Poslanici nove većine amandmanima će pokušavati da donekle “ispeglaju” nezakonitosti u izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi, kojima je predviđeno objedinjavanje lokalnih izbora u više opština, saznaju Vijesti. Iz nevladinog sektora poručili su da je, novim pokušajem odlaganja lokalnih izbora, pređena “crvena linija” i najavljuju inicijative Ustavnom sudu.
Sjednica Skupštine, na kojoj će po hitnom postupku biti razmatran taj predlog, kako bi se odložilo održavanje lokalnih izbora u više opština za 30. oktobar, zakazana je za četvrtak, 5. maj.
Dan ranije - 4. maja, o tim predlozima raspravljaće Zakonodavni i Odbor za politički sistem.
Prema informacijama Vijesti, na jučerašnjem Kolegijumu predsjednice Skupštine, poslanici su najavili amandmane na izmjene i dopune Zakona, nakon što su iz nevladinog sektora ocijenili da je taj predlog “nezakonit i neustavan”.
Inicijativu kojom se traže dopune Zakona o lokalnoj samoupravi podnijeli su u četvrtak poslanički klubovi Demokratske partije socijalista (DPS), Socijalističke narodne partije (SNP), “Crno na bijelo” (URA i CIVIS), Bošnjačke stranke i Socijaldemokratske partije (SDP).
Direktorica Akcije za socijalnu pravdu (ASP) Ines Mrdović kazala je za Vijesti da je u konkretnom slučaju pređena “crvena linija”.
“Ko su ti političari-poslanici da građanima uskrate pravo da na svake četiri godine biraju lokalnu vlast? Zna se šta kaže Ustav i zakoni ove zemlje, kao i međunarodno pravo. Nije crnogorskih poslanika-političara da ocjenjuju da li je Crna Gora spremna ili nije spremna za izbore, njihovo je da poštuju Ustav i zakone ove zemlje”, rekla je Mrdović.
Ona je dodala da kao što su građani dužni da poštuju Ustav i zakone ove zemlje, tako su i političari kao nosioci vlasti dužni da to čine.
”To je osnovni princip ustavnosti i zakonitosti. Ako nama građanima nije dozvoljeno da gazimo taj princip, isto važi i za političare. To je osnov demokratije, a ne njihovo ‘afričko poimanje’ vladavine prava”, rekla je Mrdović.
Najavila je da ako se usvoje zakonske izmjene o odlaganju lokalnih izbora, ta NVO će podnijeti inicijativu Ustavnom sudu radi ocjene ustavnosti i zakonitosti.
”Takođe ćemo razmotriti pravne mehanizme za podnošenje pojedinačnih ustavnih žalbi zbog kršenja elementarnog ljudskog prava, iz korpusa političkih prava, da se u redovnim vremenskim intervalima omogući aktivno i pasivno biračko pravo, odnosno pravo svakom građaninu da na četiri godine bira ili bude biran”, rekla je Mrdović.
Ona je dodala da će, istovremeno, kao građanka vidjeti pravnu mogućnost utuženja države, a zbog kršenja ovog fundamentalnog ljudskog prava.
”Ukoliko to bude odbačeno kod ‘sudova Vesne Medenice’, postoje i međunarodne instance”, poručila je Mrdović.
Iz Centra za građanske slobode (CEGAS) kazali su ranije da od početka podržavaju ideju o objedinjavanju lokalnih izbora, ocijenivši je kao dobru i racionalnu, ali da je nije dobro urušavati protivustavnim zakonskim predlozima “jer je loše za demokratske procese produžavati Ustavom ograničene mandate Skupština lokalnih samouprava”.
Povezani članci
Iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT) najavili su da će, ako se takav zakon usvoji, Ustavnom sudu podnijeti inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti tog člana i tražiti da ga stavi van pravne snage.
Zamjenica izvršnog direktora CDT-a Biljana Papović, kazala je da je predložena izmjena direktno suprotna Zakonu o izboru odbornika i poslanika, kojim je propisano da mandat odbornika traje četiri godine i nije predviđena mogućnost produženja mandata”.
Povezani članci
Predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) Zlatko Vujović, ranije je Vijestima kazao da bi za rješavanje ovog pitanja trebalo konsultovati komparativna iskustva, predlažući da se to riješi kroz izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika ili eventualnog usvajanja novog zakona koji bi regulisao izbor lokalnih odbornika.
Predlogom dopuna Zakona traži se odlaganje izbora u Pljevljima, Rožajama, Plavu, Tivtu, Budvi, Plužinama, Žabljaku, Bijelom Polju, Šavniku, Baru, Danilovgradu, Kolašinu, Glavnom gradu Podgorici i u Skupštini opštine Golubovci - opštine u okviru Glavnog grada.
Predsjednik države Milo Đukanović do sada je raspisao izbore za Bijelo Polje i Šavnik za 12. jun, a ranije je za 5. jun raspisao vanredne izbore u Budvi, Tivtu, a redovne u Plužinama i Žabljaku.
Izbore u Podgorici raspisao je za 19. jun, a do kraja jula trebalo je da raspiše izbore u još nekoliko opština.
Kao razloge zbog kojih traže izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi poslanici su naveli su da na tome insistiraju i sa evropskih adresa, te da je u izmijenjenom društveno-političkom ambijentu, uz očekivanu deblokadu institucija, neophodno intenzivirati rad Odbora za sveobuhvatnu izbomu reformu, radi stvaranja normativnog okvira za održavanje svih lokalnih izbora u Cmoj Gori u jednom danu, uvažavajući preporuke OEBS/ODIHR.
Prvi put predlog zakona o dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi, povučen je iz skupštinske procedure u novembru, iako su njegovi potpisnici bili svi predstavnici vlasti.
To se desilo nakon što koalicija “Crno na bijelo” nije prihvatila amandmane SNP-a koji je trebalo da garantuju da će odluka predsjednika države Mila Đukanovića o raspisivanju izbora na Cetinju, Petnjici i Mojkovcu prestati da važi.
Sljedeći pokušaj je bio kada su poslanici koalicije “Crno na bijelo”, DPS-a, SD-a, SDP-a, Bošnjačke stranke (BS) i dvije albanske liste, inicirali krajem januara izmjene tog Zakona, kako bi izbori u 14 opština i Gradskoj opštini Golubovci bili u jednom danu.
Poslanici su početkom februara usvojili izmjene, ali ih je predsjednik vratio Skupštini na ponovno odlučivanje sa obrazloženjem da je predlog neustavan. Skupština nije ponovo usvojila taj zakon, jer tadašnji vršilac dužnosti predsjednika Skupštine Strahinja Bulajić od 1. marta, kada je počelo redovno zasjedanje, nije želio da zakaže sjednicu parlamenta.
Poslanici SNP-a tražili su krajem decembra da se njihov predlog izmjena zakona za odlaganje lokalnih izbora u Beranama i Ulcinju po hitnom postupku stavi na dnevni red redovne ili vanredne sjednice parlamenta.
Međutim, predlog je povučen 16. januara, zbog, kako su “Vijestima” pojasnili iz te stranke, tehničkih propusta.
O cijenama goriva i osnovnih namirnica poslanici će u srijedu
Na Kolegijumu je dogovoreno i da se sjednica prvog redovnog zasjedanja u ovoj godini nastavi u srijedu i da se razmatraju predlozi zakona čiji je cilj smanjivanje i ograničavanje rasta cijena goriva i osnovnih životnih namirnica.
To su izmjene Zakona o akcizama, o porezu na dodatu vrijednost i Predlog zakona o privremenim mjerama za ograničavanje cijena prozivoda od posebnog značaja, čiji je predlagač bivša Vlada Zdravka Krivokapića.
Socijaldemokrate (SD) su Skupštini predale skoro identične predloge, jer smatraju da se predlozi vlade kojoj je istekao mandat ne mogu razmatrati. Njihovi predlozi nijesu uvršteni u dnevni red sjednice, koja je počela u četvrtak na Cetinju. Na sjednici je izabrana nova Vlada Dritana Abazovića, a za predsjednicu Skupštine je izabrana Danijela Đurović iz Socijalističke narodne partije.
Žene “preuzimaju” parlament
Skupština će na nekoj od narednih sjednica izabrati potpredsjednike i konstituisati novi Administrativni odbor, a zatim i ostale odbore.
Skupština prema Poslovniku ima “jednog ili više potpredsjednika” - najmanje jednog iz opozicije, jednog od manje zastupljenog pola, a jedan je rezervisan za manjinske partije.
Prema informacijama Vijesti, na jučerašnjem kolegijumu su svi bili saglasni da Branka Bošnjak (PzP) ostane potpredsjednica, kao predstavnica manje zastupljenog pola. DPS je najavio kandidata za potpredsjednika, kao i DF.
Izborom Ervina Ibrahimovića za ministra i potpredsjednika Vlade, na njegovo potpredsjedničko mjesto će vjerovatno doći neko iz BS-a. Prema informacijama “Vijesti” za tu poziciju su zainteresovani šefica Kluba poslanika BS-a Kenana Strujić Harbić i Suljo Mustafić, koji bi u poslaničkim klupama trebalo da zamijeni Ibrahimovića, i koji, navodno, ne planira da se vrati u parlament ako ne bude potpredsjednik.
Prema nezvaničnim informacijama, izvjesnije je da potpredsjedničko mjesto pripadne Strujić-Harbić, čime bi uz predsjednicu Đurović, na čelo Skupštine došle tri žene.
Bonus video:
