Postavljanje partijskih ljudi na čelne pozicije državnih preduzeća u Crnoj Gori predstavlja neprekinutu praksu, iako su u posljednje dvije godine formirane tri Vlade različitih političkih subjekata.
Prva imenovanja u upravljačkim organima državnih kompanija pokazuju da Crna Gora nije društvo meritokratije već partitokratije, saglasni su sagovornici Radija Slobodna Evropa (RSE).
Posljednju sjednicu Vlade Crne Gore (17. juna) obilježila je rasprava o partijskim imenovanjima članova Upravnog odbora u državnom željezničkom preduzeću, kada je potpredsjendik Vlade Raško Konjević glasao protiv tih predloga:
"Da javnost zna, radi se o političkom dogovoru", rekao je Konjević iz Socijaldemokratske partije (SDP).
Građanski aktivista Vuk Maraš za RSE kaže da su poslednja imenovanja pokazala da su se u vlasti dogovorili koliko kome pripada. On smatra da kod partija u Crnoj Gori uopšte ne postoji percepcija da treba da se odriču prakse partijske podjele državnih preduzeća, zapošljavanja i imenovanja.
"Samo pritisak javnosti može obezbijediti, kad su već podijelili po kvotama sve što oni misle da im pripada, a u stvari je svih nas, da na te pozicije dođu elementarno kvalifikovani ljudi. Partije i dalje na to gledaju kao model da se zbrinu stranački kadrovi uz visoka primanja, za skromne kvalifikacije".
Kondukter i ugostitelj zaštitnici državnog kapitala!?
Iako je tokom rasprave o novim članovima na Vladi Konjević poručio da generalno nije protiv političkih dogovora, on je insistirao da partijski kadrovi ipak budu kvalifikovani.
Ne imenujući partijske kandidate Konjević je osporio njihovu stručnost:
"Za dogovor jesam, ali mislim da kondukter i ugostitelj, ne treba da budu predstavnici državnog kapitala, jer nemaju dovoljno znanja i iskustva", rekao je Konjević konstatujući da se takvim predlozima pravi velika šteta za dignitet Vlade.
Odgovarajući na Konjevićeve primjedbe, premijer Dritan Abazović je konstatovao da "dogovor kuću gradi" uz ocijenu da to što je neko završio fakultet nije garant znanja.
"Podržaću ovaj prijedlog, spreman sam da snosim odgovornost ne samo za ovo, nego i za druga preduzeća", rekao je Abazović.
Istorija partijske podjele državnih preduzeća
Do posljednjih parlamentarnih izbora održanih u avgustu 2020. godine, upravne odbore su popunjavali funkcioneri Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića i tadašnjih njihovih koalicionih partnera.
Nakon što su izgubili izbore, sve kadrovi DPS-a iz državnih preduzeća smijenili su pobjednici izbora - Demokratski front, Demokrate i Građanski pokret URA.
Iako su kao opozicija oštro kritikovali prethodnu vlast DPS-a zbog partijskog zapošljavanja, dogovorili su novu podjelu državnih preduzeća. Kako je tada objašnjavano "nova Vlada postavlja ljude za koje zna da će da sprovode njenu politiku".
Koaliciona vlast Demokratskog fronta, Demokrata i URA trajala je do pada Vlade Zdravka Krivokapića 4. februara, nakon čega je 28. aprila izabrana nova Vlada premijera Dritana Abazovića kojoj parlamentarnu podršku obezbjeđuje DPS.
Ponovo se očekuju smjene i nova imenovanja partijskih funkcionera na čelo državnih kompanija.
Država kao plijen
Srđan Perić iz organizacije Preokret za Radio Slobodna Evropa kaže da i nova vlast, odnosno Vlada Dritana Abazovića radi isto što i prethodne kada su u pitanju partijska imenovanja i zapošljavanja.
"Država je doživljena kao plijen u partijskoj borbi, pobrkani su prioriteti u kome je partijski interes iznad opšteg. I imamo jednu apsurdnu situaciju da građanin koji je iznio promjenu sada treba kroz javni pritisak da objašnjava funkcionerima zašto su oni birani".
I Vuk Maraš smatra da se zbrinjavanje partijskih kadrova u upravnim odborima državnih preduzeća na dugi rok nanosi šteta državi, i šteta tim preduzećima:
"To partije percipiraju kao jedan od najboljih metoda da kroz zapošljavanje dobiju više glasova na izborima. Apsolutno se ide na to da se obezbjeđuje veća podrška na način za koji je većina partija tvrdila da je politička korupcija kad je to radio DPS."
Maraš ukazuje da su nakon smjene DPS nakon tri decenije vlasti i partijskog kadriranja, njihovu praksu preuzele gotovo sve partije. Objašnjava da se politika partija bazira na koruptivnim praksama:
"Mi više u Crnoj Gori nemamo partiju koja nije bila na vlasti. I svi su nam pokazali da taj mehanizam vladanja kad se nalazi u njihovim rukama da je onda sve u redu, ali kada to koriste njihovi politički oponenti onda je to politička korupcija".
Nova vlast, stara praksa partijskog zapošljavanja
Da su partije bivše većine enormno zapošljavale, ustvrdio je na sjednici Vlade 9. juna Ervin Ibrahimović, ministar kapitalnih investicija.
Kritikujući politiku partijskog zapošljavanja on je reko da su čelinici tri državne kompanije za godinu dana uvećali broj zaposlenih za skoro 20 odsto, po kompaniji.
Elektroprivreda, Crnogorski elektrodistributivni sistem, Rudnik uglja Pljevlja, od kraja 2020. do kraja 2021.godine dobile su po skoro 200 novih radnika.
A Vlada zaključcima preporučila državnim kompanijama da hitno obustave sve aktivnosti u vezi sa zapošljavanjem.
Međutim, potpredsjednik Vlade Vladimir Joković iz prosrpske Socijalističke narodne partije je rekao da za partijsko zapošljavanje nije kriva samo prethodna Vlada, već i one ranije:
"Vlada DPS-a je u prošlom sastavu, od kada je izgubila izbore (30. avgusta) pa do Nove godine, zaposlila 4.700 radnika u državnim institucijama i preduzećima", rekao je Joković.
Menadžment jednog od najavećih državnih kompanija "Crnogorski elektrodistribudivni sistem" je pokušao pred smjenu da održi sjednicu Upravnog odbora na kojoj je trebalo da omogući zapošljavanje još oko 300 novih radnika i dodjelu stanova dijelu menadžmenta.
Od toga se odustalo nakon što je iz Vlade Crne Gore upućen poziv Specijalnom tužilaštvu da provjeri legalnost te odluke.
Srđan Perić ističe da su građani glasali za promjene i protiv partijskog zapošljavanja:
"Kako je to nova vlast zamislila promjene? Tako što će raditi isto što i stara - samo će oni pošteno".
Srđan Perić poručuje da nova imenovanja i brza rotacija na krovnim menadžerskim pozicijama usporava rad tih institucija:
"Partijskim zapošljavanjem se šalje poruka da ako žele bilo kakav napredak moraju doći u partiju, glasati određeno rukovodstvo i očekivati nagradu. U takvim okolnostima poruka za kompletan sistem je da nijesmo društvo meritokratije već partitokratije".
Prestanak funkcija košta građane i budžet
U toku cijele 2020. i 2021. godine (nakon parlamentarnih izbora), iz državnog budžeta isplaćeno je oko četiri miliona eura za naknade po prestanku funkcije bivšim javnim funkcionerima, saopšteno je za RSE iz Ministarstva finansija.
Prema obračunu zarada za maj ove godine 127 bivših funkcionera prima naknadu po prestanku funkcije. Za to je iz budžeta isplaćeno više od 210.000 eura mjesečno.
Ministarstvo finansija ne obračunava zarade svih zaposlenih u: Ministarstvu unutrašnjih poslova, Ministarstvu odbrane, Upravi za izvršenje krivičnih sankcija, Fondu PIO, Fondu zdravstva, Fondu rada i Zavodu za zapošljavanje Crne Gore.
Ministarstvo finansija ukazuje da je dominantno riječ o javnim funkcionerima kojima je prestao mandat nakon održanih izbora 2020. ili pada Vlade 2022.
Bonus video:
