Akcija za ljudska prava (HRA) saopštila je da su odgovori Kabineta premijera Dritana Abazovića koji su dati na primjedbe na predlog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC) u najmanju ruku neodređeni, a neki i otvoreno neozbiljni.
Iz te nevladine organizacije su ocijenili da se podjele koje izaziva taj ugovor, "s ovako lošim tekstom", mogu samo produbiti, te da je usvajanje takvog teksta ugovora "u najmanju ruku neodgovorno".
Povezani članci
Saopštenje Akcije za ljudska prava povodom odbijanja Kabineta premijera da izmijeni odredbe Temeljnog ugovora prenosimo integralno:
Kabinet predsjednika Vlade Crne Gore (u nastavku „Kabinet“) javno je objavio da se odbijaju sve primjedbe na predlog teksta Temeljnog ugovora između Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve (SPC).
Izraženo je i iznenađenje zbog interesovanja javnosti za ovaj ugovor (!) iako se radi o ugovoru sa daleko najbrojnijom vjerskom zajednicom u Crnoj Gori, sa velikim političkim uticajem, a ugovor sa njom je već izazvao i proteste i potpisivanje peticije građana. Akcija za ljudska prava je analizom i komentarima na predlog ugovora pokušala da doprinese da se to pitanje vrati u okvire pravne rasprave, da bi se, pored ostalog, i spustile tenzije u društvu.
Posle svega, stav Kabineta da odbije sve stručne primjedbe na neusaglašenost ugovornih odredbi s pravnim poretkom, sažima se u sljedećem: Temeljni ugovor će se zaključiti bez izmjena, jer se radi o „formalno-pravno marginalnom pitanju“, a njegove odredbe posle može da poništava sud.
Tačno je da odredbe mogu da se ponište.Pa i Zakon o odlaganju redovnih izbora je poništio Ustavni sud, iako je Vlada istog premijera prethodno odbacila upozorenja da je neustavan. Ali je takođe tačno da se podjele koje izaziva ovaj ugovor, s ovako lošim tekstom, mogu samo produbiti. Tako da je usvajanje ovakvog teksta ugovora u najmanju ruku neodgovorno.
Naravno, vezanost Vlade Ustavom i zakonom prilikom zaključenja ugovora i drugih radnji je temeljno pitanje vladavine prava, tj. podjele vlasti u državi, i ni u kom slučaju nije marginalno. Mora se postaviti pitanje odgovornosti i motiva vlade, koja odbija blagovremena stručna pravna upozorenja u pogledu akata koje donosi.
Kabinet nije uopšte odgovorio na polovinu primjedbi Akcije za ljudska prava, uključujući dvije, koje smo uvrstili u posebno sporne, da se vjersko obrazovanje predviđa drugačije od važećih zakona i da se ugovorom ograničava pravo na obraćanje sudu u postupku donošenja odluka disciplinske prirode.
Oni odgovori koji su dati u najmanju ruku su neodređeni, a neki i otvoreno neozbiljni. Nije objašnjeno kojim je to zakonom SPC dobila javna ovlašćenja i koja. Vlada takva ovlašćenja ne može uspostavljati ugovorom. Nijedan od ugovora zaključenih s drugim vjerskim zajednicama u Crnoj Gori ne jemči javnopravna ovlašćenja.
O nezakonitoj zabrani preduzimanja bezbjednosnih mjera u prostorima u vlasništvu SPC bez „prethodnog odobrenja“ crkvenih vlasti, kako stoji u tekstu ugovora, Kabinet je rekao da je „smisao“ odredbe u tome da vjerska zajednica bude samo „obaviještena“ o mjerama, da bi to u praksi podrazumijevalo i „naknadno obavještenje“, a da bi drugačije tumačenje bilo protivno prinudnim propisima i takva odredba bi bila ništava.
I kolega Bracanović, čije komentare je Kabinet takođe ignorisao, rekao je da je ovaj termin iz ugovora „donekle opravdano kritikovan“ i „nedovoljno precizan“.
Zašto onda termin nije izmijenjen, umjesto da se, neozbiljno, pretpostavlja da će u praksi riječi „prethodno odobrenje“ značiti „naknadno obavještenje“?
Akcija za ljudska prava će nastaviti da insistira na pravu javnosti da kritikuje rad Vlade u cilju uspostavljanja vladavine prava, bez obzira na rečito omalovažavanje našeg doprinosa od strane vrha Vlade i uprkos pritiscima kojima smo izloženi zbog naših kritika.
Bonus video:
