Poslanik Demokratske Crne Gore i predsjednik Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Momo Koprivica saopštio je da sudije Ustavnog suda nisu izabrane, zato što Građanski pokret (GP) URA i Socijalistička narodna partija bježe od izbora.
Ako se pogleda šta je obećano, a šta učinjeno, Koprivica navodi da će se zaključiti "mjera uspjeha, ali i iskrenosti" 43. Vlade, na čelu sa premijerom Dritanom Abazovićem.
Koprivica podsjeća da su u Ekspozeu mandatara za sastav Vlade Abazovića, definisani takozvani "normativni i politički prioriteti" Vlade, a da je pod prvim normativnim prioritetom zapisano:
"Dogovor o izboru najviših nosilaca pravosudnih funkcija( Vrhovnog državnog tužioca, članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika i sudija Ustavnog suda)." U daljoj razradi ovog ekspozea stoji i sljedeće: "Zato će u fokusu Vlade biti odblokiranje pravosudnih institucija, kako bi u što kraćem roku Skupština izabrala sudije Ustavnog suda, članove Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, kao i VDT u punom mandatu", navodi se u saopštenju Koprivice.
Povezani članci
Prema njegovim riječima, ni sto dana od formiranja, a 43. Vlada pokazuje da su postavljeni prioriteti "bili samo farsa, radi obmanjivanja, kako domaće, tako i međunarodne javnosti".
"U cilju opravdanja prekrajanja izborne volje građana i formiranja 43. Vlade, njeni budući konstituenti, a prije svega GP URA su navodili da će ona poslužiti deblokadi pravosuđa. To je bio i privlačan cilj u očima zainteresovane međunarodne javnosti, koja, sa razlogom, potencira poglavlja 23 i 24, kao i jačanje nezavisnih institucija. Demokrate su pak, od samog početka, detektovali da je glavni i jedini cilj tog poduhvata- što veći kolač vlasti i premijerska fotelja po svaku cijenu", navodi se u njegovom saopštenju. On smatra da su neophodna odricanja političkih aktera kako bi se ojačale i valjano kadrovski popunile institucije.
"Prije svega, da se odreknu kratkoročnih političkih potreba i kalkulacija radi dugoročnih ciljeva društva u cjelini. Na tom ispitu su pali konstituenti nove vlade, a da ona nije navršila ni 100 dana", kazao je on. Da bi se bolje shvatila propast konkursa za sudije Ustavnog suda, Koprivica navodi da treba imati u vidu nadležnosti i značaj te institucije.
"Pored ostalog, Ustavni sud odlučuje o izbornim sporovima. Trenutno Ustavni sud ima 4 od 7 članova, što je ukupan broj članova propisan Ustavom. Od 13. 9. 2022 godine prestaje funkcija sudiji Iličkoviću. Nakon toga Ustavni sud će imati 3 člana, tj. manje od polovine ukupnog broja propisanih članova, te neće moći da odlučuje o bilo čemu, pa ni o izbornim sporovima, a pregršt izbora upravo slijedi u Crnoj Gori. Upravo tu leži prizeman politički motiv da se ne izaberu sudije Ustavnog suda. URA i SNP su prekrojili izbornu volju građana, bez izbora su prekomponovali parlamentarnu većinu, ali su i izazvali haos u institucijama, blokade i paralize u sistemu, a i ne daju odgovor na ekonomsku krizu, te se s razlogom boje suda građana na izborima. Zato na svaki način bježe od izbora. I po cijenu urušavanja i paralize institucija. I po cijenu gaženja vlastite riječi da će deblokirati pravosuđe i institucije", saopštio je Koprivica. On je mišljenja da sudije Ustavnog suda i nisu izabrane zato što se URA i SNP boje izbora i da kroz paralizu Ustavnog suda žele odgoditi izbore kako bi "nastavili lov u mutnom, političko profitiranje".
"Tako je URA na sjednici Ustavnog odbora glasala uzdržano o svih 18 kabdidata, među kojima je bilo zaista izuzetnih pravnika. Neće biti da niko nije stručan i da niko baš ne zavređuje glas jedne partije, ama baš niko. Stvar je jasna: cilj je opstrukcija, URA-i, kao i SNP-u, treba blokada Ustavnog suda da bi pobjegli od izbora. Ako je deblokada pravosuđa mjera evropskog puta, kako su tvrdili i sami, kako onda da objasne da od 18 kandidata ne žele ni za jednog da glasaju. Zaista je šokantno do koje mjere su spremni da idu u borbi za šačicu vlasti, za očuvanje funkcija i fotelja, ali i u borbi da se onemogući elementarno demokratsko pravo građana- da biraju i budu birani", zaključuje se u saopštenju predsjednika Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu.
Bonus video:
