Agencija za sprečavanje korupcije ispitaće neformalne navode da li je preko ruskih oligarha tajno finansiran Demokratski front (DF), rečeno je iz ove institucije nezvanično “Vijestima”.
Pozivajući se na obavještajne podatke, američki mediji su objavili da je Rusija utrošila najmanje 300 miliona dolara kako bi uticala na političke procese u više od 20 zemalja.
Prema izvoru iz američke administracije koji je upoznat sa konkretnim slučajem, Glas Amerike je objavio da se među njima našao i DF, ali ne i o kojoj sumi je riječ.
Iz tog političkog saveza “Vijestima” je saopšteno da nije riječ, kako navode, o nimalo slučajnoj kampanji koja ima za cilj da se utiče na proces izbora nove Vlade u Crnoj Gori, odnosno da se on ometa.
Iz Fronta, čiji jedan od lidera Andrija Mandić koordinira dogovor oko rješenja političke krize, tvrde da kampanja traje duži vremenski period i da se često citiraju neimenovani izbori iz Stejt departmenta i sa drugih adresa kojima se pokušava insinuirati povezanost DF i Moskve.
Glas Amerike objavio je, pozivajući se na izvor iz američke administracije, da su “saradnici Olega Deripaske obezbjeđivali fondove Demokratskom frontu 2016. i vjerovatno prije izbora 2018. godine putem neadekvatnih ugovora i ofšor kompanija”.
Iz DF-a su ranije na svojoj Fejsbuk stranici objavili da ih je američki zvaničnik “izgleda zamijenio sa Milanom Roćenom”. Roćen je bivši crnogorski ambasador u Moskvi i savjetnik predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.
Šef izborne kampanje bivšeg američkog predsjednika Pol Manafort ranije je izjavio da ga je Deripaska 2006. godine angažovao za potrebe crnogorskih vlasti u kampanji za referendum o državnoj nezavisnosti Crne Gore.
On je kazao da je ugovor sa Deripaskom i kompanijom Rusal bio vrijedan 10 miliona dolara. Deripaska je ranije odbio da odgovori na pitanja “Balkan insajta” u vezi sa ovim navodima.
Nakon što je izglasano nepovjerenje crnogorskoj Vladi prošlog mjeseca, jedan portparol Stejd deprtmenta kazao je Glasu Amerike da SAD ne smatraju DF partnerom.
”Vijestima” je juče iz Fronta rečeno kako se iz SAD zaobilazi DPS, uprkos javnim informacijama o njihovim konekcijama sa nekim ruskim tajkunima koji su podržali i osamostaljenje Crne Gore.
Izvor Glasa Amerike pomenuo je da su među onima koji su dobijali novac od Moskve i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik i stranka bivšeg albanskog premijera Saljija Beriše.
Kazne do 20.000 eura
Kontrolu finansiranja političkih partija i izbornih kampanja vrši Agencija.
Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja zabranjeno je, između ostalog, primanje materijalne, finansijske pomoći i nenovčanih priloga od drugih država, pravnih i fizičkih lica van teritorije Crne Gore.
U slučaju da se utvrdi kršenje zakona u ovom dijelu, političkom subjektu biće izrečena kazna od 10.000 eura do 20.000 eura.
U izvještaju Agencije koji se tiče parlamentarnih izbora pomenute 2016. godine navodi se da su ukupni troškovi izborne kampanje tada iznosili 4,05 miliona eura, od čega je pojedinačno najviše potrošila Demokratska partija socijalista (DPS) – 1,38 miliona, a zatim Front nepunih 910.000 eura.
Ovi izbori su ostali u sjenci navodnog pokušaja državnog udara. Apelacioni sud je u februaru 2021. ukinuo prvostepenu presudu kojom su, između ostalog, osuđeni lideri DF-a Andrija Mandić i Milan Knežević, jer su u presudi počinjene bitne povrede odredaba krivičnog postupka. Novo suđenje bi trebalo da počne krajem novembra.
Agencija je krajem 2016. godine, kada je na njenom čelu bio Sreten Radonjić, saopštila da prikupljena i utrošena sredstva u izbornoj kampanji nisu transparentno prikazana od strane DF-a.
U Crnoj Gori se često javno iznose sumnje o nezakonitom finansiranju izbornih kampanja, kao što je to bilo i slučaj u aferi “Koverta”. Na snimku koji je objavio odbjegli biznismen Duška Kneževića vidi se i čuje kako je bivši gradonačelnik Podgorice a sadašnji generalni sekretar predsjednika države Slavoljub Stijepović (DPS) uzeo nepunih 100.000 eura od Kneževića.
ASK je ranije u više navrata saopštavao da su finansijski izvještaji DPS-a najčistiji i da nije bilo nepravilnosti u izbornim kampanjama, a nakon izbijanja afere sproveo ponovnu kontrolu i saopštio da je tadašnja vladajuća partija prekršila Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.
Ova institucija je protiv DPS-a pokrenula postupak za izricanje maksimalno zaprijećene novčane kazne od 20.000 eura i zatražila povraćaj sredstava u budžet Crne Gore u visini od 47.500 eura.
Napad na suverenitet
Glas Amerike je objavio da je Stejd department poslao depeše u 110 zemalja sa kojima je podijelio nalaze. Dodatno, američki objavještajni zvaničnici su, kako se navodi, imali sastanke sa predstavnicima zemalja čiji su izborni i politički procesi bili posebno meta ruske kampanje.
Jedan portparol Stejt departmenta kazao je “Vijestima” da ne može iznositi detalje iz ovih obavještajnih podataka.
”Ali smo bili jasni po pitanju naše zabrinutosti zbog aktivnosti Rusije kada je u pitanju uticanje na demokratske procese u različitim zemljama širom svijeta, uključujući i našu”, kazao je portpatrol.
Dodao je da tajni politički uticaj Rusije predstavlja veliki izazov po Sjedinjene Američke Države i ostale demokratije širom svijeta.
”Radili smo i nastavićemo da radimo sa našim saveznicama i partnerima širom svijeta na otkrivanju ruskih napora na malignom miješanju i pomognemo drugim državama da se odbrane od ove aktivnosti”, kazao je sagovornik “Vijesti”.
Prethodno je predstavnik Stej departmenta Ned Prajs ocijenio da ono što Rusija radi širom svijeta po pitanju miješanja u izbore predstavlja “napad na suverenitet”.
”To je napor da se umanji sposobnost stanovnika širom svijeta da izaberu vladu za koju smatraju da najbolje predstavlja njih, njihove interese i njihove vrijednosti”, kazao je on.
Bonus video:
