Posljednja dešavanja oko Cetinjskog manastira rezultat su odsustva ozbiljnog dijaloga i pokušaj iskorišćavanja nacionalnih osjećanja crnogorskih građana, ocijenili su sagovornici Vijesti koji i pojedine medije smatraju odgovornim za podizanje tenzija.
Ispred Cetinjskog manastira u subotu je došlo do incidenta kada je jedna osoba okačila crnogorsku državnu zastavu na ogradu manastira, a monahinja je uklonila i nakon toga je navodno bacila na tlo. Policija je protiv monahinje podnijela prijavu, a osnovni državni tužilac naložio da se protiv nje podnese krivična prijava zbog sumnje da je izvršila krivično djelo povreda ugleda Crne Gore. Nakon toga je okačeno dvadesetak državnih i neo-zelenaških zastava na ogradu manastira, a zatim je napravljena i projekcija zastave na zidu manastira.
Tenzije zbog crkvenog pitanja ponovo su podignute nakon usvajanja i potpisivanja Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC), čijim sadržajem su nezadovoljni u dijelu vladajuće većine i opozicije. Zbog toga su poslanici DPS-a, Socijaldemokrata, Socijaldemokratske partije, Liberalne partije i Demokratske unije Albanaca podnijele inicijativu o izglasavanju nepovjerenja Vladi, o kojoj će se Skupština izjasniti 19. avgusta.
Crkvena pitanja opterećuju Crnu Goru od kraja 2019. kada je usvojena prva verzija Zakona o slobodi vjeroispovijesti, a atmosfera je nekoliko puta dovođena do “usijanja” - od izmjena Zakona, ustoličenja mitropolita Joanikija i Belvedera, do potpisivanja Temeljnog ugovora, čemu je uveliko doprinio i jedan broj medija.
Sociolog Andrija Đukanović smatra da dio medija u posljednjih nekoliko mjeseci pretjeruje i da raspiruje tenzije.
”Sasvim je u redu da se iznose stavovi protiv Temeljnog ugovora i da se nude argumenti protiv toga, ali se to može i mora raditi mnogo objektivnije i uravnoteženije. Sve nekako ukazuje da se ove tenzije namjerno proizvode i da neko želi i smatra da će da iz njih profitira. Kratkoročno možda hoće, ali na duže staze neće”, rekao je Đukanović za “Vijesti”.
Glavni urednik portala Cetinjski list Mladen Zadrima ističe da se na Cetinju radilo o mirnom protestu, ali ukazuje i na propust nekih kolega koje su objavile vijest koja je, kako kaže, uznemirila stanovnike Prijestonice.
”Rečeno je da je na Cetinje došla neka militantna grupa koja će da poskida te zastave, što se vrlo brzo ispostavilo netačnim.
Ali sreća je da su Cetinjani imali dovoljno sluha da ne prenagljuju, nego su sačekali da se sve to ispita i da se dovede do istine. Pokazalo se da to nema nikakve veze sa istinom. Da je to sad nečija namjera, bilo bi mnogo opasno. Više vjerujem da je to bila jurnjava za senzacijom, nepromišljenost nekoga ko je to odlučio da se emituje. Ali ta nepromišljenost je mogla da izazove dalekosežne i ozbiljne posljedice”, rekao je Zadrima za “Vijesti”.
Smatra da je priča oko zastava jedan potpuno legitiman urbani, građanski bunt na postupak monahinje koja je skinula zastavu, smotala je, krenula za momkom koji je postavio i bacila je.
”Ja to vidim kao urbani protest protiv tog čina što je naravno produkcija svih onih pitanja oko Temeljnog ugovora, usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, sve se to nakupilo”, kaže Zadrima za Vijesti.
Koordinator Pravnog savjeta Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP), protojerej Igor Balaban kaže da se radi o anticrkvenoj kampanji koja se posljednjih dana zahuktala u dijelu javnosti zasnovana “na laži da je monahinja oskrnavila državnu zastavu.”
”Po svjedočenjima očevidaca, taj koji je postavio zastavu, i pored upozorenja monahinje da to ne čini, zahtijevao je od nekih osoba koje su ulazile u manastir da se zastavi poklone i da je cjelivaju. Imajući u vidu tako neprimjereno ponašanje i činjenicu da manastirska ograda nije mjesto na kojem zastava treba da stoji, monahinja je zastavu skinula sa ograde i vratila je vlasniku, koji je, začudo, odbijao da je uzme natrag. Njegova argumentacija u razgovoru sa monahinjom je u potpunosti bila zasnovana na poznatim uvredljivim lažnim floskulama manjeg broja crnogorskih građana o istoriji i ulozi Crkve, koje zapravo predstavljaju eklatantan primjer širenja vjerske i nacionalne mržnje, uz poznatu prijetnju da će neki ‘oni’ da isele nekoga iz manastira”, naveo je Balaban.
Đukanović smatra da su dešavanja oko Cetinjskog manastira rezultat odsustva ozbiljnog dijaloga i isključivosti dvije strane u sukobu.
”Prvo mislim da je opasno što je cijeli ‘slučaj’ počeo sa informacijom da je monahinja bacila crnogorsku zastavu što se po snimcima ne može vidjeti.Tu su mediji odigrali veoma loše i doveli do tenzija”, kazao je Đukanović.
Što se tiče reakcija iz crkve i ona, kako dodaje, doprinosi produbljivanju podjela forsiranjem tema koje već proizvode podjele.
”Trebalo je možda da osude ponašanje monahinje, ili da se ograde od onoga što je uradila. Nije po mojem mišljenju dobra ni reakcija sa kačenjem zastava na manastir i projekcijama zastave. To može da dovede do ozbiljnih problema i sukoba”, upozorava Đukanović.
Kaže i da je pomalo začuđujuće da ovakav protest dolazi tek sad, a da se 30 godina ćutalo.
”Oni koji ohrabruju ove proteste protiv crkve sami su knjižili imovinu za koju sada tvrde da je državna na ime crkve i Mitropolije. Ogroman se novac ulagao u izgradnju hramova i slično. Takođe, igrale su se razne igre sa identitetom i ključne odluke o simbolima donosile bez ozbiljnog dijaloga. Sad je ovo sve samo rezultat te kratkovide politike”, smatra Đukanović.
Dodaje da je na sceni sukob dva ekstremna stanovišta koja kao da žele da potpuno potisnu suprotnu stranu iako je to nemoguće i da je dijalog rješenje.
”Naravno to je lakše reći nego uraditi jer su pozicije suprotstavljenih prilično udaljene. Ne vidi se da postoji ništa zajedničko što bi predstavljalo osnov za prevazilaženje krize. Za dijalog su potrebne dvije strane koje iskreno žele dogovor. Za sad ne vidim da to postoji”, rekao je Đukanović.
Balaban ukazuje nadležnim organima da prvo treba ispitati odgovornost onih koji koriste državnu zastavu suprotno zakonu.
”Državnim zastavama nije mjesto na vjerskim objektima, jer oni ne predstavljaju državne niti organe lokalne samouprave, budući da je u Crnoj Gori na snazi ustavni princip odvojenosti države i Crkve. O tome koliko je neprimjereno i nevaspitano, a, uvjereni smo, i nezakonito, samovoljno kačiti zastave ili bilo kakva druga obilježja po crkvenim ili bilo čijim drugim ogradama, izlišno je i govoriti”, kaže Balaban.
Smatra da je svakom razumnom građaninu jasno da se ovdje radi o još jednom “pokušaju da se Crkva, na ekstremistički način, upotrebi u svrhu ideološko-političkih i ko zna kakvih drugih lukrativnih interesa”.
”Oni koji se nisu konačno obračunali sa Crkvom preko Zakona o slobodi vjeroispovijesti, oni koji nisu uspjeli da spriječe potpisivanje Temeljnog ugovora i time omoguće da se u Crnoj Gori nastavi diskriminacija MCP i uopšte SPC, oni koji misle da im je nešto ostalo nezavršeno 4. i 5. septembra prošle godine, kada su nasilno, ali neuspješno, pokušali da spriječe ustoličenje crnogorskog mitropolita, sada pokušavaju da na najvulgarniji način iskoriste nacionalna osjećanja crnogorskih građana, opet uvlačeći Crkvu u svoje partijske obračune. Uvjeren sam da ogromna većina građana neće dozvoliti da budu predmet ovakve primitivne zloupotrebe”, rekao je Balaban.
Upotreba zastave je definisana Zakonom o državnim simbolima, ali nije precizirano gdje ne smije da bude.
Prema Zakonu o državnim simbolima zastava se stalno vije na zgradi Skupštine Crne Gore; na zgradama u kojima se nalaze službene prostorije predsjednika Crne Gore, Vlade, Ustavnog suda, Vrhovnog suda, vrhovnog državnog tužioca i Zaštitnika ljudskih prava i sloboda; na rezidenciji predsjednika Crne Gore; na zgradama organa lokalne samouprave i javnih ustanova čiji je osnivač država odnosno lokalna samouprava.
”Zastava se ističe na Dan državnosti Crne Gore i u dane drugih državnih praznika Crne Gore, na zgradama u kojima su smješteni državni organi i organi lokalne samouprave; na zgradama predstavništava Crne Gore u inostranstvu; na vazduhoplovima, brodovima i drugim plovilima u skladu sa posebnim propisima; na glasačkim mjestima za vrijeme izbora i referenduma; u dane žalosti, koje odredi Vlada, Zastava se ističe na pola koplja”, piše u zakonu.
Prema Zakonu, zastava se može isticati: prilikom međunarodnih susreta, političkih, naučnih, kulturno-umjetničkih, sportskih i drugih skupova, na kojima je Crna Gora predstavljena, u skladu sa pravilima održavanja tih skupova; prilikom proslava, svečanosti, kulturnih, sportskih i drugih manifestacija; u drugim slučajevima predviđenim zakonom.
Mediji nijesu na visini zadatka, ako je namjera postoji zakon
Zadrima ukazuje da je atmosfera naelektrisana, ali ne misli da će ispred manastira doći do ikavih trzavica.
”Te zastave su tu. Da li to sad nekom smeta? Ne vidim zašto bi ikome smatalo da u državi na određenim mjestima stoji zastava određene države. Šta bi bilo da je sa neke druge bogomolje skinuta neka druga zastava?”, pitao je Zadrima.
Prema njegovim riječima, mediji očigledno nijesu na visini zadataka i ako se radi o namjeri onda je to pogubno.
”Ako je diletantizam, onda smo u problemu. Ako je urednički propust, ‘ajde da mu oprostimo, ali taj urednik treba da se izvini. Zna se kako se čekira vijest, ne možete da objavite da će neka grupa neđe da dođe i napravi nešto. To mora da ide debela provjera, sa više nivoa, sa više izvora...Treba vidjeti šta je motiv, ako je motiv izazivanje nereda, postoji za to zakon i to se tako reguliše. Ako je u pitanju neznanje onda smo svi u gomili u problemu jer svako za male pare može da otvori portal i da piše gluposti i napravi problem nekome drugome”.
Bonus video:
