Ustavni sud Crne Gore (US) izbjeći će blokadu rada jedino ako poslanici početkom septembra, po ubrzanom postupku, izaberu makar jednog sudiju tog suda, što je praktično nemoguće zbog parlamentarnih procedura i rokova.
Toj instituciji na ivici kvoruma prijeti “zamrzavanje” funkcionisanja od 13. septembra, kad sudija Miodrag Iličković ide u starosnu penziju.
U slučaju da do Iličkovićevog penzionisanja ne bude izabran barem jedan sudija, US će spasti na tri člana - Desanku Lopičić, Budimira Šćepanovića i Milorada Gogića - i neće imati kvorum za rad, s obzirom na to da odlučuje većinom glasova svih sudija.
Ustavni odbor raspisao je juče novi oglas za izbor četvoro (od ukupno sedam) sudija US, nakon što u četvrtak, na sjednici tog skupštinskog tijela, niko od 17 prijavljenih kandidata na prethodna tri konkursa nije dobio potrebnu podršku.
Iako je “Vijestima” ranije potvrđeno da je predsjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović imao političku podršku većine za ulazak u US, kompromis je na kraju izostao.
Rok za podnošenje prijava na novi oglas je 30 dana, koji ističe krajem avgusta. Ako bilo koja parlamentarna većina misli da taj posao okonča u vanrednom zasjedanju do kraja septembra, moraće, prema Poslovniku Skupštine, taj predlog zvanično da uputi 15 dana ranije.
Pravnici sa kojima su “Vijesti” razgovarale tvrde da je izbor sudija do 13. septembra kada počinje blokada te institucije, praktično nemoguć...
Čak i ako prijave na oglas ne bi kasnile zbog slanja poštom, što se dešava, potrebno je vrijeme da se realizuje nekoliko koraka - da Ustavni odbor formira komisiju koja treba da napravi listu prijavljenih kandidata, koju zatim Odbor usvaja, pa se nakon toga kreće sa saslušanjima prijavljenih, da bi Odbor, na kraju, utvrdio predlog sa kojim će ići pred poslanike na plenum.
Dodatni problem u cijeloj priči je to što je parlament u vanrednom zasjedanju, koje se saziva na zahtjev predsjednika države, Vlade ili najmanje trećine poslanika, u vremenu ne kraćem od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva.
Pošto podnosilac zahtjeva za dnevni red vanredne sjednice može predložiti samo svoje predloge akata, sagovornici “Vijesti” kažu da je otvoreno pitanje ko bi mogao predložiti izbor sudija US-a, s obzirom na to da listu kandidata utvrđuje Ustavni odbor, koga ni Poslovnik Skupštine ni Ustav ne prepoznaju kao inicijatora vanrednog zasjedanja.
Sudije US Skupština bira na 12 godina, a za njihov izbor, kao i za članove Sudskog savjeta (SS) i Vrhovnog državnog tužioca (VDT), potrebna je dvotrećinska/tropetinska podrška poslanika.
Predsjednica Ustavnog odbora Simonida Kordić (Demokratski front - DF) kazala je da su raspisivanjem novog oglasa za US još u rokovima i da ima dovoljno vremena da se postigne potrebni nivo saglasnosti prije nego što ta institucija ostane bez kvoruma i moći odlučivanja.
”Vremena ima, tehnički, ali je, naravno, potrebno da se postigne dvotrećinska saglasnost, što podrazumijeva prvo političku volju, koju su svi iskazali. Gdje ima volje, ima i načina. Da li će se to desiti - to ne mogu znati”, istakla je za “Vijesti”, dodajući da izbor sudija mora da se sprovede u zakonom propisanoj proceduri.
Ona je navela da u Odboru imaju uvjeravanja, prvo iz DF-a, a potom i od ostalih predstavnika u parlamentu, da postoji politička volja da se postigne dvotrećinska većina u ovom slučaju.
Advokat Veselin Radulović rekao je “Vijestima” da ne zna da li su političari svjesni da država ne može funkcionisati bez US.
On kaže da je moguće da postoji “štetni politički interes” da ne dođe do skorašnjeg izbora sudija, kako bi to poslužilo kao dodatni argument za novo odgađanje lokalnih izbora koji su zakazani za kraj oktobra, jer izborni proces ne može se realizovati bez US kao krajnje instance za žalbe.
”To svakako nije dobro i pokazuje nevjerovatnu neodgovornost partija i poslanika”, dodaje.
US je prošle sedmice ukinio izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi kojima su izbori odgođeni za oktobar. Ta odluka juče je objavljena u Službenom listu.
Na predsjedniku je države Milu Đukanoviću da odluči šta će se desiti, odnosno da li će biti izbora 23. oktobra.
Radulović napominje da je u US nekoliko hiljada predmeta na čekanju, i da bi blokadom te institucije država, između ostalog, rizikovala da Evropski sud za ljudska prava ponovo utvrdi da je ustavna žalba nedjelotvoran pravni lijek.
”Mislim da će to uslijediti ako US ne bude funkcionalan. Sve to ostavlja ozbiljne posljedice na zaštitu prava građana. Država bi time napravila ogroman korak unazad kad je u pitanju ispunjavanje kriterijuma za napredak ka Evropskoj uniji (EU)”, naglašava.
Komentarišući to što su poslanici “minirali” izbor sudija u redovnom zasjedanju, Radulović kaže da je to samo nastavak neodgovorne prakse kojom su političari po ko zna koji put pokazali da je sve predmet političke trgovine.
”I da se prilikom izbora ovako važnih funkcija u državi ne vodi računa o profesionalnim referencama i kvalitetima kandidata, a takvih je bilo. Međutim, sad se pokušavaju politički istrgovati i obezbijediti neki politički poeni i na drugim poljima, koji nisu vezani za rad US. Zbog toga prijete ozbiljne posljedice”, upozorava sagovornik.
Šefica Delegacije EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa saopštila je juče na Tviteru da su Crnoj Gori potrebne nezavisne, nepristrasne, efikasne i kompetentne pravosudne institucije da bi napredovala na putu ka EU, i da ne postoji način da se to zaobiđe.
Ona je rekla da EU poziva sve političke aktere da djeluju iznad partijskih interesa i obezbijede široku podršku za imenovanje članova SS-a, sudija US-a i VDT-a, bez daljeg odgađanja.
Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu utvrdio je listu kandidata za SS, dok o kandidatu za VDT-a još nije postignut kompromis između partija, a u međuvremenu je vršiteljki dužnosti VDT-a Maji Jovanović dat novi šestomjesečni mandat.
Na pitanje da li pojedine partije temu izbora sudija US mogu iskoristiti kao povod za političke igre kako bi se došlo do novog odgađanja izbora, Kordić odgovara da je “svašta moguće”, ali da se u razgovore o dvotrećinskoj većini ne može ići s pretpostavkom - da će neko prevariti.
”Ako će neko da prevari, to će biti evidentno i za to se snosi politička odgovornost. To je ustavno-pravna materija koja ne podrazumijeva drugu vrstu odgovornosti u smislu krivične i neke druge. Imate određene političke obaveze, a kako ćete se prema njima odnijeti - uticaće i na vaš rejting na izborima... Slučajevi Vesne Medenice, Blaža Jovanića i drugi pokazuju da kad se biraju članovi tako važnih institucija, treba otvoriti četvoro očiju. Treba bezbijediti, s jedne strane, visok nivo profesionalnih kvaliteta i personalnog kredibiliteta, kao i visok nivo podrške koji se obezbjeđuje kroz dvotrećinsku podršku u parlamentu i zapravo predstavlja podršku građanstva”, ocijenila je.
Predsjednik Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Momo Koprivica (Demokrate), saopštio je juče da sudije US nisu izabrane zato što se Građanski pokret (GP) URA i Socijalistička narodna partija “boje izbora i kroz paralizu US žele da odgode izbore. Iz GP URA odgovorili su da će se na vanrednoj sjednici, koja je juče zakazana za 16. avgust i na čijem je dnevnom redu izbor članova SS, pokazati ko je za ulazak države u EU.
Popa: Gubite vrijeme na teme koje dijele društvo
Oana Kristina Popa navela je da odsustvo tih dugo očekivanih imenovanja ima zabrinjavajući uticaj na ukupno funkcionisanje pravosuđa u Crnoj Gori i, u krajnjem, na njegovu sposobnost da ostvaruje pravdu.
”Previše vremena se gubi na teme koje dijele društvo. Vrijeme je da se razlike ostave po strani i da se radi zajedno na jačanju vladavine prava. EU će nastaviti da čini sve što je u njenoj moći da pomogne Crnoj Gori i ubrza dinamiku njenog pridruživanja, u interesu crnogorskih građana i evropske budućnosti zemlje. Crna Gora treba da odlučno iskoristi ovaj trenutak i ostvari brze i konkretne rezultate”.
Radulović: Nema odgovornosti zbog neustavnog zakona
Radulović kaže da bi bilo mnogo bolje da je US ranije donio odluku o ukidanju izmjena Zakona o lokalnoj samoupravi.
”Moramo biti objektivni i reći da je taj sud već izvjesno vrijeme na granici funkcionalnosti. Nažalost, on se nije mogao pohvaliti nekom ažurnošću ni kad je bio potpuno funkcionalan, odnosno kad je bio u kompletnom sastavu. Međutim, dobro je što je takva odluka i sad donesena. Plašio sam se da će se njihovo izjašnjavanje dalje prolongirati, i da će se onda kompletan izborni proces sprovesti na osnovu neustavnih izmjena zakona... Loše je što ne postoji nikakva vrsta moralne i političke odgovornosti kod bilo koga, da razmisli o povlačenju s funkcije zbog toga što je jedan ovako bitan zakon donesen i što je počela njegova primjena, iako je od početka bilo očigledno da je suprotan Ustavu”.
Bonus video:
