Nina Vujošević, nekadašnja savjetnica bivših premijera Mila Đukanovića i Duška Markovića, predlog je Demokratske partije socijalista (DPS) za izvršnu direktoricu Investiciono-razvojnog fonda (IRF) - saznaju “Vijesti”.
Ona je, osim savjetničkih, obavljala funkcije pomoćnice ministra ekonomije, državne sekretarke Ministarstva finansija, a bila je i predstavnica Crne Gore u Svjetskoj banci.
IRF-om trenutno rukovodi Irena Radović, koja nije partijski vezana.
Ta institucija je, dok se na njenom čelu nalazio DPS-ov Zoran Vukčević, akter afere “Snimak”, bila kritikovana zbog partijskih zloupotreba, koje su, između ostalog, sprovođene tako što je Vukčević odobravao povoljne kredite “DPS firmama”, čiji su vlasnici uoči izbora davali izdašne donacije toj stranci.
Tako je DPS, novcem građana i nauštrb razvoja privrede, “kupovao” političku podršku.
Zbog sumnjivih aranžmana i zloupotrebe službenog položaja sa pozicije izvršnog direktora IRF-a, Specijalno državno tužilaštvo (SDT) vodi dvije istrage protiv Vukčevića. Jednu zbog kredita u slučaju “Abu Dabi fonda”, a drugu zbog fingiranja ugovora za sebe i još četvoricu rukovodilaca IRF-a, na osnovu kojih bi oni nezakonito uzeli oko 300.000 eura otpremnina.
Novo rukovodstvo IRF-a na čelu sa Radović utvrdilo je da je Vukčević nakon što je DPS izgubio izbore u avgustu 2020. godine, naredio potčinjenima da falsifikuju radnu dokumentaciju za njega i još četvoricu rukovodilaca.
Njihovi ugovori falširani su tako što su unijete odredbe po kojima je njihovo pravo da, kad ih razriješe, sporazumno raskinu radni odnos i uzmu 24 otpremnine. Takvih odredbi u originalnim ugovorima nije bilo.
Na osnovu tako fingiranih ugovora, Vukčević je trebalo da dobije otpreminu od oko 92,7 hiljada eura, a preostala četvorica po 63,9, 61,3, 54,6 i 30 hiljada.
Radović je blokirala isplatu tih otpremnina, a prema informacijama “Vijesti” iz IRF-a spremaju još dvije krivične prijave protiv bivšeg direktora. On je pred smjenu navodno davao ugovore licima koja nisu bila do tada zapošljena, i plate onima koji nikada nisu dolazili na posao.
Pregovori za funkcije u javnim preduzećima i njihovim odborima partije nove skupštinske većine paralelno vode sa onima o podjeli funkcija u parlamentu.
O skupštinskim odborima razgovaraju šefovi poslaničkih klubova, a o državnim firmama - direktori i sekretari stranaka.
Kako je “Vijestima” saopštio izvor upućen u oba procesa, pregovori u parlamentu u zastoju su zbog nemogućnosti dogovora DPS-a i Socijalističke narodne partije (SNP) o tome kojoj od te dvije stranke treba da pripadne funkcija šefa Odbora za bezbjednost i odbranu.
Visoki funkcioneri i poslanici DPS-a i SNP-a, Predrag Bošković i Dragan Ivanović, kandidati su za tu poziciju.
Izvor kaže da je SNP bliži Odboru, a da bi se DPS-u zauzvrat moglo dati neko drugo mjesto. U igri su, rekao je, dvije-tri opcije, ali nije želio da precizira koje.
”Vijesti” su ranije objavile da DPS, koji je već dobio Administrativni odbor, traži i Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu i Zakonodavni odbor.
Kao stranka s najvećim poslaničkim klubom, DPS je zainteresovan i za jedno od dva upražnjena potpredsjednička mjesta u Skupštini.
Izvor “Vijesti” tvrdi da je moguće da Đukanovićeva stranka želi da tu predloži bivšeg potpredsjednika Branimira Gvozdenovića, ali da se njegovo ime nije pominjalo u međupartijskim pregovorima.
Kad je riječ o pozicijama “po dubini”, stranke, prema informacijama lista, utvrđuju kvote po kojima će dijeliti ta mjesta. DPS-u bi, navodno, trebalo da pripadne 30 odsto pozicija.
U razgovorima se, tvrde, insistira na kadrovima koji imaju stručne reference i nemaju “teret prošlosti”.
Izvor kaže da DPS, osim u IRF-u, želi funkcije u Elektroprivredi Crne Gore (EPCG), “Plantažama”, Pošti Crne Gore, Rudniku uglja Pljevlja...
SNP hoće preduzeća kojima upravljaju Demokrate, prvenstveno Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) i Poštu, Bošnjačka stranka (BS) takođe “cilja” CEDIS, ali i Monteput, dok Socijaldemokratska partija (SDP) priželjkuje Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES).
Građanski pokret (GP) URA, navodno, nema većih zahtjeva, već prvenstveno želi ulogu kontrolora u preduzećima, da bi se, kako je pojasnio sagovornik, stvorio balans kako eventualno ne bi došlo do situacije da firmama upravljaju DPS i njegovi dugogodišnji partneri.
Nova Vlada, prema informacijama “Vijesti”, ne namjerava da sa važnih mjesta “po dubini” ukloni kadrove Demokratskog fronta (DF), koji je u opoziciji.
To je preksinoć, u emisji “Načisto” na TV “Vijesti”, indirektno potvrdio i ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić (SDP), koji je rekao da je to “dio nekog dobrosusjedskog aranžmana”.
Nedavno je ministar odbrane i lider SDP-a Raško Konjević, saopštio da DF i jedan od čelnika tog saveza Milan Knežević “tajno pregovaraju” s djelovima Vlade o zadržavanju kadrova “po dubini”, na šta mu je Knežević odgovorio “da ne postoji pozicija zbog koje će prestati da ukazuje na rasulo u bezbjednosnom sektoru”.
U međuvremenu, Vlada nastavlja s predlozima partijskih imenovanja, pa je tako na jučerašnjoj sjednici predložila redovnoj Skupštini akcionara “Montekarga” da za članove Odbora direktora izabere Miroslava Brajovića, Žarka Pušicu, Vladanu Lompar i Đoku Dedivanaja.
Brajović je funkcioner Nove srpske demokratije (konstituenta DF-a) i bivši šef kluba odbornika Nove u Skupštini Gradske opštine Golubovci, a trenutno je i predsjednik odbora “Montekarga”.
Pred nedavne izbore u Srbiji, on je, sa još nekim kolegama iz DF-a, pozivao da se glasa za predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
Vladana Lompar je potpredsjednica cetinjskog odbora GP URA, ekonomista po struci, dok je Dedivanaj član Albanske alternative (AA) i vlasnik restorana “Teatro”. “Vijesti” su pisale da su on i Albanska lista (čija je AA članica) sklopile ugovor vrijedan 10.000 eura za istraživanje javnog mnjenja za parlamentarne izbore 2020.
Pušica je bio član Odbora direktora podgoričkog Parking servisa, a iz njegovog profila na društvenim mrežama vidljivo je da je pristalica DPS-a. Na Fejsbuk nalogu mu piše da je završio srednju mašinsku školu.
Tokom rasprave o njima na sjednici Vlade, tri ministra izuzela su mišljenje. Konjević je ocijenio da barem dvoje od predloženih ne mogu odgovoriti “zadatku zaštite državnog kapitala”.
”Neću pominjati imena, radi korektnosti. Njihove biografije su nešto što treba da bude garant da mogu da odgovore zadatku”, istakao je on.
U jednoj biografiji, kako je pojasnio, piše da je osoba završila fakultet u regionu, a da je od 1985. do danas na radnoj poziciji konduktera. “Ne mislim da je to loše zanimanje, ali ne mislim ni da je to adekvatno iskustvo da neko vodi računa o državnom kapitalu u jednoj takvoj kompaniji”, dodao je Konjević.
Iako je Vlada objavila imena predloženih kadrovska rješenja, medijima nije dostavila biografije tih ljudi.
Pešić dobila stan od države, a sad će ih dijeliti
Vlada je juče imenovala i članove Komisije za stambena pitanja, među kojima je i savjetnica predsjednika Mila Đukanovića, Nataša Pešić. Ona je bila generalna sekretarka u Markovićevoj Vladi i članica je Glavnog odbora DPS-a.
Pešić je ranije dobila stan od države po povoljnim uslovima, a na osnovu odluke Komisije za stambena pitanja.
Međutim, njeno članstvo u Komisiji pravno nije sporno, jer članove imenuje Vlada, i to predsjednika i četiri člana na predlog premijera, a po jednog člana na predlog Skupštine i šefa države.
Bonus video:
