Potpis i za početak i za kraj

Premijer tvrdi da se potpisivanjem ugovora sa SPC stavlja tačka na pitanje koje je opterećivalo Crnu Goru i da je u pitanju radostan dan za sve koji žele naprijed. DPS, SDP, SD, LP i DUA mu odgovorile inicijativom za izglasavanje nepovjerenja Vladi. Za sada međutim nemaju potrebu većinu, već 36 od 41 potrebnog glasa

44706 pregleda 56 komentar(a)
Porfirije i Abazović potpisuju Temeljni ugovor, Foto: Gov.me
Porfirije i Abazović potpisuju Temeljni ugovor, Foto: Gov.me

Ako je potpisivanjem Temeljnog ugovora (TU) između Vlade Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve (SPC) pitanje pravnog statusa te vjerske zajednice u državi riješeno, podjela na “litijaško-njegoševsku” i “belvedersku” Crnu Goru ostaće ključna odrednica političkog života.

To je za “Vijesti” ocijenio politički teoretičar Feđa Pavlović, govoreći o društveno-političkim reperkusijama jučerašnjeg potpisivanja TU, koje je izazvalo burnu reakciju dijela javnosti i zbog ko će poslanici za 15 dana odlučivati o rušenju Vlade.

Premijer Dritan Abazović i patrijarh srpski Porfirije potpisali su Ugovor, bez prethodne najave, u Vili Gorica u Podgorici.

Pavlović kaže da potpisivanje tog akta ne znači da ne znači da je blokovska podjela koju je to pitanje kristalizovalo na izborima 2020. godine, išta manje aktuelna.

Pavlović
Pavlovićfoto: Printscreen YouTube

”Ideološka brazda između dva suprotstavljena, ali podjednako autohtona doživljaja karaktera i duha naše zajednice, vrijednosti i tradicija na kojima ona počiva - podjela na ono što bismo provizorno mogli nazvati ‘litijaškom/njegoševskom’ i ‘belvederskom’ Crnom Gorom - ostaje ključna odrednica crnogorskog političkog života”, istakao je.

Nakon što je TU potpisan, Demokratska partija socijalista (DPS), Socijaldemokratska partija (SDP), Socijaldemorkate (SD), Liberalna partija (LP) i Demokratska unija Albanaca (DUA), koje tvrde da je TU upreren protiv državnih interesa, podnijele su parlamentu inicijativu za izglasavanje nepovjerenja Vladi.

Nju je potpisalo 36 poslanika, što znači da im je za obaranje vlasti potrebno još najmanje pet (ukupno 41), čiju će podršku moći da traže do 19. avgusta, za kad je, na njihov zahtjev, predsjednica Skupštine Danijela Đurović zakazala vanrednu sjednicu parlamenta.

U slučaju da im se priključe bivši dugogodišnji koalicioni partneri DPS-a, Bošnjačka stranka (BS) s tri poslanika i Albanska lista s jednim, to i dalje neće biti dovoljno za uspjeh incijative, što znači da će morati da traže glas makar jednog poslanika “stare većine”, tj. pobjedničke koalicije na izborima 30. avgusta 2020, koju su činili Demokratski front (DF), Demokrate i Građanski pokret (GP URA).

Iz BS-a i Albanske koalicije listu nisu odgovorili hoće li glasati za inicijativu.

”Vijesti” su, kad su DPS i SDP prije mjesec uskratili podršku Abazoviću zbog utvrđivanja TU na Vladi, pisale da bi inicijativu koja bi vodila ka vanrednim izborima mogle da podrže Demokrate Alekse Bečića. To se međutim, nije desilo, a naknadno su pozivali na restartovanje odnosa u “ staroj” većini.

One su protestovale proljetos u više gradova protiv formiranja Vlade, zahtijevajući prijevremene izbore.

Iz te stranke juče se pozdravili potpisivanje Ugovora, saopštivši da je to pitanje “apsolutno završeno” i da više ne može biti na stolu.

Ocijenili su da je Vlada doživjela “potpuni politički krah”, a premijer izgubio povjerenje najvećeg broja političkih subjekata, poručujući da će Predsjedništvo stranke, kad za to dođe vrijeme, zauzimati stavove o daljim potezima.

Poslanik Demokrata Momo Koprivica saopštio je sinoć na RTV Nikšić da je cilj svake opozicije da okonča nelegitimnu vlast, ali da njegova stranka ne želi da bude “bilo čiji izvođač radova” i “pomoćna radna snaga nekome od ljutih ili nervoznih konstituenata Vlade”.

Iz DPS-a juče su, odgovarajući na pitanje hoće li razgovarati s Demokratama o podršci inicijativi, kazali da će razgovarati sa svim političkim akterima.

”Odluka je na partijskim organima tih stranaka, ali vjerujem da bi bilo pravo čudo da oni politički subjekti koji su odlučili da se nađu kao opozicija jednoj ovakvoj Vladi - koja za svojih 100 dana rada nije ispunila ono što je bila njena suštinska svrha, evropske integracije i evropska agenda oko koje valjda svi imamo zajednički konsenzus i interes - da i oni ne glasaju za nepovjerenje”, saopštio je na presu šef poslaničkog kluba DPS-a, Danijel Živković.

Potpisnici inicijative o nepovjerenju poručili su da je “ignorantskim postupanjem Abazovića” i stavljanjem odnosa sa SPC u prvi plan, došlo do nenadoknadivog gubitka vremena potrebnog za kvalitetno ispunjavanje obaveza iz evropske agende, i da je Vlada zato izgbulila legitimitet.

Abazovićeva Vlada formirana je 28. aprila i osim GP URA, čine je SDP, Socijalistička narodna partija (SNP), CIVIS i stranke manjinskih naroda. Parlamentarnu podršku Vladi, bez učešća u njoj, davao je DPS.

43. vlada CG
foto: Vijesti/Boris Pejović

Prema Poslovniku Skupštine, ako Vlada izgubi povjerenje, šef parlamenta o tome odmah obavještava predsjednika države, koji potom raspisuje izbore. Vlada u tom slučaju nastavlja rad do izbora nove.

Ako pak Vlada dobije podršku, potpisnici inicijative o nepovjerenju, prema Ustavu, ne mogu podnijeti novi predlog prije isteka roka od 90 dana.

Pavlović kaže da je tema Temeljnog ugovora otvorila i pitanje izborne volje na posljednjim izborima. Navodi da je jasno da, i pored činjenice da značajna većina birača podržava evrointegracije, DPS na izborima nije kažnjen zbog zastoja u integracijama, niti zbog bilo kog od problema u poglavljima 23 i 24, već da je pala na drugoj temi.

”Zato što je u biračkom tijelu prevladalo mišljenje da je, udarom na SPC, otišla korak predaleko u naporima da institucionalizuje radikalnu agendu ‘antisrpskog crnogorstva’. Tako je inicijalno zalaganje za pravnu zaštitu imovine SPC vremenom poprimilo oblik šire identitetske borbe - ‘Ne damo svetinje!’ - koja je uspjela da u toku predizborne kampanje 2020. galvanizuje sijaset socio-ekonomskih, klasnih i drugih nezadovoljstava, te da, u krajnjem, dovede do smjene vlasti. Zato je u jučerašnjem potpisivanju TU moguće prepoznati programske elemente onoga što je vox populi poručuo u avgustu 2020”.

Poslije potpisivanja TU održana je sjednica Vlade, koju je obilježila žustra polemika premijera Abazovića i ministra vanjskih poslova Ranka Krivokapića (SDP).

Abazović je kazao da je Ugovor trebalo da se potpiše da bi se došlo do dvotrećinske/tropetinske podrške za deblokadu pravosuđa. Naveo je da svako ko želi destabilizaciju, pomaže ruski uticaj u Crnoj Gori, i želi u oktobru, za kad su zakazani lokalni izbori u više opština, “da uradi ono što se desilo na Kosovu”, aludirajući na nedavne blokade na sjeveru Kosova.

”To je bila vaša projekcija, a moja projekcija je bila današnja. Danas niko nije upao u Crnu Goru, mi smo sami odlučili da bez pompe i želje da bilo koga ko drugačije misli, provociramo... Ideja je bila da se ovo pitanje aktivira pred izbore u Podgorici i da imamo novi 4. i 5.septembar i novi Belveder...”, dodao je.

Krivokapić je negodovao zbog načina potpisivanja, ali i samog teksta Ugovora, rekavši da je mnogo toga urađeno u državi na prevaru.

”Ovo je dan koji nas je udaljio od Evropske unije. Postoje sankcije za pogreške i uspjehe. Predsjedniče Vlade, ovo nije bio ni lijep ni primjeren dan. Nemate vi pravo ništa da ratifikujete, više nego moja baba...”, istakao je.

sjednica vlade
foto: Gov.me

Krivokapić je, citirajući interni dokument iz Brisela, kazao da je zbog TU nacrt izvještaja Evropske komisije (EK) za Crnu Goru prilično negativan.

Uprkos nezadovoljstvu, Krivokapić nije ponudio ostavku na ministarsku funkciju.

Poslanica SDP-a Draginja Vuksanović Stanković je, odgovarajući na presu da li će SDP-ovi ministri Krivokapić i Raško Konjević izaći iz Vlade, kazala da bi premijer Abazović “trebalo da pozove samoga sebe da to prvi učini”.

Potpisivanje TU juče su, osim Demokrata, pozdravili i DF, GP URA, SNP, Pokret Evropa sad...

Iz DF-a su ocijenili da je ispravljena velika nepravda i diskriminatorski odnos prema SPC. Iz GP URA naveli su da je riješeno decenijsko pitanje kom je, prema njihovoj ocjeni, neosnovano dat ogroman značaj. Istakli su da ih ne zabrinjavaju inicijative za izglasavanje nepovjerenja Vladi, jer, kako tvrde, za to nema većine u Skupštini.

Iz SNP-a su kazali da je ta partija, nakon niza problema i pokušaja opstrukcije, ispunila svoj glavni prioritet postavljen prilikom ulaska u Vladu, dok su iz pokret Evropa sad podvukli da je zaokruženo regulisanje odnosa između države i SPC.

Potpisivanju Temeljnog ugovora, ispred Vlade, prisustvovali su i ministar pravde Marko Kovač, potpredsjednik Vlade Vladimir Joković, ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka, ministar zdravlja Dragoslav Šćekić i ministar finansija Aleksandar Damjanović.

potpisivanje Temeljnog ugovora
foto: Gov.me

SPC su predstavljali mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, episkopi budimljansko-nikšićki Metodije, sremski Vasilije, zvorničko-tuzlanski Fotije, mileševski Atanasije, zahumsko-hercegovački Dimitrije, kao i sekretar Svetog arhijerejskog sinoda SPC arhimandrit Nektarije Đurić, protojerej-stavrofor Velibor Džomić i protojerej i koordinator Pravnog savjeta Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP) Igor Balaban.

potpisivanje Temeljnog ugovora
foto: Gov.me

Ugovor je potpisan u obliku u kom je usvojen na sjednici Vlade 8. jula, nakon usaglašavanja sa SPC, a zbog potpisivanja je nekoliko desetina građana protestovalo juče u blizini Vile Gorica.

potpisivanje Temeljnog ugovora
foto: Gov.me

Porfirije je, nakon parafiranja ugovora, kazao da Crna Gora uvijek može biti, kao što je kroz vjekove bila, “domaćinska kuća za sve ljude, s koje god strane svijeta da dolaze”.

”Ja sam, prije svega, blagodaran Bogu danas, blagodaran Vama, gospodine predsjedniče Vlade, na svim naporima koje ste uložili sa saradnicima da se peripetija koja traje od 2012. završi ovdje, na svečan način, i da se potpiše Temeljni ugovor između države Crne Gore i SPC”, rekao je.

Na inicijativu predsjednika države i DPS-a Mila Đukanovića, premijer je bio prihvatio, nakon usvajanja TU na Vladi, da tekst dokumenta još jednom analizira tim pravnika.

On, međutim, nije formiran jer su izvršna direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević i dekanica Pravnog fakulteta Aneta Spaić odustale, zbog učešća u timu advokata Velibora Markovića, poznatog po mizoginim i homofobnim izjavama. S njima se solidarisala i advokatica Ana Stanković Mugoša, koja je takođe trebalo da bude u timu.

Ipak je i nakon toga Kabinetu predsjednika Vlade dostavljeno nekoliko pravnih mišljenja koje se bave analizom Ugovora, ali je Abazović odbio sve primjedbe i sugestije na tekst.

CDT: Veliko finale klerikalizacije

Najave potpisivanja TU sa SPC nije bilo, a Abazović je ranije demantovano informaciju nekih medija da će ugovor biti potpisan 3. avgusta.

Porfirije je juče u Podgoricu stigao helikopterom Vlade Srbije.

Ceremoniju potpisivanja informativno su pokrivali Vladina Služba za odnose s javnošću i glasilo SPC - TV Hram.

Abazović je na sjednici Vlade, odgovarajući na kritike Krivokapića o načinu potpisivanja Ugovora, objasnio da su željeli to pitanje da završe bez pompe.

Iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT) ocijenili su da je obmana o datumu i način potpisivanja Ugovora - “veliko finale klerikalizacije Crne Gore”.

Iz CDT-a su na Tviteru napisali da je proces pripreme ugovora sa SPC, 43. Vlada počela netransparentnošću, nastavila fingiranjem dijaloga i nipodaštavanjem drugačijeg mišljenja.

Komplikovana procedura poništavanja TU

Pravnici koje su “Vijesti” konsultovale tvrde da je pitanje eventualnog poništavanja TU, koje pominju neki politički akteri, vrlo komplikovano, zato što, navodno, nije u potpunosti jasno kakav je pravni karakter tog akta.

Jedan sagovornik kaže da je posrijedi sui generis vrsta akta, specifične pravne prirode.

Iz premijerovog kabineta u ponedjeljak su, u odgovoru na primjedbe na tekst dokumenta, kazali da ugovori s vjerskim zajednicama predstavljaju “jednu vrstu sui generis ugovora, s posebnim specifičnostima koje zavise i od same vjerske zajednice sa kojom se isti zaključuje”.

Ako bi, objašnjava sagovornik, TU bio opšti akt, njegova ustavnost mogla bi se ispitati pred Ustavnim sudom. Ako je riječ o upravnom ili pojedinačnom aktu, onda bi mogao da ide na provjeru kod Upravnog suda, odnosno redovnih sudova.

Da je pak u pitanju međunarodni ugovor - za koji je potrebna ratifikacija u parlamentu - njegovo poništavanje bilo bi upitno zato što su takvi akti jači od svakog nacionalnog propisa.

Sagovornik tvrdi da je jedno od spornijih pitanja u vezi TU - legitimitet druge ugovorne strane. Smatra da je, umjesto SPC, druga ugovorna strana trebalo da bude Mitropolija crnogorsko-primorska (MCP) ili eparhije SPC, koje imaju status pravnih lica u Crnoj Gori.

Abazovićev kabinet saopštio je da TU predstavlja “ugovorni odnos između dvije strane, koji počiva na odredbama Zakona o obligacionim odnosima, te pravila za njegovu primjenu, tumačenje i eventualne sporove povodom njega treba tražiti upravo u tom propisu”.

”Samim tim, eventualna ništavost mogla bi se ispitivati pred redovnim sudom, u kom slučaju je moguće da se pojedine odredbe proglase ništavim, dok bi TU mogao ostati na snazi i bez te odredbe. Iako je iznijet i stav ‘da se svaki od ugovora s vjerskim zajednicama može osporavati pred Ustavnim sudom’, nesporno je da konačno stanovište u pogledu svoje nadležnosti može zauzeti isključivo Ustavni sud”, poručili su.

Ko prijeti skidanjem glava

Premijer Abazović poručio je juče da treba da požure oni koji hoće da ga skrate za glavu, jer će u suprotnom ubrzo završiti u zatvoru.

On je to kazao tokom polemike s Krivokapićem na sjednici Vlade, ne precizirajući ko prijeti da će “pasti glave”.

”Recite kolegi (Konjeviću) koji je danas odsutan - onome što je rekao da će prije no što uradi nešto što je već uradio jedan službenik visokopozicioniran u sektoru bezbjednosti, da će pasti mnoge glave, da požuri. Jer ako ne padne glava, oni će odgovarati pred zakonom. Poručite mu. On nek nastavi da finansira vašu propagandu, nikakav problem. Ali pošto je tu poruku poslao da će prije toga da padnu glave, što se mene tiče, s obzirom da sam prvotargetovani, nek požuri. Ako se to ne desi, onda će se desiti suprotno i završiće tamo gdje mu je mjesto. To je to”, rekao je Abazović.

Ranko Krivokapić
foto: Gov.me

Krivokapić je odbacio premijerove tvrdnje, nazvavši ih podmetanjem.

Ministar Konjević kazao je da je čuo Abazovićevu poruku, rekavši da se radi o uznemirujućim optužbama. Pozvao je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) da reaguje.

”Pozivam SDT da pozove premijera da objasni ovu izjavu i kontekst mog pominjanja. Iznio je uznemirujuće optužbe. Koliko govori istinu, najbolje opisuje njegova izjava od prije koji dan da je ‘dezinformacija’ da će Ugovor sa SPC biti potpisan danas”, napisao je Konjević na Tviteru.

On je sinoć na TVCG rekao da je nakon ranije Abazovićeve izjave “da ministar odbrane želi da izazove sukobe” i da se “oni ne plaše Temeljnog ugovora nego Europola”, podnio prijavu specijalnom državnom tužiocu.

Bonus video: