Ministar odbrane Raško Konjević rekao je danas da Vlada nije poništila odluku iz 2019. kojom se uspostavlja vojno-strelišni poligon na Sinjajevini. "Postoji samo jedna informacija u kojoj se manje-više ne kaže ništa, a označeno je oznakom interno", kazao je Konjević u Skupštini odgovarajući na pitanje poslanika Predraga Boškovića.
Bošković je pitao da li je odluka Vlade iz septembra 2019. godine i dalje na snazi o uspostavljanju vojno-strelišnog poligona na Sinjajevini, i ako nije, šta Ministarstvo odbrane i Vlada planiraju da urade u najkraćem roku da Vojsci Crne Gore obezbijede mjesto za nesmetano vježbanje i gađanje. Konjević je kazao da je prethodna vlada, liku više ljudi na značajnim pozicijama, najavljivala ukidanje te odluke, što se nije desilo.
"Nelogično je odluku ukinuti, zato što je obaveza i potreba da Vojska mora imati neki vojni poligon. Ti vojni poligoni postoje otkad postoje vojske. Imali ste ih ih na sedam, osam lokaliteta koji su i danas aktivni na prostoru bivše Jugoslavije", naveo je Konjević.
Istakao je da nije dobro urađena komunikacija sa civilnim sektorom i lokalnim stanovništvom, kojima nije adekvatno pojašnjena odluka i sve njene pojedinosti.
"Iz te loša komunikacije proistekla je, po mom sudu, politička zloupotreba ovog pitanja, kojom su prije svega izmanipulisani građani", kazao je Konjević.
On je najavio da će u narednom periodu u komunikaciji sa lokalnim stanovništvom i nevladinim sektorom razmotriti sva pitanja suživota Vojske i građana na tom lokalitetu.
Rekao je da su sa saveznicima, prije svega iz Velike Britanije, podijelili iskustva u vezi sa vojnim poligonima na lokacijama koji su popularne turističke atrakcije i nacionalni parkovi.
"Nije baš da Crna Gora vodi više računa o ekološki pitanjima nego Velika Britanija i da je ukupna svijest našeg društva po pitanje ekološke zaštite na većem nivou nego u Velikoj Britaniji", rekao je Konjević.
Ministarstvo će, kako je najavio, organizovati posjetu mješovite delegacije poligonima u Velikoj Britaniji i pozvaće predstavnike civilnog sektora, medija, Odbora za bezbjednost...
"S obzirom na to da odluka iz 2019. i dalje na snazi, Ministarstvo će pripremiti sveobuhvatnu informaciju da se nastavi komunikacija kako bi se razjasnile nedoumice, a kako bi se stvorile pretpostavke za realizaciju aktivnosti Vojske na prostoru Sinjajevine", najavio je Konjević.
Predložiće značajno povećanje međunarodnog angažmana Vojske
Bošković je pitao i da li je Ministarstvo odbrane Savjetu za odbranu i bezbjednost ponovilo predlog za povećanje učešća Crne Gore u misiji na Kosovu, KFOR, a s obzirom na to da se završetkom misije u Avganistanu otvorila potreba za povćanim učešćem u nekoj od postojećih misija i operacija.
Konjević je odgovorio da je u misiji na Kosovu trenutno angažovan jedan oficir, a do sada je bilo angažovano pet oficira i dva državna službenika.
Podsjetio je da Vojska učestvuje u misiji KFOR na osnovu odluke Skupštine Crne Gore iz oktobra 2018.
"Ovih dana sam dobio predlog načelnika Generalštaba za angažovanje još jednog pripadnika Vojske u skladu sa odlukom Skupštine u međunarodnim misijama", kazao je Konjević
On je dodao da u ovom momentu ne može precizno reći za koje misije i aktivnosti će Skupštini predložiti da donese adekvatne odluke o novim pravcima angažovanja Vojske, ali se osim doprinosa KFOR-u na Kosovu i u misiji u Letoniji (EFP), u komunikaciji sa saveznicima, razmatra i novo angažovanje u okviru nove strukture NATO snaga u u Mađarskoj, Bugarskoj ili nekoj trećoj zemlji na istoku Alijanse.
Konjević je kazao da može da potvrdi da će Generalštab i Ministarstvo predložiti Savjeti za odbranu i bezbjednost da međunarodni angažman Vojske Crne Gore bude značajno povećan 2023. godine, a to se može realizovati već krajem ove godine.
Bošković je rekao da će u tome imati značajnu podršku njegove partije.
Vratiće na posao sve nezakonito otpuštene
Poslanica SDP-a Draginja Vuksanović Stanković pitala je Konjevića šta je Ministarstvo preduzelo povodom "bezakonja" prethodne ministarke Olivere Injac, posebno zbog podizanja helikoptera Vojske za potrebe ustoličenja mitropolita Joanikija u septembru prošle godine.
"Ministarstvo odbrane je za mandata prethodne ministarke bilo prepoznato po nizu nezakonitih radnji i odluka o čemu je javnost upoznata. Takođe, njen rad pratile su brojne optužbe o diskriminatornom ponašanju i progonu onih koji se izjašnjavaju kao Crnogorci. Koje je radnje Ministarstvo preduzelo na saniranju bezakonja prethodne ministarke i vraćanja ukupnog sistema u okvire vladavine prava imajući u vidu da se radi o resoru izuzetno važnom i osjetijivom za kredibilitet Crne Gore kao članice NATO-a?", pitala je Vuksanović Stanković.
Konjević je odgovorio da su pokrenuti pravni postupci pred nadležnim institucijama u nekoliko slučajeva, kojim se zahtijeva utvrđivanje odgovornosti prethodnog rukovodnog kadra Ministarstva za donošenje odluka koje su u suprotnosti sa Ustavom i zakonima Crne Gore.
"SDT je dostavilo Skupštini zahtjev za skidanje imuniteta za vođenje postupka protiv bivšeg starješine državnog organa i u nekoliko navrata tražilo dokumentaciju koju je Ministarstvo dostavilo. Smatramo da je u takvim slučajevima neophodno prepustiti nadležnim pravosudnim organima da sprovode postupke dok će Ministarstvo odbrane sarađivati sa pravosudnim organima i obezbijediti im sve potrbne informacije".
Konjević je kazao da posebnu pažnju obratio na navode o diskriminaciji.
"U nekoliko slučajeva može se steći utisak o takvom postupanju koje su dovodile do prekida radnog odnosa pojedincima na najblaže rečeno čudan način. Već je u nekoliko navrata nadležna Komisija za žalbe poništila takva rješenja kao nezakonita, a ličo ću naložiti izradu novih procjena jer uvidom u one koje su bile osnov za prekid radnog odnosa, mogao se steći utisak o političkom motivu.. Svi oni koji su iskoristili pravne ljekove, a nadležni utvrdili nezakonitosti u dostavljenim rješenjima biće vraćeni na posao", rekao je Konjević.
Bojović: Oko 250 porodica bi moglo da izgubi sredstva za život
Posalnik DF-a Dragan Bojović pitao je takođe da li su Ministarstvo odbrane i Vlada odustali od izgradnje vojnih poligona na planini Sinjajevini s obzirom na to, kako kaže, da Sinjajevina, pored toga što ima izuzetne poljoprivredne i turističke potencijale, predstavlja ekološki veoma važno područje.
"Ako se ova planina militarizuje, oko 250 porodica bi moglo da izgubi sredstva za život jer bi bila ugrožena njihova prava da koriste pašnjake i poljoprivredno zemljište na Sinjajevini. Postoji i običajno pravo i pravo na korišćenje Sinjajevni imaju i pleme Bjelopavlića i Danilovgrađana koji su stekli mogućnost da grade kolibe i koriste planinu, kao i Uskoci, Drobnjaci i Moračani. I sada bi trabalo da se svi ti pašnjaci pretvori u ogroman vojni poligon", naveo je Bojović.
Naveo je primjer Italije koja je zakonom zaštitila katunski način života.
"Svakako da Vojska mora da ima vojne poligone i mora da vježba, ali u tu svrhu treba obezbijediti prikladne lokacije, a ne da vježba baš u nacionalni parkovima", poručio je Bojović.
Konjević je odgovorio da se Bojović i on slažu da Vojska Crne Gore mora da ima poligon.
"Vojska i Ministarstvo odbrane, u procesu koje traje deset godina, ovaj lokalitet smatra adekvatnim. Ako neko ima bolju preporuku, pomoć je dragocjena. Ali ne mislite valjda da ljudi iz Vojske u prethodnih deset godina, da postoji lokalitet koji može odgovarati, ne bi dali neku vrstu alternative", kazao je Konjević.
On je podsjetio da ovo nije bila odluka jedne vlade, već više vlada, a za vrijeme jedne Vlade je bio DF dio parlamentrane većine, pa odluka nije ukinuta.
"Svi oni koji su u prethodnoj vladi obećavali da će odluka biti poništena nisu učinili ništa".
Konjević je najavio da će skinuti oznaku interno sa ove informacije.
"U dokumentu ćete vidjeti da ne postoji zaključak kojim se ozbiljnije dovodi u pitanje odabir lokaliteta Sinjajevine", kazao je Konjević.
Dodao je da sada Vojska CG koristi poligone u susjednim državama.
Konjević je dodao da nije ni Vojska ni Ministarstvo 'zaljubljeno' u to da lokalitet bude na Sinjajevini, ali je važno da taj prostor u državnoj svojini.
Građanski ili rat protiv fašizma
Janko Milatović (DF) pitao je da li je Vlada spremna da u narednim mjesecima organizuje ekshumaciju i dostojno sahranjivanje žrtava "građanskog rata 1941-1945. godine", koje su "hladnokrvno poubijane i bačene u jame u okolini Nikšića".
"Кao što je poznato, u građanskom ratu u Crnoj Gori 1941-1945, na raznim stranama, stradao je veliki broj ljudi. Gotovo osam decenija kasnije u Crnoj Gori i dalje imamo masovne grobnice u kojima su oni koji su likvidirani bez suđenja, kao klasni i politički neprijatelji. U okolini Nikšića, Gornjem Polju, Кrnovu i na još nekim lokacijama su jame u kojima se i danas nalaze posmrtni ostaci hiljade ljudi. Smatramo da bi ovo bio veoma važan potez Vlade, odnosno prvi korak u kontekstu suočavanja sa vlastitom prošlošću, što su već uradile sve druge države bivše SFRJ", naveo je Milatović.
Konjević je odgovorio da u periodu 1941-1945 nije bio građanski rat, nego rat protiv okupatora.
"To bi isto bilo kao da Drugi svjetski rat proglašavate građanskim ratom, a ne borbom protiv fašizma, ali uz slaganje da svako ljudsko biće zaslužuje pravo na grob, ovo nije u nadležnosti Vlade, nije predviđeno njeni programom rada biti će se time baviti", kazao je Konjević.
Milatović je kazao da je znao kakv će odgovor dobiti.
"Kakav ministar takav i odgovor. Dobio sam odgovor u jednoj rečenici. Ovo da je pisao razvodnik svom desetaru, ne bi ovako napisao. Mogli ste se potruditi da malo šire odgovorite", naveo je Milatović.
Odgovarajući na pitanje Daliborke Pejović (DPS) o školovanju kadeta u inostranstvu, Konjević je rekao da je komisija ukazala na propuste prethodnog menadžmenta, ali "život nije stao".
“Ti mladi ljudi su već pri kraju ili su završili prvu godine školovanja...Kakva bi se nepravda napravila prema njima da se oni sada vrate, ako je već napravljena prema nekome kada je odluka donošena. Pravno je sada komplikovano, ali je Ministarstvo odbrane kad analizira odluke Komisje za žalbe u obevezi da ponovo donese prvostepene presude”, rekao je Konjević.
Plate policijaca daleko ispod težine posla i rezultata
Danijel Živković (DPS) pitao je Konjevića, kao potpredsjednika Vlade zaduženog za sektor bezbjednosti, šta su Ministarstvo unutrašnjih poslova i rukovodstvo Uprave policije do sada preduzeli u cilju poboljšanja materijalnog statusa službenika policije i MUP-a.
"Da li se moglo izbjeći nezadovoljstvo policije i prvi put u istoriji policijskog sistema djelovanja kroz štrajk i da li će takav odnos uticati na funkcionisanje, efikasnost i rezultate rada?", pitao je Živković.
Konjević je odgovorio da su prosječne plate daleko ispod težine posla i rezultata koje od njih očekuju građani i da je posljednje povećanje zarada policijskim službenicima bilo 2016. godine
“Pitanje je zbog čega nije bilo povišica za policijske službenike, ako je budžet rastao, a rashod je u jednom dijelu postajao manji... Ono što je sačekalo Vladu i resornog ministra je odluka prethodne vlade. Želim da afirmišem postupanje ministra Adžića koji su od prvog dana bilo u direktnoj komunikaciji sa predstavnicima Sindikata", kazao je Konjević.
Dodao je da kako rješenja nije bilo ni na vidiku, uključio se u pregovore i rezultat je izmjena odluke o dodatku, čime je svim zaposlenima povećana plata deset odsto.
On je najavio da će izmjenom koeficijenata dobiti još povećanja od 1. januara.
Sva ostala poboljšanja bi, kako je dodao, trebalo da sedefinišu kolektivnim ugovorom čiji je nacrt sačinila radna grupa.
Bonus video:
