Predsjednik Crne Gore i lider Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović kazao je da nisu imali saznanja da se u susret parlamentarnim izborima 2020. godine priprema oružana pobuna.
"Da smo ih imali, ti koji bi to radili bi bili uhapšeni, svejedno da li su u mantijama ili trenerkama", rekao je Đukanović u gostovanju na Gradskoj televiziji.
Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je nedavno predmet povodom objavljenih transkripata u medijima koje se odnose na nabavku naoružanja i pripremanja oružanog otpora uoči tadašnjih izbora. Mportal je objavio prepisku sa "Skaj" aplikacije kako navodno pripadnici organizovane kriminalne grupe dogovaraju nabavljanje oružja za Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC).
"Informacije su se pokazale toliko bjelodano da ih je nemoguće osporavati. Riječ je o komunikacijama koje su ostvarivali ljudi koji su i dalje među nama, koji su se dogovarali kako da ispune zahtjev Crkve Srbije u Crnoj Gori u nabavci dugog naoružanja, koje je trebalo da posluži njihovim kriminalnim strukturama da navodno odbrane izborni rezultat koji su očekivali", kazao je Đukanović.
"Zaustaviti propadanje"
Đukanović je kazao da ga nije iznenadio sporazum pobjednika parlamentarnih izbora iz 2020. godine, rekavši da se radi o “metežu u kojem logikom davljenika pokušavaju da spasu što se spasti može”.
Smatra, ipak, da je Crna Gora bliže novim izborima nego formiranju "treće vlade".
"Prva vlada je donijela neki mali benefit dvojici ministara Spajiću i Milatoviću. Sad se već suočavamo s ozbiljnim posljedicama ekonomski neutemeljenog programa 'Evropa sad'. Druga vlada je imala ambiciju da profitira Dritan Abazović, ne mislim da je profitirao, možda je nešto profitirao SNP, a više SDP demonstrirajući odgovornost prema državnim interesima. U oba slučaja je Crna Gora gubila vrijeme i upropaštavala svoje resurse", naveo je on.
Ako bi se i dogodilo da se sklopi kompromis i formira nova vlada, Đukanović smatra da bi ona trajala kao i dosadašnja.
"Mislim da treba što prije zaustaviti propadanje Crne Gore. Umjesto formiranja treće vlade je potrebno održati izbore i to bi bilo korisno. Zamijeniti postojeću vladu tehničkom koja bi nas dovela do izbora".
Potpisivanje ugovora sa SPC "najteža izdaja" nacionalnih interesa od 1918.
Đukanović je rekao da je Crna Gora izdržala "tešku dvogodišnju golgotu na nogama", sačuvavši ono što su najveće vrijednosti njenog savremenog razvoja.
To daje osnov za optimizam da bi "uprkos ozbiljnim oštećenjima" država mogla uskoro da uhvati priključak na putu svog daljeg evropskog razvoja, kazao je Đukanović.
“Patriotski protestni skup 4.i 5. septembra 2021. godine na Cetinju povodom desantnog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija uz pomoć helikopterske jedinice Vojske Crne Gore jedan je od najubjedljivijih događaja za opis karaktera crnogorske vlasti tokom prethodne dvije godine. Taj događaj je nagovijestio i brzi kraj Vlade Zdravka Krivokapića koja je nepunu godinu ranije izabrana nakon promjene vlasti na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020. godine”, istakao je Đukanović u TV gostovanju.
Za te dvije godine, navodi on, već dvije vlade su izgubile povjerenje.
“Vlada Zdravka Krivokapića koja se predstavljala kao vlada eksperata, oslobodilaca Crne Gore i kao vlada 12 apostola pokazala se zapravo kao vlada vjerskih fanatika, kleronacionalista i političkih diletanata. Vlada Dritana Abazovića sebe je predstavila kao vladu koja želi da uspostavi pouzdanu vladavinu prava u Crnoj Gori i beskompromisno se obračuna sa naraslim kriminalom i korupcijom u društvu i koja želi da Crna Gora što prije dovede do članstva u EU”, rekao je Đukanović, kako je prenio portal Gradske.
Nakon samo 113 dana obavljanja svoje dužnosti, dodaje, Vlada na čelu sa Abazovićem je ostavila "dovoljno ubjedljivih dokaza" da danas možemo da kažemo da je to, kako je ocijenio, vlada koja je "razarala ustavno-pravni sistem" Crne Gore, koja je "zahvaljujući ponašanju premijera izbrisala onu veoma važnu demarkacionu liniju između izvršne i sudske vlasti i poništila prethodnu odličnu praksu" usaglašavanja pravnog sistema Crne Gore sa pravnim sistemom EU.
“To je, takođe, vlada koja je direktno konkretnim personalnim rješenjima promovisala kriminal u vrh bezbjednosnog sistema i izvršne vlasti Crne Gore, a potpisivanjem takozvanog temeljnog ugovora sebe trajno žigosala kao izdajničku vladu sa ozbiljnim sumnjama da je u pitanju najteži koruptivni aranžman i da je izdaja zapravo posljedica koruptivnog angažmana”, navodi Đukanović.
Na kraju, to je vlada koja je, kako je naglasio, propustila novu izglednu priliku koju je EU dala Crnoj Gori nakon agresije Rusije na Ukrajinu da ubrzanom dinamikom ostvari svoje članstvo u EU.
Voditeljka Tamara Nikčević ocijenila je da je Vlada Dritana Abazovića ostati upamćena, ne samo kod nas nego i u regionu, i kao vlada sa "najvećim brojem etiketiranja i najbrutalnijih napada na slobodu govora i na medije".
“Uključujući i ovo što smo imali priliku danas da čujemo od premijera. Zaista, riječ je o jednom potpuno neprimjerenom rezonovanju i ponašanju čelnika crnogorske izvršne vlasti u odnosu na kapitalno važnu premisu slobode medija kao važnog faktora ubrzanja demokratizacije društvenih procesa”, kazao je Đukanović.
Zajedničko za obje vlade je, kako je ocijenio Đukanović, da su bile "beznadežno nekompetentne i apsolutno nedorasle" izazovima sa kojima se, kako je rekao, suočava Crna Gora u vremenu geopolitičkih poremećaja i "apsolutno neposvećene nacionalnim interesima" Crne Gore.
“Ovaj dvogodišnji period je potvrdio ispravnost odluka koje je Crna Gora donijela da preuzmemo odgovornost za svoje odluke. Zamislimo da se danas o Crnoj Gori odlučuje u Beogradu”, kazao je Đukanović i naglasio da se "uprkos naporima obje vlade" u ime Crne Gore ne odlučuje u glavnom gradu Srbije.
To, kako je poručio, nije poruka samo onima koji tako zamišljaju vršenje vlasti u Crnoj Gori nego i "njihovim nalogodavcima".
“Tačno je da je DPS podržala manjinsku vladu čiji je premijer bio Dritan Abazović što je naročito nakon usvajanja takozvanog temeljnog ugovora na vladi izazvalo dileme posebno kod patriotskog dijela crnogorske javnosti. A šta je bila alternativa? Je li bila alternativa da nastavi da traje vlada Zdravka Krivokapića koja je na izborima od građana dobila mandat da traje četiri godine? Da li je to bio bolji izbor”, upitao je Đukanović odgovarajući na konstataciju da je Vladu Dritana Abazovića podržala Demokratska partija socijalista.
Kazao je da se mora preuzeti odgovornost za svoju i budućnost svoje porodice i države i iskoristiti ta mogućnost ozbiljnim i odgovornim glasanjem na izborima za "one za koje vjerujemo da neće iznevjeriti najveće vrijednosti crnogorskog društva".
Đukanović je ocijenio da je potpisivanje, kako ga je nazvao, takozvanog temeljnog ugovora, "najteža izdaja" crnogorskih nacionalnih interesa od 1918. godine.
“Ne mislite valjda da bih dao nekome mandat a da pri tome imam saznanje da je sklon da napravi, kao što sam rekao, najveću štetu nacionalnim interesima Crne Gore tokom posljednjeg vijeka. Mnogo toga je bilo sumnjivo, ali šta je bila alternativa”, rekao je Đukanović i naglasio da u tom trenutku nije postojao bolji izbor za uspješnu odbranu najvažnijih državnih i nacionalnih interesa Crne Gore.
Nije tačno, dodaje, da je izostala reakcija DPS-a na potpisivanje ugovora.
“Potpisan je 3. avgusta, a već nakon nekoliko sati DPS je mobilisala opoziciju i podnešena je inicijativa za smjenu Vlade koja je i uslijedila u najkraćem mogućem roku”, podsjetio je Đukanović naglasivši da je uloga opozicione partije da djeluje kroz institucije sistema.
Zadovoljan je, kaže, funkcionisanjem poslaničkog kluba DPS-a.
“Isprofilisalo se makar desetak novih lica u političkom životu Crne Gore koji su značajno doprinijeli unutar parlamenta. Crna Gora će u kratkom roku imati novu izbornu šansu da ispravi onu neravninu koja je nastala u njenom političkom životu 30. avgusta 2020. godine. i da se kroz novi demokratski izhod parlamentarnih izvbora opet nađe na putu evropskog prosperiteta”, ubijeđen je Đukanović.
Sa Žabljaka trebalo poslati poruku da se ne nagrađuju negatori Crne Gore i Crnogoraca
Đukanović je, na pitanje može li se racionalno objasniti odluka Opštine Žabljak da ustupi državno zemljište SPC, rekao da je trebalo poslati poruku da Crna Gora "ne nagrađuje negatore Crne Gore i Crnogoraca".
"Pročitao sam objašnjenje sa Žabljaka da je u pitanju starija odluka, koja je sad samo došla u fazu realizacije. Prema mom sjećanju je zaista riječ o tome. Čini mi se da sam čitao 2019. da se Skupština opština Žabljak obraćala tadašnjoj vladi premijera Markovića, ali da nije dobila pozitivan odgovor. Nije bilo teško pretpostaviti da će se za takvu ideju dobiti pozitivan odgovor od vlade Krivokapića. Mislim da je odgovornost prije svega među čelnim ljudima Opštine. Pročitao sam objašnjenje predsjednika Opštine da su većina stanovnika Žabljaka vjernici SPC, nemam nikakav prigovor, poštujem vjerska prava svakog čovjeka i da odlučuje u koju crkvu će ići. Ali to ne može biti alibi za donosioce političkih odluka, a ovdje je riječ o takvoj odluci. Politička odluka Opštine Žabljak je da pokloni zemljište Crkvi Srbije koja negira nezavisnost, vjerski i kulturni identitet Crnogorcima. Takvim institucijama je zaludno nuditi bilo kakve poklone i moraju biti privedene k poznaniju prava ustavno-pravnog sistema Crne Gore. Morali su mnogo pažljivije i mudrije, stornirati tu odluku i poslati poruku da Žabljak i Crna Gora ne nagrađuju negatore Crne Gore i negatore Crnogoraca", rekao je Đukanović.
"Pokušavao sam Amfilohija podstaći da razgovaramo sa Srbijom i Crkvom o formalizaciji autonomije"
Đukanović je SPC nazvao kriminalizovanom, paravojnom strukturom, zaklonjenom vjerom ljudi u Boga, te crkvom koja je na krivom putu.
"Zloupotrebljavajući njihova čista vjerska uvjerenja, služi najmračnijim ideologijama sadašnjice", kazao je on.
Rekao je da poštuje svačija vjerska osjećanja. "Jednostavno, upozoravam svakog čovjeka da mu između njega i Boga nije potreban posrednik, a posebno tako izvitoperen posrednik kao Crkva Srbije, koja će odgovarati za mnoga zlodjela na prostoru bivše Jugoslavije", dodao je.
Đukanović je kazao da je za života mitropolita Amfilohija više uvažavana autonomija Pravoslavne crkve u Crnoj Gori, nego nakon njegove smrti.
"Nije to bio rezultat njegove skrivene namjere da ide putem i formalne autonomije, što je prvi korak na putu ka obnovi autokefalnosti. Mnogo smo puta razgovarali, nije bio čovjek takve misli. Ali je bio obrazovan čovjek, ja bih rekao pravi Crnogorac, bez obzira što se opirao takvom identitetu. Zahvaljujući ugledu u vrhu Crkve Srbije je uspio da izdejstvuje elemente autonomije".
Rekao je da je pokušavao da ga podstakne "da idemo dalje u tome" i da zajedno sa državom Srbijom i SPC razgovaraju o formalizaciji autonomije, kao prvom koraku ka obnovi autokefalnosti Crnogorske crkve.
"Nije želio to da prihvati, smatrao je da je to što je ostvareno dovoljno", rekao je Đukanović. "Nije prošlo dugo vremena, a Crkva Srbija je tri elementa prividne autonomije Pravoslavne crkve u Crnoj Gori ukinula", dodao je.
Bonus video:
