Ulcinjanin Artan Kurti, koji je danas na sjednici Vlade izabran za generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), osuđivan je dva puta na zatvorske kazne od po 10 mjeseci.
Osuđivan je kao maloljetnik na 10 mjeseci maloljetničkog zatvora i kao punoljetna osoba na jedinstvenu kaznu od 10 mjeseci zatvora, pokazuju podaci koje je on naveo u ustavnoj žalbi tražeći brisanje osuda iz kaznene evidencije.
Njegov izbor osporili su danas ministri Socijaldemokratske partije (SDP) na sjednici Vlade, dok je premijer Dritan Abazović kazao da Kurtija nema u kaznenoj evidenciji.
Kurti je kao maloljetnik bio osuđen za ubistvo u pokušaju jer je pucao u februaru 2004. na sugrađanina Rikarda Oroša. O tome su "Vijesti" ranije pisale.
Kao punoljetna osoba osuđen je 26. juna 2009. pokazuju sudski podaci.
"Vijesti" su dobile podatke da se Kurti nalazio u ZIKS-u po presudi Višeg suda u Podgorici k.broj 326/08 od 26. juna 2009. godine, kojom je zbog izvršenja krivičnog djela - teška tjelesna povreda u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, osuđen na jedinstvenu kaznu od 10 mjeseci zatvora.
On je pokrenuo ustavnosudski postupak za rehabilitaciju, odnosno brisanje iz kaznene evidencije nakon što je to prethodno uklanjanje iz evidencije odbio Viši i Vrhovni sud. Kurti je u izjavi "Vijestima" rekao da je "neosuđivano lice".
U presudi Vrhovnog suda iz 2019. godine piše da je protiv okrivljenog A.K. postojao predmet zbog krivičnih djela ubistva u pokušaju, teška tjelesna povreda i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. U presudi Vrhovnog suda navodi se da je A.K. 6. avgusta 2008. godine izvršio krivična djela teška tjelesna povreda i nedozvoljenmo držanje oružja i eksplozivnih materija što je, kako navodi sud, utvrđeno presudom Višeg suda iz 2009. godine kojom je osuđen na 10 mjeseci zatvora. Sudije su ovom presudom odbile zahtjev za zaštitu zakonitosti Vrhovnog državnog tužilaštva, navodeći da se ne može brisati presuda A.K. koju je počinio kao maloljetnik 2004. godine, jer je u međuvremenu izvršio još jedno krivično djelo. Na ovu odluku Vrhovnog suda, Kurti se žalio Ustavnom sudu.
Zakonom o Agenciji za nacionalnu bezbjednost članom 27a propisano je da se u toj instituciji ne može zaposliti neko ko je pravosnažno osuđivan za krivično djelo.
"Radni odnos u Agenciji ne može zasnovati lice, koje pored opšti uslova za zasnivanje u državnom organu ispunjavaju i sljedeće uslove - da nema državljanstvo druge države i da nije pravosnažno osuđivano lice za neko krivičn djelo", piše u Zakonu o ANB-u.
U postupku pred Ustavnim sudom pišu sudske oznake ali i vrijeme kada su presude donijete.
Podnosilac je, u ustavnoj žalbi, u suštini, naveo: da mu u kaznenoj evidenciji figuriraju dvije osude: maloljetnička osuda, Km.br.2/04, od 6. maja 2004. godine, od 10 mjeseci maloljetničkog zatvora i punoljetna osuda, K. .br.326/08, od 26. juna 2009. godine, od 10 mjeseci zatvora, zbog čega je dana 12. septembra 2017. godine, podnio dva istovremena zahtjeva za rehabilitaciju - brisanje osude iz kaznene evidencije i to po presudama Višeg suda u Podgorici, Km.br.2/04, od 4. aprila 2006. godine i K.br.326/08, od 26. juna 2009. godine. Dalje ukazuje: da je prvostepenim rješenjem Višeg suda u Podgorici, odbijen kao neosnovan njegov zahtjev za brisanje iz kaznene evidencije", navodi se u odluci Ustavnog suda na ustavnu žalbu Kurtija.
Povezani članci
Bonus video:
