Prava ekološka država mora biti perfektna, a Crna Gora je daleko od toga, ocijenila je poslanica Demokratske partije socijalista i članica Zelene poslaničke grupe u crnogorskom parlamentu, Daliborka Pejović.
Ona je kazala je da je to ideja koja bi trebalo da integriše i donosioce odluka da u tom pravcu grade svoj društveni ili socijalni angažman.
"Prava ekološka država mora biti perfektna, a mi smo daleko od toga, i kao pojedinci, i koncept u cjelini", rekla je Pejović.
Kako je kazala, previše obaveza je u međuvremenu nastalo, previše zahtjeva, zakona, propisa, dosta institucija, i kad bi gledali i kvantifikovali u odnosu na tu činjenicu, urađeno je jako puno.
"Mi smo konačno integrisali puno kadrova koji su bili rasuti i bavili se tim problemima na nesistemski način", kazala je Pejović u podkastu agencije MINA.
Međutim, prema riječima Pejović, svakodnevnica pokazuje da taj koncept nije zaživio do kraja, a građani su možda jedna važna karika koja nedostaje.
Ona je istakla da se nada da će angažman nevladinih organizacija (NVO), koji je do sada bio vrlo ozbiljan i aktivan, doprinijeti da građanska svijest i podrška bude adekvatnija.
Pejović je, govoreći o Zelenoj poslaničkoj grupi, kazala da je u prošlom mandatu već bilo inicijative da se formira neformalna grupa poslanika koja bi se okupila oko ekoloških ciljeva, zelene ekonomije i posebno principa održivosti.
"Ove godine i u ovom mandatu sa mnogo većim ambicijama, mnogo širim portfolijom našeg zalaganja, i to se efektuiralo i kroz brojnost grupe", dodala je Pejović.
Ona je navela da su ciljevi grupe da promoviše zelene politike, da se trude da mijenjaju ili predlažu nova zakonska rješenja koja će dodatno osnažiti ideju ekološke države.
"Očigledno nijesmo uradili dovoljno. Vidite i sami kroz izvještaj Evropske komisije (EK), a to svi građani mogu da shvate, da još ogroman posao stoji pred nama, i mislim da je jako važno da se mi, kao poslanici, fokusiramo na onaj naš dio posla", istakla je Pejović.
Ona je pojasnila da se zelena agenda može posmatrati iz više smjerova, a jedan je ono što se odnosi na proces integracije gdje se preuzima ogroman broj obaveza i gdje već postoji problem sa kapacitetima.
"Drugi dio je vezan za zakonodavstvo, i to je primarna aktivnost zelene grupe, i treći je kontrolni odnosno nadzorni mehanizam", objasnila je Pejović.
Ona je naglasila da je jako važan pristup koji su imali kada je Solana u pitanju i, kako je ocijenila, pomogli su da se shvati suština i dubina problema Solane.
"A u konačnom je to efektuiralo jednom vrstom i stepenom zaštite koji je bio prepreka nastavku pregovaranja u poglavlju 27 i, ako sam dobro primijetila, u posljednjim izvještajima EK se Solana ne pominje kao hot spot kad je u pitanju ekologija", rekla je Pejović.
Ona je potvrdila da će održiva energija i održivi saobraćaj biti dio njihovog sadržaja, a moraju se baviti i energetskim deficitom.
"Pored prvog prioriteta koji se odnosi na aktuelnu ukrajinsku krizu, drugi prioritet Evropske unije (EU) je definitivno priča oko energije i svih mogućih načina da se pronađu alternativni energetski izvori da bi se održali normalni standardi i stil života prevashodno građana EU", rekla je Pejović.
Ona je navela da su najbolje i najpodrobnije analizirali usvajanje prostornog plana Crne Gore i plana generalne regulacije i da će biti jako teško naći optimalno rješenje da pomire dosta suprotstavljene politike.
Pejović je pozvala NVO, koje u najvećoj mjeri „regrutuju“ građane i čine ih dodatno zainteresovanim za takve stvari, da se dodatno uključe u taj cijeli postupak.
Ona je, govoreći o nelegalnoj gradnji, kazala da su svjesni dubine i problema, i da su, kada je radila u Ministarstvu kao državni sekretar, baratali cifrom od oko 100 hiljada nelegalnih objekata.
"Samo je važno, ako je to već tako, ako smo se odlučili na zakonsko rješenje koje podrazumijeva određenom smislu legalizaciju, da se taj proces prati na određeni način, da se ne zastaje sa procedurom", kazala je Pejović.
Upitana koji je dio najteže pogođen nelegalnom gradnjom, Pejović je kazala da je u pitanju obala.
Ona je ocijenila da treba povesti računa o zaštićenim područjima gdje je, kako je navela, možda bilo sporadično nelegalne gradnje, ali da su se ona mnogo kvalitetnije pratila jer su imali dosta kvalitetnu institucionalnu postavku i brigu nacionalnih parkova.
Pejović je kazala da bi bila za moratorijum, osim ako je javni interes u pitanju, ako je nešto što se tiče bezbjednosti, socijalnih ili nekih drugih potreba.
Ona smatra da je napravljeno puno dobrih institucija i da su u dobroj mjeri oebzbijedili optimalan kadar koji treba da pokrije cijeli taj posao.
Pejović je objasnila da će se u jednom trenutku morati vidjeti u kojoj se trenutno situaciji Crna Gora nalazi i šta može još dodatno dobiti od fondova EU, a šta će morati sama da obazbijedi.
"Jer nijesu svi problemi nastali od nas, nego smo naslijedili određene ekološke probleme čija je sanacija koštala preko 60 miliona eura, a pitanje je da li će ta cifra biti još i veća", dodala je Pejović.
Ona je rekla da su 2012-2013. godine napravili strategiju pristupanja koja do sada nije derogirana.
"Ona je dala mnogo odgovora na pitanja koja se tiču procesa integracija, od finansijskih do institucionalnih. Nijesam više sigurna da su to ozbiljni problemi koji se ne mogu rješavati na jedan brz i efikasan način, uz ove pretpostavke o kojima smo govorili", smatra Pejović.
Ona je kazala da su hot spotovi na koje je EK, pa i mnogi ambasadori koji su pratili tu oblast držali pozornost, riješeni.
Kako je navela, ključni izazov vidi kada je u pitanju otpad i komunalna infrastruktura.
"Vidite i sami da postoje neki projekti i da se čak i obezbijedio novac, kreditni aranžmani koji su vrlo povoljni kada je u pitanju komunalna infrastruktura, ali taj nedostatak adekvatnog prostora i stalne bune građana da se neki projekti realizuju, zaista dovode u pitanje cijelu tu priču", kazala je Pejović.
Ona je naglasila da 2030. godine EU napušta princip sanitarnih deponija koji je do sada bio jedini način da se deponuje otpad i da, ako to bude, Crna Gora već kasni sa mogućnošću da se alternativnim načinom riješi taj problem.
Pejović je, govoreći o deponijama, kazala da je problem sa prostorom i sa možda činjenicom da se ne može dogovarati gdje da se postavlja nešto što se mora imati.
Prema njenim riječima, sada je otpad rasut na sve strane, nesegmetiran, neodvojen i nevalorizovan.
Pejović je navela da su brojne studije koje su rađene, posebno za one prostore u Crnoj Gori koji su emitovali opasan otpad, potvrdile da su u velikom procentu te emisije i zagađujuće materije doprinijele da dio lokalnog stanovništva trpi ozbiljne zdravstvene probleme.
Kako je kazala, iz Plana upravljanja otpadom planirano je da bude 17 reciklažnih centara.
"Međutim, koliko sam obaviještena, mislim da je jako malo njih izgrađeno, a još manje zaživjelo", rekla je Pejović.
Ona je ocijenila da je problem otpadnih voda danas djelimično izražen u Crnoj Gori i da je u mnogim lokalnim sredinama manje ili više uspješno riješen.
Prema riječima Pejović, čim se pomene spalionica, u Crnoj Gori, a i mimo države, odmah izaziva poduzrenje javnosti.
"Taj problem ostaje prisutan iako mnogi sistemi već rade i on se sada svodi otprilike na deponovanje, ili odlaganje tog otpada van Crne Gore, što jako puno košta", kazala je Pejović.
Ona je kazala da, zajedno sa zdravim stilovima života, jedan od segmenata mora biti takozvana ekološka kultura.
"Tako da pozivam sve koji su u nastavnim programima uključeni, od učitelja, nastavnika, profesora, da to bude bar dodatna poruka za mlade naraštaje", rekla je Pejović.
Ona je kazala da je, bez adekvatnog nadzora i kontrole i kvalitetnog rada inspekcija, sva priča samo priča želja, potreba i motiva, ali u stvarnom životu neće dati rezultate ako se kaznenom politikom i predanim angažovanjem institucija ne postignu adekvatni efekti.
Pejović je poručila građanima da rade sve ono što je u funkciji njegovog zdravlja i da sigurno neće pogriješiti.
Bonus video:
