Crna Gora ne posjeduje adekvatne mehanizme za detektovanje sajber prijetnji, kao ni mehanizme za dovoljno brz odgovor, odnosno oporavak od sajber napada. Dodatno, nedostatak eksperata iz oblasti sajber bezbjednosti je prepoznat kao globalni problem, dok je u Crnoj Gori zbog ograničenih ljudskih resursa ovaj problem još izraženiji.
To se, pored ostalog, navodi u Strategiji o sajber bezbjednosti od 2022. do 2026. godine, koja je objavljena krajem juna.
Piše i da je porast broja sajber napada očekivan, da će taj broj s godinama eksponencijalno rasti, da napadi postaju sve kompleksniji i sa većim posljedicama po infrastrukturu, funkcionisanje javne uprave i građane.
Konstatovano je i da se sa razvojem informacionih tehnologija i porastom njihove primjene, povećava i dijapazon prijetnji sajber prostoru.
Utvrđeno je da je Crnoj Gori neophodan ubrzan i sveobuhvatan razvoj sajber kapaciteta.
Povezani članci
Kao ključni izazovi navedeno je da u posljednje dvije godine realizacije prethodne Strategije, usljed pandemije koronavirusa, nije bilo i dovoljno novca za ulaganja u ljudske resurse i tehničke kapacitete.
"Poseban izazov je nastao kad je CIRT iz MJU, krajem 2020. godine prešao u sastav Direkcije za zaštitu tajnih podataka, što se negativno odrazilo na njegovu funkcionalnost usljed nedostatnih prostornih, tehničkih i kadrovskih kapaciteta, kao i realizaciju planiranih aktivnosti na snaženju kapaciteta za prevenciju i suzbijanje svih vrsta sajber napada u Crnoj Gori", piše u Strategiji.
CIRT je do novembra 2020. bio u sastavu MJU, a nakon toga, u skladu sa izmjenama i dopunama Zakona o tajnosti podataka, u Direkciji za zaštitu tajnih podataka.
Plan je, kako se navodi, da CIRT funkcioniše u okviru Agencije za sajber bezbjednost, čije se osnivanje tek očekuje.
Kao slabosti sa kojima se država u tom smislu suočava, navedeno je da ne postoji posebna budžetska stavka za sprovođenje Strategije, da nedostaju ljudski, finansijski i tehnički resursi, nedovoljna prepoznatljivost i razumijevanje značaja sajber bezbjednosti, učestale strukturne i kadrovske promjene na ekspertskom nivou, te neusklađenost tržišta rada i tržišta obrazovanja.
Kao ciljevi, Strategijom je predviđeno da se, u odnosnu na ovu, do 2024. godine za deset odsto povećanju izdvajanja iz budžeta za razvoj sajber kapaciteta za ANB, MO, MJU, MVP, MUP, UP, Forenzički centar, CIRT. Plan je i da se do 2026. izdvaja 20 odsto više novca.
U planu je i veći broj zaposlenih koji se bave pitanjima sajber bezbjednosti, pa je sa trenutnih 30, u planu da do 2024. broj zaposlenih bude 42, a do 2026. godine – 52.
U Strategiji piše i da istraživanja pokazuju kako je 95 odsto sajber bezbjednosnih incidenata nastalo kao rezultat ljudske greške, pa da u skladu s tim, i osnovne tehnološke i operativne mjere za prevenciju moraju biti sastavni dio procesa edukacije u oblasti sajber bezbjednosti.
U narednom periodu, kako piše, biće neophodno nastaviti sa planom obuka zaposlenih u javnoj upravi na lokalnom i centralnom nivou, kako bi se osnažila sajber bezbjednosna kultura.
Više od 2.600 sajber napada u prethodnih pet godina
U prethodnih pet godina, kako piše u Strategiji o sajber bezbjednosti do 2026, u Crnoj Gori je zabilježeno više od 2.600 sajber napada. Prema podacima Digitalnog forenzičkog centra (DFC) iz Podgorice, najozbiljniji sajber napadi dogodili su se 2017, u vrijeme pristupanja Crne Gore NATO alijansi, kao i godinu ranije, 2016, na dan parlamentarnih izbora.
I tada se, kako je objavljivano u medijima, sumnjalo da sajber napadi potiču iz Rusije.
Crna Gora kao regionalni centar
Crna Gora biće sjedište Regionalnog centra za borbu protiv sajber kriminala i za sajber bezbjednost. To je “Vijestima” krajem juna potvrdio ambasador Francuske u Crnoj Gori Kristijan Timonije.
Povezani članci
Regionalni centar za borbu protiv sajber kriminala i za sajber bezbjednost biće smješten u Naučno-tehnološkom parku u Podgorici, a sa aktivnostima, kako je najavljeno, započeće već od proljeća naredne godine.
Još ne znaju ko je prijetio školama
Prije nekoliko mjeseci, krajem aprila, javnost je informisana o više prijetećih elektronskih poruka koje su upućene na adrese elektronske pošte crnogorskih škola i više institucija.
Povezani članci
“Vijestima” nije juče odgovoreno da li je u međuvremenu utvrđeno ko je autor tih poruka, sa kojih adresa su dolazile i sa kojim razlogom… Krajem aprila, iz UP su za RTCG kazali da se nadaju da će “brzo biti riješen slučaj”.
Za slične prijeteće poruke koje su upućene 1. aprila, kao mogućnost je navedeno da je u pitanju šala tinejdžera. Za one upućene krajem istog mjeseca, kako je tada saopšteno, policija je imala podatke da su poslate sa jedne IP adrese i lokacije…
Bonus video:
