Poslanici Dume, nekadašnji šef kabineta predsjednika Rusije Vladimira Putina, te prvi zamjenik šefa predsjedničke administracije te zemlje - navodno su na listi ruskih državljana kojima je Crna Gora nedavno blokirala nekretnine.
Njihova imena objavljena su nakon što je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) saopštilo u petak da je Uprava za katastar i državnu imovinu “zamrznula” 44 nekretnine više destina ruskih državljana, kojima su prethodno uvedene sankcije Evropske unije (EU) zbog invazije Rusije na Ukrajinu.
Da su na spisku imena ruskih političara, piše i ukrajinski portal “Matrica ukrajinskoj svabodi”. Međutim, “Vijesti” od nadležnih institucija nisu dobile potvrdu o tome, pa se ne može sa sigurnošću tvrditi da je riječ o osobama koje obavljaju (ili su obavljale) važne funkcije u Rusiji.
Na listi su, navodno, bivši šef Putinvog kabineta Sergej Ivanov - koji je sad na funkciji njegovog specijalnog savjetnika za životnu sredinu, ekologiju i transport - i zamjenik šefa kabineta Predsjedničke administracije Aleksej Gromov.
Nekretnine su blokirane i poslanicima Dume iz Putinove Jedinstvene Rusije Viktoru Kazakovu, Ani Kuznjecovoj i Vladimiru Vasiljevu, poslanicima Komunističke partije Olegu Smolinu, Olegu Lebedevu, Sergeju Gavrilovu i Irini Filatovoj, predstavnicima Pravedne Rusije Andreju i Dmitriju Kuznjecovu, poslaniku Liberalno-demokratske partije Vasiliju Vlasovu...
Ruskim državljanima nekretnine su “zapečaćene” u Budvi, Herceg Novom i Žabljaku, a spisak navodno nije konačan.
Iz Uprave za katastar i državnu imovinu saopštili su “Vijestima” da postupaju u skladu s odlukama Savjeta EU, koje se odnose na “zamrzavanje” imovine.
”Kako je u toku postupak uknjižbe, obavještavamo vas da će Uprava postupiti u skladu sa zakonom i navedene podatke o sprovođenju restriktivnih mjera iz nadležnosti Uprave dostaviti Ministarstvu vanjskih poslova kao nadležnom organu”, istakli su oni.
Ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić, kazao je juče da postoje određene odredbe o objavljivanju imena ruskih državljana, koje se, kako je naveo, pravno mogu tumačiti na različite načine.
“Više bih volio da to nije objavljeno, ali mislim da cijele procedure, ne samo u Crnoj Gori, nego na ukupnom evro-američkom prostoru, mogu biti predmet pravnog pokušaja osporavanja. Ipak, mislim da ne mogu biti uspješne”, saopštio je on novinarima na Cetinju, nakon sastanka s predsjedavajućim OEBS-a i ministrom vanjskih poslova Poljske Zbignjevom Rauom.
KOGA NEMA NA SPISKU
Među onima kojima su “zapačaćene” nekretnine nema “zvučnih” imena kao što je Oleg Deripaska, koji je jedan u nizu ruskih oligarha što su neposredno nakon obnove crnogorske nezavisnosti počeli da donose krupni kapital, sklapajući, prema mišljenju mnogih, sumnjive poslove s tadašnjim vlastima.
Njegova kompanija “Overseas assets management” vlasnik je raskošnog ljetnjikovca na rtu Platamuni, koji objedinjuje centralne, mermerom obložene, dvije spojene palate koje se prostiru na 1.600 kvadrata izgrađenog prostora, dok ostalih devet manjih turističkih vila imaju od 100 do 300 kvadrata.
”Overseas assets management” je od kotorske Opštine 2010. dobio građevinsku dozvolu za gradnju turističkih kapaciteta, da bi godinu kasnije bila izdata i dozvola za prateće sadržaje. Turistički kompleks opasan je pet metara visokim kamenim zidom, kome je prilaz strogo zabranjen i ima privatno obezbjeđenje.
Do lijepog “parčeta” naše obale Deripaska je došao tako što je njegova firma, na tenderu koji je raspisao Fond za reformu sistema odbrane Srbije i Crne Gore, za dva i po hektra zemlje platila 627.000 eura ili svega 18 eura po kvadratu na samoj pjeni od mora. Ubrzo nakon toga, od Morskog dobra dokupio je još hektar.
Nekadašnji gazda podgoričkog Kombinata aluminijuma (KAP), osim ljetnjikovca, kako se ranije objavljivalo, planirao je i izgradnju turističko-apartmanskog kompleksa, na gotovo pola miliona kvadrata preko druge firme “K.P.M. limited”.
Na spisku nema ni ruskog milionera Jurija Kušnerova, koji je vlasnik velelepnog zamka u Rijeci Reževića, jednog od najljepših i najskupljih ljetnjikovaca na budvanskoj obali. Na gotovo hektar zemlje, uz samo more, prije više od decenije nikao je višespratni zamak sa svim luksuznim pratećim sadržajima. “Vijesti” su ranije pisale da je ovaj biznismen prije deset godina bio na 303. mjestu najbogatijih Rusa.
IMOVINA ZA “POSEBNU PAŽNJU”
Bivša Vlada, nakon dva ranija neuspješna pokušaja, 8. aprila usvojila je paket sankcija EU Rusiji zbog vojne invazije te države na Ukrajinu.
Paket sankcija Savjeta EU odnosi se na 696 ruskih državljana, finansijske institucije, imovinu, promet, distribuciju dobara...
Iako je na istoj sjednici Vlade usvojena i odluku o formiranju koordinacionog tijela za praćenje uvođenja i primjene sankcija, status te komisije nejasan je nakon formiranja nove vlasti.
Direktor Istraživačkog centra Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Dejan Milovac, rekao je juče “Vijestima” da ta organizacija očekuje da će nadležna ministarstva nastaviti s ispunjavanjem međunarodnih obaveze koje se tiču sankcija Rusiji.
”Ono što će predstavljati poseban izazov je to što vrlo vjerovatno određeni broj nekretnina i druge imovine u Crnoj Gori (vozila, jahte, kompanije) nije registrovan kao lična svojina lica sa spisak EU i SAD sankcija, već se stvarno vlasništvo krije iza neke od brojnih of-šor kompanija preko kojih su nekretnine godinama kupovane u Crnoj Gori. Takva imovina mora biti predmet i posebne pažnje zbog porijekla kapitala kojim je kupljena, a detaljna istraga, ako se odluče na nju, trebalo bi da pokaže i ko je godinama omogućavao da sumnjivi ruski (i drugi) kapital nesmetano ulazi u Crnu Goru”, istakao je on, poručujući da zbog toga proces “zamrzavanja” imovine može biti i odličan početak i za čišćenje sopstvenog dvorišta, ako bude političke volje za to.
Radulović: Uspješno primjenjujemo međunarodne obaveze
Savjetnik premijera Dritana Abazovića i bivši ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović, kazao je “Vijestima” da “zamrzavanje” imovine lica koja su pod sankcijama ne treba posmatrati isključivo kroz prizmu spoljne politike.
”Spoljna politika Crne Gore je jasno određena - ona nije neutralna, članica je NATO-a, država je koja je najdalje odmakla u pregovorima s EU i koja je od 24. februara zauzela jasan stav prema invaziji na Ukrajinu, priključujući se EU restriktivnim mjerama. Ovo je moguće takođe posmatrati i kroz prizmu poštovanja vladavine prava, što pokazuje da je naša država sposobna da na unutrašnjem planu implementira obaveze koje je preuzela na međunarodnom planu. To sve govori da se naš pravni sistem prilagođava prilično brzo EU legislativama. Rekao bih mnogo brže nego što je to bilo potrebno nekim drugim državama kandidatima u trenutku priključivanja”.
Bonus video:
