Raduje me što Crna Gora, prvi put od obnove državnosti, ima premijera iz reda nacionalnih manjina. Dritan Abazović dolazi iz građanske političke partije, tako da mora da afirmiše vrijednosti građanskog društva, poručio je nekadašnji predsjednik i premijer Crne Gore Filip Vujanović.
To je rekao u intrevjuu za Albanian Post.
Između ostalog rekao je i da Abazović uvijek ističe kako nije opredijeljen ni za jedan program političkih partija, pa tako ni za svoju partiju, ako to ne slijedi crnogorske vrijednosti.
"Vrijeme će pokazati koliko će uspjeti u takvom zalaganju. Stvorio je dobro tlo za svoje djelovanje u sadašnjosti koju otežavaju partijske, političke i etničke podjele i ozbiljno podrivanje kamena temeljaca crnogorskog građanskog društva", dodao je Vujanović.
Kaže i da očekuje da se Abazovićeva vlada pripremi za naredne izbore, radeći na prevazilaženju trostruke stagnacije u Crnoj Gori.
"A to su stagnacija u procesu članstva u EU, nedovoljno efikasno unapređenje izbornog pravnog okvira, kao i stagnacija u imenovanjima u pravosuđu, uključujući i sudije Ustavnog suda", smatra Vujanović.
Dodaje i da "živimo u vremenu kada je članstvo Crne Gore u NATO i liderska pozicija u procesu članstva u EU od ključnog značaja".
"Tako da moramo da se posvetimo vrijednostima tih dostignuća sa najvećom odgovornošću", istakao.
Na pitanje da li podržava Otvoreni Balkan Vujanović je odgovorio:
"Podržavam sve što su se lideri Zapadnog Balkana već dogovorili u okviru Berlinskog procesa na samitu 'EU - Zapadni Balkan', održanom u Sofiji u novembru 2020. Tokom tog samita odlučeno je da se radi na uspostavljanju i koordinaciji zajedničkog regionalnog tržišta Zapadnog Balkana kroz usvajanje dvije deklaracije - o zajedničkom tržištu Zapadnog Balkana i o Zelenoj agendi Zapadnog Balkana", naveo je Vujanović.
"Albanian post" navodi da su Vujanović i bivši predsjednik Kosova Hašim Tači 2015. godine potpisali zajedničku izjavu kojom ohrabruju skupštine da ratifikuju sporazum o državnoj granici. Na Kosovu kažu da bi ovaj sporazum trebalo preispitati, a Abazović je rekao da je to zatvoreno pitanje.
"Ponoviću da su državne komisije postigle dogovor o granici i dvije vlade su ga ratifikovale. Potpisan je u Beču 2015. godine, a snažnu podršku dao je tadašnji ministar vanjskih poslova, kasniji austrijski kancelar Sebastijan Kurz. Dva nacionalna parlamenta su ratifikovala sporazum i sada moramo da ga primijenimo kroz zajednički rad Nacionalne komisije za demarkaciju", kaže Vujanović.
Kako je istakao žali što građanima nije na pravi način objašnjeno šta je tačno demarkacija granične linije između dvije zemlje.
"Ne postoji primjer da se napravi demarkacija državne granice, a da bi se ona sinhronizovala sa privatnom imovinom nekih ljudi. Oni koji žive u blizini granice ne bi trebalo da imaju poteškoća u korišćenju imovine u susjednim zemljama, naprotiv", rekao je Vujanović.
Dodaje da sporazum o granici između Crne Gore i Kosova "vidi kao odličan primjer spremnosti i sposobnosti kako susjednih tako i prijateljskih država da riješe osjetljivo pitanje koje je uvijek stvaralo probleme, pa i rizike, posebno na Zapadnom Balkanu".
"Moramo ponovo da konstatujemo da je tragični rat u raspadu bivše Jugoslavije suštinski motivisao nekoliko planova za promjene i proširenje državnih granica. Crna Gora je ponosna na sporazume koje je potpisala sa Bosnom i Hercegovinom - prvi takav sporazum između bivših jugoslovenskih republika - i Kosovom", zaključio je Vujanović.
Bonus video:
