Ne bih licitirala ko će ili ko neće glasati za moju smjenu, ali sve dok ne bude definisana nova parlamentarna većina, ne smijemo dozvoliti da Skupština ne funkcioniše u punom kapacitetu.
To je u intervjuu “Vijestima” kazala predsjednica Skupštine i funkcionerka Socijalističke narodne partije (SNP) Danijela Đurović.
Ona je navela da ne spori mogućnost okupljanja nove parlamentarne većine koja bi predložila novog šefa Skupštine, ali ističe da trenutno ne vidi da ijedan politički subjekt može profitirati od njenog eventualnog razrješenja.
Govoreći o raspletu političke krize nakon pada Vlade Dritana Abazovića, u kojoj je participirao i SNP, kazala je da je u toku “faza prekomponovanja političkih snaga”, ali da ne zna kakav će biti epilog toga.
”Logično je očekivati da oni politički subjekti koji su oborili 43. Vladu, imaju i dogovor oko formiranja nove. Svakako, u danima pred nama ćemo vidjeti kako će se stvari odvijati”, dodaje ona.
Trideset jedan poslanik opozicije potpisao je inicijativu za Vaše razrješenje, o kojoj bi parlament trebalo da odlučuje 2. septembra. Ako inicijativa ostane u proceduri i ako se o njoj bude glasalo, očekujete li da ćete biti smijenjeni? Ako očekujete, pretpostavljate li koja većina bi mogla da glasa za to, i mislite li da će se u njoj naći poslanici DPS-a, koji nisu imali primjedbe na Vaš rad?
Crnoj Gori je potrebna stabilnost i jake institucije. Iako je, nažalost, 43. Vlada i pored izuzetnih rezultata ostvarenih u vrlo kratkom vremenu izgubila povjerenje, moramo biti odgovorni nosioci povjerenja građana i naći način da obezbijedimo mehanizme za deblokadu institucija koje su u v.d. stanju.
Ne bih licitirala s tim ko će ili ko neće glasati za moju smjenu na sljedećoj sjednici Skupštine, ali sve dok ne bude definisana nova parlamentarna većina, ne smijemo dozvoliti da Skupština ne funkcioniše u punom kapacitetu.
Smatrate li da bi Vaše razrješenje, nakon rušenja Vlade i raspada skupštinske većine u kojoj je bio i DPS, išlo naruku toj partiji?
U ovom trenutku ne vidim da ijedan politički subjekt može profitirati iz moje eventualne smjene. Više bih rekla da se nedefinisani odnosi između stare i nove parlamentarne većine, a u vezi s odnosom prema Vladi, prelamaju i na pitanje predsjednika Skupštine.
Ne sporim mogućnost da se u Skupštini formira neka nova parlamentarna većina, kao i da shodno tome bude predloženo novo ime za predsjednika. To smatram u potpunosti legitimnim i na neki način očekivanim s obzirom na izglasano nepovjerenje 43. Vladi.
U danima pred nama ostaje da vidimo kakvi političko-partijski dogovori postoje i šta će se desiti. Naravno, alternativa je i skraćenje mandata parlamentu, odnosno raspisivanju parlamentarnih izbora u slučaju neformiranja nove Vlade u rokovima definisanim Ustavom.
U svakom slučaju, ističem da se nisam rodila s foteljom i da sam imala uspješnu karijeru i prije ulaska u političke vode, tako da potpuno mirno očekujem dalji rasplet događaja.
Vaša smjena zatražena je, između ostalog, zbog toga što je u dnevni red vanredne sjednice održane 16. avgusta bio uvršten predlog za izbor članova Sudskog savjeta, koji poslanicima, kako tvrdi dio partija, po Poslovniku i Zakonu o Sudskom savjetu može uputiti isključivo Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu. Da li je Vaša ocjena da u ovom slučaju nije prekršen Poslovnik - mišljenje stručne službe parlamenta ili lični stav?
Podsjećam da mi je 1. avgusta podnesen zahtjev za vanredno sazivanje Skupštine potpisan od 40 poslanika s predlogom dnevnog reda, u kom je, između ostalih, bila tačka vezana za izbor članova Sudskog savjeta.
Članom 90 Ustava Crne Gore propisano je da se “vanredno zasjedanje saziva na zahtjev predsjednika Crne Gore, Vlade ili namjanje trećine ukupnog broja poslanika”.
Odredbom člana 128 Poslovnika Skupštine propisano je da se vanredno zasjedanje može održati u vremenu od prvog radnog dana u januaru do posljednjeg radnog dana u februaru, i od prvog radnog dana u avgustu do posljednjeg radnog dana u septembru, da podnosilac zahtjeva za vanredno zasjedanje određuje dan održavanja i dnevni red sjednice, te da će predsjednik Skupštine sjednicu sazvati u vrijeme i s dnevnim redom naznačenim u zahtjevu. Takođe, propisano je da podnosilac zahtjeva ne može zahtijevati sazivanje sjednice u vremenu kraćem od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva.
Iz ovoga nedvosmisleno proizilazi da sam postupila onako kako sam jedino mogla - u skladu s Ustavom i Poslovnikom. Ovo je stav stručne službe Skupštine i moj lični stav, ali i praksa koju su upražnjavali isti oni koji mi to sad osporavaju.
Incijativa za razrješenje podnijeta je i zbog toga što ste, kao članica Savjeta za odbranu i bezbjednost, glasali za smjenu načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, brigadnog generala Milutina Đurovića. Čime ste se rukovodili prilikom glasanja za njegovo razrješenje, i da li je to, na neki način, bio čin dobre volje zbog uspostavljanja sad već bivše većine u parlamentu?
Prvenstveno mislim da je za Crnu Goru porazno što ima samo četiri brigadna generala koji po činu mogu biti načelnici Generalštaba. Došlo je do određene rotacije koja je predložena od strane ministra odbrane, što smatram da je bilo u njegovoj nadležnosti da uradi.
Iako sam lično imala određenu rezervu, te je čak ta odluka pomjerena za narednu sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost, ne smatram da je kadriranje u oblasti vojske u nadležnosti Skupštine, već Ministarstva odbrane.
U svakom slučaju, očekujem da svaki od naših brigadnih generala odgovori svojim zadacima profesionalno i u najboljem interesu države koju predstavlja na bilo kojoj od funkcija.
Osjećate li odgovornost za to što parlamentarni dijalog, koji ste inicirali, nije rezultirao izborima u pravosuđu?
Podsjetiću da su se lideri parlamentarnih partija ili njihovi zamjenici 8. jula, prvi put nakon gotovo šest godina, sastali i razgovarali o gorućim temama u Crnoj Gori, kao što su izbor Vrhovnog državnog tužioca, sudija Ustavnog suda i članova Sudskog savjeta, te reformi izbornog zakonodavstva.
U svom inauguralnom govoru, prilikom preuzimanja funkcije predsjednice Skupštine, istakla sam da mi je prioritet pokretanje parlamentarnog dijaloga i rješavanje pitanja ključnih za nastavak procesa pristupanja EU. Prvi sastanak je prošao u dobroj i konstruktivnoj atmosferi, ali, nažalost, političke prilike koje su uslijedile nisu nam dozvolile da ova pitanja dovedemo do kraja. Smatram da krivicu za to nosimo svi i da ćemo jednako odgovarati pred građankama i građanima.
Sve u svemu, ponosna sam na taj sastanak i zadovoljna što sam uspjela da na jednom mjestu okupim predsjednike partija koji godinama nisu htjeli da sjednu za isti sto.
Mislite li da će u drugom krugu glasanja biti potrebne većine za izbor članova Sudskog savjeta? Kakva su Vaša očekivanja u pogledu izbora sudija Ustavnog suda, s obzirom na to da će ta institucija, zbog odlaska u penziju jednog sudije početkom septembra, ući u blokadu?
Očekujem punu odgovornost svih poslanika da se što prije završi procedura izbora članova Sudskog savjeta. Vjerovala sam da će se to desiti i tokom avgusta, cijeneći da veliki broj poslaničkih klubova insistira na tome da je deblokada pravosuđa glavni prioritet Crne Gore. Za mene lično, svi kandidati za Sudski savjet su prihvatljivi, te se nadam da će biti izabrani na narednoj sjednici Skupštine, kao i da će odgovorno i profesionalno obavljati svoj posao.
Žalim što tokom redovnog zasjedanja Skupštine nismo uspjeli da izaberemo makar dvoje sudija Ustavnog suda, ali se iskreno nadam da ćemo izbor novih sudija izvršiti u najkraćem zakonskom roku. Podsjetiću da sam još prije nekoliko mjeseci upozoravala na problem nedovoljnog broja sudija i sazvala i pomenuti sastanak lidera parlamentarnih partija kako bismo pokušali da dođemo do nekog rješenja. Saopštila sam da ne smijemo dozvoliti da lokalni izbori, zakazani za 23. oktobar, zbog nefunkcionalnosti Ustavnog suda, budu dovedeni u pitanje.
Svako prolongiranje kompletiranja Ustavnog suda i blokada ove institucije, može se tumačiti i kao modalitet bježanja od izbora, što ne bi smjela biti strategija bilo kome. Upravo iz tog razloga, ako ne budemo djelovali hitno i u skladu sa svojim nadležnostima, snosićemo odgovornost za neregularnost i zakazanih lokalnih i svih narednih izbora.
Zašto niste pokrenuli razgovore u Skupštini o reformi izbornog zakonodavstva, koje ste najavili neposredno po dolasku na funkciju?
Razgovori o reformi izbornog zakonodavstva bili su dio političkog dijaloga započetog 8. jula. Jedan od zaključaka s tog sastanka je bio da se nastavi komunikacija o svim pokrenutim pitanjima, među kojima i o formiranju novog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, koji bi unaprijedio i završio rad svojih prethodnika.
Dinamičan politički život u Crnoj Gori, nažalost, ne dozvoljava da određene teme ni pokrenete, a kamoli da ih okončate. Stoga, nerealno je bilo očekivati da predsjednica Skupštine za svega četiri mjeseca riješi pitanje koje godinama opterećuje politički život.
Kakav će, prema Vašoj ocjeni, biti rasplet aktuelne političke krize? Ko bi mogao da obezbijedi većinu u parlamentu i dobije mandat od predsjednika države za sastav nove Vlade, ili je država pak bliža vanrednim izborima?
Očigledno je da je na crnogorskoj političkoj sceni u toku faza prekomponovanja političkih snaga. Formiranjem 43. Vlade s prioritetima odblokiranja evropskog puta Crne Gore, beskompromisnom borbom s korupcijom i kriminalom, kao i zatvaranjem teških pitanja koja su nas opterećivala u prošlosti, stvorena je nova vrijednost u Crnoj Gori. Upravo ta Vlada je imala izuzetne rezultate u vrlo kratkom vremenu.
Nažalost, ta ista Vlada je zbog rješavanja odnosa sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC) izgubila povjerenje u parlamentu. Logično je očekivati da oni politički subjekti koji su oborili 43. Vladu, imaju i dogovor oko formiranja nove. Svakako, u danima pred nama ćemo vidjeti kako će se stvari odvijati.
Ukoliko se u roku od mjesec dana od izglasavanja nepovjerenja Vladi ne formira nova većina i ne dobijemo novog mandatara, pokreću se ustavni rokovi i imaćemo vanredne parlamentarne izbore, koji poslije ovoliko turbulencija jedino mogu produkovati neku novu stabilnu i politički jaku Vladu.
Ako ne bude dogovora o novoj Vladi, uslijediće vanredni izbori. Da li u SNP-u razmišljate kako bi na izborima, kad god oni budu, vaša partija trebalo da nastupi - samostalno ili u koaliciji?
Izbori još uvijek nisu na vidiku, iako svi o njima pričaju. Zato ne bih unaprijed davala procjene o načinu izlaska SNP-a na izbore.
Sigurno je da je SNP znatno popravio svoj rejting zahvajujući dobrim rezultatima naših ministara u Vladi, kao i istorijskom potpisivanju Temeljnog ugovora sa SPC, što je bio naš prvi prioritet prilikom ulaska u 43. Vladu. Stoga, izbore čekamo mirno.
Legitimno da Mandić bude premijer ako DF okupi većinu
Kako gledate na predlog funkcionera DF-a - da novog premijera treba tražiti u njihovim redovima jer su bili najveći konstituent pobjedničke koalicije “Za budućnost Crne Gore”, i da bi to mjesto trebalo da pripadne jednom od lidera tog političkog saveza Andriji Mandiću?
U ekspertskoj Vladi Zdravka Krivokapića nije bilo mjesta za DF, kao ni za predstavnike SNP-a. Njeni loši rezultati pokazali su da bez političke podrške u parlamentu, ni Vlada ne može biti uspješna.
Nesumnjivo je da je DF-u bilo mjesto u 42. Vladi, i mislim da je to bila jedna od konstrukcionih grešaka te izvršne vlasti. Takođe, vjerujem da svi politički subjekti u Crnoj Gori kao prioritet imaju konstantan rad na jačanju države, njenog ugleda i standarda građana, pa tako i DF.
Osvrćući se na izjave pojedinih funkcionera DF-a posljednjih dana, u potpunosti smatram legitimnim zahtjev DF-a da njihov lider bude premijer u slučaju da ova politička grupacija okupi dovoljan broj poslanika i formira novu parlamentarnu većinu.
Pronaći balans između obaveza prema građanima i očekivanja međunarodnog faktora
Mislite li da predstavnici država Zapada ocjenama o tome ko im je poželjan politički partner u Crnoj Gori a ko nije, na određeni način utiču na unutrašnje političke prilike u državi?
Strateški cilj Crne Gore je pristupanje EU, kao i održavanje što boljih relacija sa SAD-om, Ujedinjenim Kraljevstvom, Kinom i drugim velikim silama. Jedan od bitnih ciljeva je i što plodotvornija regionalna saradnja.
U procesu pregovaranja s EU smo preko deset godina, i prirodno je da na prilike u našoj državi utiču politike njenih institucija i stavovi njenih zvaničnika.
Potrebno je pronaći adekvatan balans između povjerenja građana koje politički subjekti dobijaju na izborima i naših obaveza prema njima i očekivanja međunarodnog faktora od Crne Gore.
Ono što je sigurno je da naša zemlja mora nepokolebljivo ostati na putu evropskih integracija, jer je to jedini način da građanima omogućimo bolji život, koji smo im davno obećali. Vremena za gubljenje više nema. Svi donosioci odluka, u svojim domenima, moraju dati maksimalan doprinos u tom smislu i dokazati da su s pravom na pozicijama na kojima se nalaze.
Snaga države je u snazi njenih institucija. U tome leži i njen suverenitet.
Svađama umorili građane i iznevjerili obećanja od 30. avgusta
Dvije godine nakon izbora na kojima je smijenjena trodecenijska vlast DPS-a, u državi nema političke stabilnosti, a obje Vlade koje su formirane nakon 30. avgusta 2020. godine pale su zbog unutrašnjih trvenja. Smatrate li da su pobjednici izbora nemogućnošću da formiraju vlast koja će donijeti dugo obećavane promjene, iznevjerili očekivanja građana?
Stalnim svađama i nadgornjavanjima umorili smo naše građanke i građane i iznevjerili njihova velika očekivanja. Ipak, vjerujem da je 43. Vlada zadobila njihovo povjerenje i da su prepoznali njene velike rezultate postignute u vrlo kratkom vremenskom periodu.
Važno je ukazati da smo od 30. avgusta 2020. godine pokazali da je smjenjivost vlasti moguća i da upravo sva turbulentna dešavanja na crnogorskoj političkoj sceni dokazuju da demokratija funkcioniše na djelu.
Samo iskrenom, mudrom i politikom koja je okrenuta rješavanju konkretnih problema građana, možemo povratiti njihovo povjerenje. Cijela politička elita i sve političke partije su na velikom ispitu, i sad je trenutak da pokažemo da nam je Crna Gora iznad svega. Građani to od nas s pravom očekuju.
Bonus video:
