer će u novoj vladi biti šest ministara SNP-a.
Zbog toga, kako je dodao, sumnja da mandatar ima skrivenu agendu, jer je najvažnija ministarska mjesta dao partiji čiji predsjednik ide na konsultacije u Beograd.
Kazao je da će SD glasati protiv nove vlade, ali se nada da će se u još kraćem roku, nego što je predviđeno da traje ova vlada, doći do evropske većine koja neće robovati retrogradnom sistemu vrijednosti.
Jevto Eraković (DPS) rekao je da je Crna Gora pred izborom nove vlade, manjinske, uz podršku njegove partije.
"Svoje stranačke interese DPS je ostavio po strani, a to očekujemo i od drugih...Završićemo naše unutrašnje reforme, iz naučenih grešaka. Izborom nove vlade neće poteći med i mlijeko i trajaće borba između dva cilja – evropske i građanske Crne Gore i one koja bi bila nečija provincija 'nebitni dio nečijeg svijeta", kazao je Eraković i dodao da je ogromna većina iz nove vlasti vraćala dugove crkve i vodila se interesima druge države.
Dodao je da manjinska vlada nije najbolji izbor, ali su željeli da prekinu agoniju.
"Mi, međutim ne zatvaramo oči pred realnošću, razumijemo da su građani 2020. saopštili da ne žele da DPS ne vodi vladu. Prihvatili smo to i priznale rezultati i ponašali se kao odgovorna opozicija".
Eraković je rekao da je zemlja u blokadi i na koljenima - geostrateški i institucionalno.
“Po svim osnovama zemlja je u mnogo goroj situaciji nego prije izbora 2020”.
On je poručio da će DPS biti najjači vjetar u jedra promjeni koja je nužna i "ko god da drži kormilo, zavisiće od snage našeg vjetra".
Dodao je da će "kormilo u njihove ruke doći najkasnije za godinu".
Nova vlada će imati četiri potpredsjednika/ce koji su ujedno i resorni ministri odnosno ministarke.
Vlada će imati 18 ministarstava: Ministarstvo pravde, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo odbrane, Ministarstvo finansija, Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma, Ministarstvo evropskih poslova, Ministarstvo prosvjete, Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo kapitalnih investicija, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Ministarstvo sporta i mladih, Ministarstvo javne uprave, Ministarstvo rada i socijalnog staranja, Ministarstvo kulture i medija, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava, Ministarstvo nauke i informacionog društva.
Vlada će imati i dva ministra bez portfelja.
Abazović je pročitao sastav buduće vlade.
Potpredsjednica vlade za spoljnu politiku, evropske integracije i regionalnu saradnju i ministarka evropskih poslova biće Jovana Marović (GP URA), potpredsjednik za ekonomski sistem i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković (SNP), potpredsjednik zadužen za politički sistem i unutrašnju politiku i ministar odbrane Raško Konjević (SDP), a potpredsjednik zadužen za regionalni razvoj i ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović (BS).
Za ministra pravde predložen je Marko Kovač (SNP), ministra unutrašnjih poslova Filip Adžić (GP URA), ministra finansija Aleksandar Damjanović (SNP), ministra vanjskih poslova Ranko Krivokapić (SDP), ministra ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović (GP URA).
Za ministra sporta i mladih predložen je Vasilije Lalošević (SNP), ministra javne uprave, Maraš Dukaj (Albanska lista), ministra rada i socijalnog staranja Admir Adrović (BS), ministra prosvjete Miomir Vojinović (SNP), ministra zdravlja Dragoslav Šćekić, ministarku kulture i medija Maša Vlaović (nestranaka ličnost) ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ana Novaković Đurović (GP URA), ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka (koalicija Jednoglasno), ministarka nauke i tehnološkog razvoja Biljana Šćepanović (nestranačka ličnost).
Za ministre bez portfelja predloženi su Zoran Miljanić (CIVIS) i Adrijan Vuksanović (HGI).
Izlaganje Abazovića u sali prate kandidati za ministre.
Abazovića je za mandatara predložio predsjednik države Milo Đukanović, ali on ne prisustvuje današnjoj sjednici.
Abazović je istakao da će nova vlada počivati na dva glavna stuba - vladavini prava i ekonomskom razvoju koji nose pet prioritetnih pravaca djelovanja, i to su: borba protiv korupcije, više održivih investicija, integracija u Evropsku uniju, održivi razvoj i zaštita životne sredine, kao i afirmacija djece i mladih.
Dodao je da svi članovi vlade dužni da se bave budućnošću Crne Gore, a ne njenim daljim zarobljavanjem u prošlosti.
“Zato sam ponosan što će prvi put zajedno raditi subjekti koji do sada nijesu direktno sarađivali".
Abazović je naveo normativne i političke prioritete nove izvršne vlasti.
Podsjeća da je agresija Rusije na Ukrajinu, koju je prethodna Vlada već osudila i obavezala se na postovanje EU sankcija Rusiji, izazvala je burna geopolitička kretanja. Uprkos tim izazovima i generisanju novih kriza, otvorene su nove perspektive za Crnu Goru.
"Zato sada moramo ubrzati ispunjavanje preostalih uslova za ulazak u Evropsku uniju. Vjerujem da Crna Gora može zatražiti ubrzani prijem i da hitnim, all mudrim odlukama može uskoro postati punopravna članica EU. Ovo je naš najvažniji cilj, a na putu ka njemu Crna Gora se obavezala da će uskladiti svoje zakonodavstvo sa pravnom tekovinom EU i usvojiti njen sistem vrijednostl. Nakon gotovo deset godina pregovaranja i eksperimentisanja sa više institucionalnih modela i izmjena u pregovaračkoj strukturi, koordinaciju je potrebno podići na viši nivo, kako bi se jasno utvrdila direktna politička odgovornost za sve što jeste ill nije učinjeno u tom procesu. U tom cilju, 43. Viada će imati i Ministarstvo evropskih poslova, koje ce uspostaviti bolju koordinaciju i komunikaciju sa pregovarackom strukturom".
Povezani članci
Mandatar za sastav nove vlade Dritan Abazović obrazlaže na sjednici Skupštine program rada 43. vlade.
Bonus video:
