Predsjednik i članovi Vlade biće dužni da, na poziv Skupštine, prisustvuju kontrolnim saslušanjima i da na zahtjev poslanika dostave materijale, dokumenta i podatke, obavještenja i objašnjenja.
To je predviđeno radnom verzijom zakona o Vladi, u koju Vijesti imaju uvid. Time bi Crna Gora nakon 120 godina dobila Zakon o Vladi, saopšteno je nedavno iz Ministarstva javne uprave (MJU).
Iz MJU su Vijestima kazali da Radno tijelo priprema Nacrt zakona o Vladi.
Zbog nedostatka zakona o Vladi često se dešavalo da se ministri i premijer ne odazivaju pozivima Skupštine, ne odgovaraju na pitanja, ne dostavljaju tražene informacije i ignorišu zaključke parlamenta. To je bilo vidljivo tokom mandata Zdravka Krivokapića, dok su se uglavnom opozicioni poslanici ranije žalili da im iz vlada DPS-a nisu dostavljali sve tražene informacije ili su to činili sa velikim kašnjenjem,
Radna grupa za pripremu zakona o Vladi formirano je u junu, a koordinatorka je Enesa Hasanagić Katana iz Ministarstva javne uprave. Članovi su Aleksandra Masoničić iz Ministarstva javne uprave, Ana Raičević iz Ministarstva finansija, generalni sekretar Vlade Boris Marić, savjetnik premijera Sergej Sekulović, savjetnik predsjednika države Boris Bastijančić, Vlatko Šćepanović iz Skupštine, Branislav Radulović kao predstavnik akademske zajednice, advokati Miloš Vukčević i Angjell Gočaj, diplomirani pravnik Darko Bulatović, kao i Milena Muk i Biljana Papović iz nevladinog sektora.
Zadatak radnog tijela je da do 15. oktobra Vladi dostavi Predlog zakona o Vladi. Premijer je u emisiji Načisto izradu zakona pomenuo kao nešto na čemu njegov kabinet uveliko radi, iako je izabran prije dva mjeseca,.
Kako je ranije saopšteno iz Kabineta potpredsjednika Vlade za politički sistem i unutrašnju politiku, osim što će se precizno urediti ovlašćenja i nadležnosti Vlade, ovim zakonom će biti definisan odnos između Skupštine i Vlade, kao i odnos u pogledu nadležnosti i ovlašćenja između Vlade i predsjednika Crne Gore.
Odnos sa Skupštinom bio je jedan od razloga gubitka povjerenja Vladi Zdravka Krivokapića, koji je odbijao da se odazove kontrolnim saslušanjima, a ignorisao je i zaključke parlamenta o smjeni tri ministra.
Radnom verzijom zakona o Vladi predviđeno je i da vlada u tehničkom mandatu može da obavlja tehničke poslove iz svoje nadležnosti, a koji se odnose na “izvršavanje redovnih zakonom utvrđenih finansijskih i drugih obaveza koji ne stvaraju nove finansijske obaveze, bez saglasnosti Skupštine”.
”Vlada kojoj je prestao mandat ne može vršiti postavljenja, davati saglasnosti na postavljenja, osim ako se ona sprovode u skladu sa redovnom procedurom i započetim postupcima. Vlada kojoj je prestao mandat može određivati vršioce dužnosti”, piše u radnoj verziji.
Zbog nedostatka zakona o vladi, bivša vlada Duška Markovića je nakon izbora 30. avgusta do 4. decembra kada je izabran kabinet Krivokapića, radila kao da je u punom mandatu – donosila je važne odluke, kao i rješenja o imenovanjima i zapošljavanjima značajnog broja službenika.
Član 32 radne verzije zakona predviđeno je da vlada radi i odlučuje ako sjednici prisustvuje više od polovine članova.
”Vlada odluke donosi većinom glasova svih članova Vlade”, navedeno je.
U radnoj verziji piše da je mandatar za sastav Vlade prilikom utvrđivanja predloga za sastav Vlade dužan voditi računa o rodnoj ravnopravnosti i zastupljenosti manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica.
U aktuelnoj Vladi je 21 član, sa premijerom Dritan Abazovićem, od čega četiri žene.
Prema predloženim rješenjima, Vlada može, na predlog predsjednika Vlade, u hitnim slučajevima, na telefonskoj sjednici odlučiti o pojedinim pitanjima, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova Vlade.
Precizirano je da se, osim u slučaju ratnog ili vanrednog stanja ili objektivne nemogućnosti da se održi sjednica, na telefonskoj sjednici ne može odlučivati o predlogu vlade o skraćenju mandata Skupštini, raspisivanje državnog referenduma, pitanja povjerenja vladi, predlogu za raspuštanju Skupštine, podnošenju ostavke vlade, podnošenju predloga za promjenu Ustava, utvrđivanju predloga zakona o budžetu i završnom računu budžeta, predlogu zakona za čije je usvajanje u Skupštini predviđena kvalifikovna većina i odlukama o imenovanju, postavljenju i razrješenju.
”Sjednice Vlade su otvorene za javnost, izuzev rasprave o tačkama dnevnog reda koje su označene stepenom tajnosti u skladu sa zakonom”, piše u radnoj verziji zakona o Vladi.
Zakon o Vladi imaju sve države bivše Jugoslavije.
Prema analizi Istraživačkog centra Skupštine iz decembra 2020. godine, zakone kojima je regulisano funkcionisanje vlada imaju Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Sjeverna Makedonija, Slovenija i Srbija.
U BiH zakoni o vladi postoje na nivou entiteta, te je tako ova oblast u Federaciji BiH uređena Zakonom o Vladi Federacije BiH, a u Republici Srpskoj Zakonom o Vladi Republike Srpske.
”U svim analiziranim zakonima predviđeno je funkcionisanje generalnog sekretarijata, na čelu sa generalnim sekretarom vlade, ili stručne službe vlade, koji pružaju stručnu, logističku i drugu pomoć pri funkcionisanju vlade. U Republici Srpskoj su zakonom utvrđeni i kolegijum predsjednika vlade, kao i stručne službe, radna tijela i savjeti. U Hrvatskoj se osnivaju uži kabinet, savjeti, radna tijela i komisije, dok mogu biti imenovani i posebni savjetnici, kao i kancelarije, agencije, direkcije i druge stručne službe”, navedeno je u analizi.
U Sjevernoj Makedoniji se, kako se dodaje, u te svrhe osnivaju odbori, komisije i stručni savjeti, u Sloveniji službe i strateški savjeti, dok je zakonom utvrđena i funkcija državnog sekretara.
I u Srbiji se osnivaju razna stručna i savjetodavna tijela u okviru vlade, kao što su savjeti (za ekonomski razvoj, državne organe i javne službe, kao i drugi savjeti), te stalna i povremena radna tijela.
Odredbama kojima se definiše mandat vlade u svim državama utvrđuju se početak i prestanak mandata vlade, kao i sa tim povezana pitanja.
U Analizi se kao izuzetak pominje primjer Sjeverne Makedonije, čiji Zakon o Vladi predviđa uspostavljanje prelazne vlade koja se imenuje 100 dana prije održavanja parlamentarnih izbora, sa posebnim odredbama koje se tiču prava i obaveza predsjednika prelazne Vlade, ministra unutrašnjih poslova, ministra rada i socijalne politike, kao i pet dodatnih zamjenika ministara u prelaznoj vladi čiji mandat ističe danom objavljivanja zvaničnih rezultata parlamentarnih izbora.
”Svim analiziranim zakonima o vladi uređen je i njihov način rada, odnosno način održavanja sjednica, odnosno proces donošenja odluka. Ovim odredbama uređuju se pitanja poput načina sazivanja sjednica, kvoruma potrebnog za odlučivanje, kao i procedura za donošenje odluka vlade”, piše u Analizi istraživačkog centra Skupštine Crne Gore.
Neki od analiziranih zakona takođe sadrže odredbe kojima se utvrđuje javnost rada vlade, kao i izuzeci u slučaju kojih se pristup javnosti radu vlade može ograničiti, zatim odredbe kojima se uređuje odnos vlade prvenstveno sa parlamentom i predsjednikom države, kao i pitanja imuniteta predsjednika i članova vlade, i funkcionisanje vlade u slučaju ratnog ili vanrednog stanja.
Predviđeno 14 ministarstava
Članom 25 radne verzije zakona o Vladi predviđeno je da Vlada ima 14 ministarstava: pravde i ljudskih prava; odbrane; unutrašnjih poslova; finansija; vanjskih poslova; javne uprave; prosvjete i nauke; ekonomije; zdravlja; poljoprivrede i ruralnog razvoja; rada i socijalnog staranja; prostornog planiranja i ekologije; kulture i medija; sporta i mladih.
Sadašnja Vlada ima 18 ministarstava, odnosno četiri više od predviđenih u radnoj verziji zakona - evropskih poslova; nauke i tehnološkog razvoja; kapitalnih investicija; ljudskih i manjinskih prava.
”Vlada može imati najviše dva ministra bez portfelja”, piše u radnoj verziji.
Aktuelna Vlada ima dva ministra bez portfelja.
Bonus video:
