Potpredsjednik Vlade za politički sistem i ministar odbrane Raško Konjević izjavio je da će reforma bezbjednosnog sektora biti nastavljena profesionalizacijom i eliminisanjem političkog uticaja na Agenciju za nacionalnu bezbjednost.
On je pohvalio Upravu policije da je napravila iskorake i kazao da treba nastaviti koordinaciju službi razmjenom informacija koja je, kako je rekao, dijelom bila narušena.
Kada su u pitanju politički pregovori u vladajućem savezu o obezbjeđivanju 2/3 podrške za izbore u pravosuđu i Ustavnom sudu, Konjević (SDP) je kazao da ih je premijer obavijestio da se DF “nudi” da bude dio dvotrećinske većine u zamjenu da zadrže pojedine funkcije “po dubini”.
U kom pravcu će biti nastavljena reforma bezbjednosnog sektora kada je u pitanju vaš angažman s pozicije šefa biroa za Operativnu koordinaciju bezbjednosnih službi, posebno s aspekta činjenice da ste prethodnih mjeseci kao član Odbora za bezbjednost oštro kritikovali postupanja čelnih ljudi uglavnom Ministarstva odbrane i ANB-a?
Ključna je stvar dalja profesionalizacija i eliminisanje političkog uticaja. ANB je, vidjeli smo, bio dio ozbiljnih zloupotreba u prethodnom periodu koje su tužilački procesuirane. To je za pohvalu. I takve zloupotrebe ne smiju biti ponovljene. Policija je napravila solidan iskorak. Kreirana je snažnija politička volja za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. I ona je dala rezultate. S tim treba nastaviti.
Treba dalje jačati i koordinaciju i razmjenu informacija, koja je dijelom bila narušena. Politika je tu da stvori uslove i ambijent, a na institucijama je da isporučuju rezultate. Odgovornost je na njima, njihovim prvim ljudima.
Što se tiče pravca reformi MO, one su definisane nacionalnim strateškim dokumentima. Mnogo toga je urađeno, posebno u periodu do 2020. godine, nakon čega je došlo do određenih devijacija.
Da li su naše bezbjednosne službe kompromitovane kod stranih partnera, kao što ste sumnjali tada i u kom dijelu?
Pojedine odluke i postupanje nekih institucija unutar bezbjednosnog sektora, najblaže rečeno, mogle su da izazovu zabrinutost i podozrenje. Ne bih o tome javno govorio. Vlada je povukla određene poteze. Smijenjen je direktor ANB. Napravljene su i promjene na čelu Vojske. Promjena je napravljena i na čelu obavještajnog dijela u MO, doduše iz drugih razloga. Zadatak cijelog bezbjednosnog sektora je rad u skladu s Ustavom i zakonima, u nacionalnom interesu, i jasna saradnja sa zapadnim partnerima.
Šta je preporučilo generala Zorana Lazarevića za načelnika GŠ, čijem se unapređenju ranije protivio vaš stranački kolega s mjesta šefa Skupštine?
Generala Lazarevića su preporučili njegovo 30-godišnje oficirsko iskustvo, njegova karijera u kojoj je obavljao niz važnih dužnosti. On je značajno doprinio reformi i transformaciji Vojske nakon obnove nezavisnosti. Očekujem da će Vojska Crne Gore, s generalom Lazarevićem na čelu, nastaviti proces modernizacije i razvoja, kao i jačanja sposobnosti za izvršavanje zadatih misija. General je posljednjih godina boravio u Briselu tako da će mu i to iskustvo sigurno koristiti na novoj dužnosti. Da li je u nekim trenucima bilo njegovih i pogrešnih odluka i postupanja – sigurno da jeste. A ko nije griješio donoseći odluke. Bez obzira na sve, vjerujem da je on najbolje rješenje. I Savjet je to prihvatio.
General je ranije bio u sukobu sa sindikatom MO, koji je vaš prethodnik Predrag Bošković rasturio slanjem Nenada Čobeljića u penziju iako se on tome protivio. Je li general bio vaš izbor ili nečija sugestija?
General nije bio samo moj izbor. Razgovarao sam s dosta aktivnih oficira. I s nekim koji više nijesu aktivni, u penziji su. Važno mi je bilo njihovo viđenje prvog čovjeka Vojske. Razgovarao sam i s premijerom i predsjednikom države. Izbor se sveo na dva potencijalna prijedloga. Drugi kandidat je mlađi i njegovo vrijeme tek dolazi.
Sa sindikatima ćemo sarađivati u dijelu zajedničke obaveze da radimo na unapređenju položaja zaposlenih. Sindikati nijesu kako vi kažete rastureni. Oni su tu i biće nam, uvjeren sam, partneri u zajedničkom poslu.
U jednom od posljednjih intervjua rekli ste da treba sačuvati institucije od neprimjerenog političkog uticaja, a partije dijele pozicije u institucijama kao kolač? Na osnovu čega da vjerujemo da tog uticaja neće biti?
Biće ga sigurno, jer Crna Gora još nije naučila mnoge političke i demokratske lekcije. Uticaja partija mora biti jer su one sudionik političkog života. Govorio sam u kontekstu afirmacije profesionalizma. Navešću vam primjer u MO. Od četiri generalna direktora, dva su promijenjena, a dva imaju i moje povjerenje da nastave s radom. Ali ni jedno novo rješenje nije partijsko. Jedan kao dugogodišnji pripadnik ANB na poziciji u obavještajnom direktoratu i kao što vidite u javnosti se o tome ne govori. Niko nije imao primjedbu na Vladi. Drugo rješenje je iz sistema MO.
Partijskih uticaja je bilo, vjerovatno će ih biti i dalje, očekujem ipak manje nego do sada kako budemo demokratski sazrijevali. Što se tiče Ministarstva odbrane maksimalno će biti poštovan princip profesionalizma, odgovornosti i stručnosti.
Vaša partija je podržala formiranje skupštinskog odbora koji bi se bavio stranim uticijama na demokratiju. Da li opada taj uticaj na Crnu Goru i imate li podatke o mogućim nestabilnostima koje bi oni izazvali na ovom prostoru?
Smatramo da se radi o jako dobroj ideji kolega iz CDT-a, a takav ili sličan odbor postoji i u Evropskom parlamentu. Crna Gora, posebno posljednjih godina, postala je meta raznih štetnih i malignih uticaja pojedinih adresa koje permanentno rade na destabilizaciji prilika u regionu Zapadnog Balkana.
Taj uticaj se sprovodi kroz razne forme, a strukture koje su na usluzi toj vrsti destrukcije su razne, od političkih, medijskih, pa do vjerskih institucija, i to je jasno naznačeno i u Rezoluciji Evropskog parlamenta o inostranom uplitanju u demokratske procese, koja je objavljena u martu. Očekujem potpunu budnost i svijest, i u zemlji i od strane partnera, o takvim uticajima posebno sada kada je mnogo toga postalo očigledno u svjetlu agresije RF na Ukrajinu. Radi se o urgentnoj potrebi da spriječimo svaki vid destrukcije prema demokratskim i integracionim procesima koji zemlju i društvo, vrednosno i civilizacijski, vuku naprijed.
Da li je izjava, pa povlačenje izjave o balističkim raketama bivšeg ministra Rogozina na CG bio verbalni incident ili zastrašivanje?
Ne bih takvoj izjavi pridavao poseban značaj. Djeluje mi poprilično neozbiljno.
Šta očekujete od Samita NATO-a u Španiji 28. juna s obzirom na to da je najavljen nov strateški koncept s obzirom na nove izazove s kojim je trenutno suočena i Alijansa?
Očekujem poruku jedinstva saveznika. Cjelokupna evropska i globalna bezbjednosna arhitektura se nalazi pred ozbiljnim izazovima.
Brutalna i ničim izazvana invazija Rusije na Ukrajinu značajno je izmijenila savremenu bezbjednosnu arhitekturu i kontekst. Takve okolnosti zahtijevaju adekvatan odgovor i reakciju. Zbog toga očekujem da će Samit biti prilika da Alijansa uputi jasne poruke u smislu njene unutrašnje kohezije, spremnosti i riješenosti da kroz odvraćanje i odbranu zaštiti evroatlantski prostor i pruži snažnu podršku Ukrajini u njenoj herojskoj borbi za odbranu sopstvenog suvereniteta i nezavisnosti. Takođe, vjerujem da će biti riječi o daljim koracima u pogledu jačanja i transformacije strukture i snaga i njihove spremnosti, kao i daljem unapređenju sposobnosti Alijanse.
S obzriom da je bivši načelnik GŠ s radnom grupom počeo da radi na promjenama Zakona o vojsci u pravcu smanjenja nadležnosti ministra, da li se ostaje pri tome jer je sve započeto tokom mandata ministarke Injac?
Niti ministarka Injac niti prethodni načelnik generalštaba nijesu me upoznali da su radili nešto na tom polju. Ne postoji tekst izmjena Zakona, niti sam upoznat da je formirana radna grupa za njegovu izmjenu. Postoji samo u programu rada Vlade obaveza da se zakon mijenja. I ništa drugo. Nema jasne analize šta treba mijenjati u zakonu. Znam samo da ogroman broj podzakonskih akata nije urađen što je nedopustivo i odmah smo napravili plan da se to hitno uradi najdalje do kraja godine.
Da li će biti izmjene zakona vidjećemo nakon što se uradi analiza primjene postojećeg. To je u toku. Izmjene i dopune zakona dio su ustaljene prakse kako bi se eventualno unaprijedila postojeća rješenja.
U kojoj fazi su politički razgovori o rješenjima koja zahtijevaju dvotrećinsku većinu u Skupštini? Da li je DF dio tih razgovora, očekujete li da bi mogli biti jer se i ranije o ovim kadrovima odlučivalo političkim trampama?
DF se “nudi” da bude dio dvotrećinske većine u zamjenu da zadrže pojedine funkcije “po dubini”. O tome je i mene i druge lidere partija koje su u Vladi ili je podržavaju informisao premijer. Zato sam nedavno jednom od lidera DF rekao da ne izigrava “ljutu” opoziciju, a iza scene “traži” da zadrži funkcije “po dubini”. Nemam ništa protiv dijaloga i dogovora da se pokuša dostići dvotrećinska većina koja nam je potrebna radi deblokada pravosudnog sistema i izbora sudija Ustavnog suda, ali nijesam da se to radi “tajno” nego kroz dijalog u Parlamentu koji bi rezultirao političkim dogovorom.
Deblokada EU procesa mora biti cilj kojem ćemo stremiti. Sve drugo što može da nas preusmjeri s te osnovne magistrale bila bi ogromna šteta za Crnu Goru, i neoprostivo i nenadoknadivo gubljenje vremena i velike šanse koja nam se ukazala. Ova Vlada je izabrana i pružena joj je šansa da u ovih godinu dana radi na evropskoj agendi. Za sve drugo biće vremena i prostora kada Crnu Goru stabilizujemo i skinemo s nje teret ogromnog strateškog nazadovanja iz prethodnih godinu i po dana.
Vaš prethodnik Zoran Pažin zalagao se i najavljivao izmjene zakona kako bi tužilaštvo postalo dio izvršne vlasti. I praksa u nekim drugim zemljama je takva da ministar pravde imenuje ili predlaže VDT-a. Da li se razgovara ili razmišlja u tom pravcu kako bi tužilaštvo prestalo da bude vlast za sebe, odnosno mimo tri grane vlasti?
Nijesam se tada, a ni sada, slagao s idejom g. Pažina. Ta pitanja su riješena Ustavom u dugom procesu rada na ustavnim amandmanima zajedno s Venecijanskom komisijom.
Nepovjerenje koje je u jednom trenutku postojalo prema Tužilaštvu i drugim elementima pravosudnog sistema pokušalo se prevladati aktivnim učešćem tadašnje opozicije u izboru VDT-a, kao i članova Sudskog savjeta i sudija Ustavnog suda. Mislim da je to bio iskorak i pokušaj da kroz dijalog dođemo do najboljih rješenja, a ne da ta rješenja u ovako osjetljivoj oblasti budu plod odluke jedne Vlade ili čak jednog ministra.
Moramo se navikavati da razgovoramo i vodimo dijalog i kroz njega dolazimo do rješenja. To je način da jačamo vitalnost demokratije. Ja ni sada ne vidim zašto ne bismo mogli da uz visoku saglasnost dođemo do najboljih i najstručnijih kandidata za pravosudne funkcije. Sve je stvar političke volje, nje je bilo 2013. i 2014. godine kada smo i došli do dogovora koji naravno nije bio idealan, ali je ipak bio dogovor koji nam je presudno omogućio da otvorimo pregovore i odmaknemo ubjedljivo najviše u regionu na putu ka EU. Sada treba da budemo fokusirani da primijenimo Ustav kada je ova materija u pitanju i time ispunimo ključni cilj - dobijemo završna mjerila.
O Temeljnom ugovoru ste se više puta izjašnjavali. Jeste li videli verziju koju je spremila prethodna Vlada, da li će ona biti prilagođena tekstu koji je već potpisan s ostalim vjerskim zajednicama i kada će to biti riješeno kako bi se stavila tačka na to pitanje?
Zna se kako se u uređenim sistemima rade ovakve stvari, zna se šta je procedura i formalne odluke koje se moraju donijeti. Nije sporno regulisanje ugovora s vjerskim zajednicama ukoliko postoji obostrani interes za time. Mi imamo dvije vjerske zajednice, CPC i SPC, koje nemaju tu vrstu regulisanih odnosa s državom. To je moguće uraditi, ponavljam, jedino u regularnoj proceduri, transparentno i posebno važno u skladu s Ustavom i pravnim sistemom.
Zbog čega Vlada još nije dostavila Skupšini predloge za direktora ANB, da li će to biti sadašnji v.d. direktora? Šta je s predlogom za šefa Direktorata za obavještajne poslove, ni njega nema u proceduri Skupštine? Iako ne probijate zakonske rokove, zar nije bolje smanjiti v.d. stanja u institucijama?
Prijedlog za šefa Direktorata za obavještajno-bezbjednosne poslove je dostavljen Skupštini. To je u mojoj nadležnosti i ispoštovao sam zakonsku obavezu, potpisao i uputio prijedlog. Šta je s prijedlogom za direktora ANB i da li je i zašto nije poslat Skupštini - to pitajte premijera.
O beneficiranom stažu za novinare razgovarati, rješenja treba da su utemeljena na iskustvima
Šta mislite o potrebi da se novinarima omogući beneficirani staž s obzriom na težinu posla i činjenicu da su izloženi ogromnom stresu i napadima, posebno oni koji pišu o korupciji i kriminalu i rade u dnevnim redakcijama? Da li bi kao potpredsjednik podržali takav predlog, koji je i sadržan u Akcionom planu Medijske strategije?
Sva kontruktivna rješenja koja će ojačati medijske slobode zaslužuju dijalog. Pa da, kroz dijalog, dolazimo do rješenja koja će da imaju sistemski sadržaj utemeljen i na relevantnim iskustvima u razvijenim demokratijama. Slobodni mediji su srž demokratije i tu država mora biti od pomoći. S druge strane, mediji su dužni da jačaju profesionalne standarde jer samo tako njihova uloga će biti ljekovita za društvo u cjelini.
Nastavićemo vojno da pomažemo Ukrajinu shodno našim resursima
Vlada Crne Gore je na sjednici 9. juna, na predlog Ministarstva odbrane, usvojila Odluku o pružanju dodatne vojne pomoći Ukrajini. Na šta se ona odnosi i koliko je vojne pomoći poslato od početka invazije na Ukrajinu?
Vlada Crna Gore je u nekoliko navrata donosila takve odluke, kao izraz podrške i solidarnosti s herojskom borbom građana Ukrajine. Takvu odluku je donijela i Vlada Zdravka Krivokapića samo krijući to od javnosti, na sjednici Užeg kabineta. Nastavićemo to da činimo i u narednom periodu, shodno potrebama koje iskažu naši ukrajinski prijatelji i sopstvenim kapacitetima i resursima kojima raspolažemo. Odluke Vlade, ovim povodom, su s pravom označene stepenom tajnosti, tako da ne mogu govoriti o njihovom sadržaju.
Bonus video:
