Iako postoji mogućnost da se Ustavni sud odgovorno odnese prema obavezi zaštite prava i sloboda građana u dijelu izbornih prava, za sada nije izvjesno da li će on to i učiniti i na prvoj narednoj sjednici razmatrati dvije inicijative koje se tiču ustavnosti dopuna Zakona o lokalnoj samoupravi.
Tim izmjenama lokalni izbori odloženi su za oktobar 2022. godine a u njemu postoje i pravne praznike koje su unijele haos u predizborne procedure, pa su se tim povodom oglasili Državna izborna komisija i Agencija za sprečavanje korupcije. Te dvije institucije nadležne su za kontrolu sprovođenje zakona koji se tiču održavanja izbora.
Pred Ustavnim sudom sada su inicijative Poslaničkog kluba Demokratskog fronta i NVO Centar za demokratsku tranziciju, koje osporavaju ustavnost izmjene zakona.
Sjednice US se obično održavaju posljednjeg dana u mjesecu. Uprkos tome što nema odredbe u Ustavu ili Zakonu o US kojim se obavezuje ta institucija u ovakvim slučajevima, postoji mogućnost i praksa da sudija izvjestilac na prvoj narednoj sjednici traži stavljanje na dnevni red predmeta.
DF je u predlogu zatražio da se on prioritetno razmatra na Ustavnom sudu. Vijesti su tražile odgovor od US da li će to biti učinjeno, ali je on izostao.
S obzirom da je u pitanju izborni proces u predmetu bi trebalo da se hitno postupa.
U predlogu DF-a se navodi da bi se ostankom na snazi ovakvog zakona, stvorio opasan i protivustavan presedan po kojem se proizvoljno mogao mijenjati izborni sistem odlukama Skupštine i to dok traju ranije zakazane izborne radnje.
”Tako bi se na primjer moglo dogoditi da ...zakonodavac u septembru odluči da pomjeri rok za održavanje lokalnih izbora najkasnije za mart 2023. godine. S obzirom na navode ovog predloga, jasno je da su ispunjeni procesni uslovi da se ovaj predmet prioritetno razmatra na Ustavnom sudu”, piše u saopštenju DF-a.
U obrazloženju inicijative navodi se da je propis neustavan i protivan potvrđenim međunarodnim ugovorima.
Predsjednik države Milo Đukanović (DPS) je prvobitno u dva navrata odbio da potpiše ovakve izmjena zakona navodeći da su neustavne. S obzriom da ga Ustav obavezuje da nakon drugog usvajanja zakona mora da ga potpiše, on je proglasio posljednje izmjene koje izbore u 14 opština odlažu za 23. oktobar. Prethodno je predlog za izmjenu zakona potpisao i poslanički klub njegove partije, pa se stekao utisak da se radi o poliitčkoj igri.
Opozicione Demokrate i DF tvrde da je motiv u stvari bojazan od izbornih rezultata DPS-a i GP URA, dok iz nove parlamentrane većina kažu da je to u stvari udovoljavanje zahtjevima Evropske komisije za održavanje izbora u jednom danu.
U inicijativi DF-a Ustavnom sudu navodi se da je sporno i što izmjene zakona nisu usvojene dvotrećinskom većinom kako to Ustav nalaže, nego prostom. “Pored toga, predstavlja direktno kršenje zabrane povratnog dejstva zakona, uzimajući u obzir da su izbori ranije raspisani za jun i jul ove godine. Dalje, sam predlagač ovakvog zakona je konstatovao da on treba da bude privremena zamjena za sveobuhvatnu izbornu reformu, gdje je za takvu zakonodavnu aktivnost bila potrebna dvotrećinska većina”, kazali su iz DF-a.
Podsećaju i da su izmjene o odlaganju izbora inkorporirane u Zakon o lokalnoj samoupravi, a ne u Zakon o izboru odbornika i poslanika, “čime je predlagač svjesno zaobišao dvotrećinsko odlučivanje, iako se u pogledu materije regulisanja sporni tekst nesporno bavi uređenjem izbornog sistema i to u dijelu termina održavanja izbora”.
Iz DF-a navode da su izborne radnje za lokalne izbore počele da se odvijaju po propisima koji su bili na snazi u vrijeme raspisivanja izbora, a osporenim aktom je došlo do stvaranja situacije koja je u cjelosti suprotna načelu vladavine prava i pravne sigurnosti.
”U tom smislu je, primjera radi, Opštinska izborna komisija Budve utvrdila listu DF-a za taj grad čiji je nosilac Milo Božović. Iz ovoga je potpuno jasno da je usvojeni zakon direktno protivan ostvarivanju biračkog prava. Imajući sve u vidu, DF predlaže da Ustavni sud Crne Gore svojim rješenjem hitno pokrene postupak ocjene ustavnosti osporenog akta, te da nakon sprovedenog postupka ukine u cjelosti dopunu Zakona o lokalnoj samoupravi”, piše u saopštenju Fronta.
I CDT tražio hitnu proceduru
I CDT je ranije pozvao Ustavni sud da u hitnom roku pokrene odgovarajuće procedure i da se što prije izjasni o našoj inicijativi.
”Izmjene zakona nijesu usklađene sa drugim zakonima u pravnom sistemu Crne Gore, a naročito je važna neusklađenost sa Zakonom o izboru odbornika i poslanika (ZIOP) koji predstavlja zakon više pravne snage. Ove promjene su, pored neusklađenosti sa zakonima, u suprotnosti i sa članom 91 Ustava Crne Gore kojim se reguliše hijerarhija pravnih akata, odnosno precizira koji se akti usvajaju kvalifikovanim većinama”, kazala je ranije zamjenica izvršnog direktora CDT-a Biljana Papović.
Ovim izmjenama, smatra Papović, prekršeni su i međunarodni izborni standardi i međunarodni pravni okvir koji proklamuju redovno održavanje izbornih procesa osim u izuzetnim, vanrednim, situacijama.
Bonus video:
