Skraćenje mandata umjesto mandatara?

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović vjerovatno će tražiti skraćenje mandata parlamentu ako nijedna partija do ponedjeljka, kad ističe rok do kog on mora predložiti mandatara, ne obezbijedi podršku potrebnu za formiranje vlade.

To je “Vijestima” rečeno iz više izvora, jer je Ustav neprecizan u tom dijelu.

Predsjednik države je sinoć završio konsultacije s partijama o predlogu mandatara, ali je, nakon novog neuspješnog razgovora predstavnika bivše skupštinske većine, malo izvjesno da će ona ili neko drugi prikupiti 41 glas za formiranje vlade. Kriza vlasti je izazvana izglasavanjem nepovjerenja Vladi Dritana Abazovića.

Prema Ustavu Crne Gore, o skraćenju mandata odlučuje Skupština, većinom glasova svih poslanika - ukupno 41 glas.

U slučaju da parlamentarci to izglasaju, šef države biće, po Zakonu o izboru odbornika i poslanika, u obavezi da dan nakon stupanja te odluke na snagu, raspiše prijevremene izbore. Prema odredbama istog zakona, od raspisivanja do održavanja izbora, ne može proteći manje od 60, ni više od 100 dana.

Ustavom nije propisano šta se dešava ako predsjednik ne predloži mandatara, ali je “Vijestima” iz Udruženja pravnika Crne Gore nezvanično pojašnjeno da bi najizglednije bilo da on, ako dođe do te situacije, primijeni ustavnu odredbu kojom može zatražiti skraćenje mandata parlamentu.

Iz Udruženja pravnika kažu da šef države, ako ga partije ne uvjere da imaju podršku za izbor vlade, ne može raspustiti Skupštinu, jer se to, prema Ustavu, može učiniti ako ona ne izabere vladu u roku od 90 dana od kad on predloži mandatara.

Jedan izvor “Vijesti” tvrdi da Đukanović ne razmišlja o raspuštanju parlamenta, jer bi to, kako je rekao, uvelo državu u dodatni institucionalni haos.

Đukanović je juče razgovarao s predstavnicima Socijaldemokratske partije (SDP), Socijaldemokrata (SD), Bošnjačke stranke (BS), Liberalne partije i liderima albanskih stranaka. Iz SDP-a i SD-a su poručili da su vanredni izbori rješenje trenutnih političkih prilika, dok je lider BS-a Ervin Ibrahimović naveo da je njegova partija spremna za izbore, ali da bi on “volio da se konstituiše većina bez izbora”.

”Ohrabreni smo. Zajednički zaključak je da se što prije mora naći većina, predložiti mandatar i početi sa rješavanjem problema ...Ima još vremena za dogovor,” prenijeli su mediji izajvu predsjednika BS-a.

Iz Đukanovićevog DPS-a juče su ponovili da građani treba da riješe političku krizu na izborima, da bi dobili “nespornu evroatlantsku većinu”.

Petnaest dana od podnošenja zahtjeva je poslovnički rok za sazivanje vanredne sjednice Skupštine. Đukanović, međutim, može zahtijevati sazivanje sjednice u kraćem roku. Parlament je u vanrednom zasjedanju do kraja septembra.

Ni sedmi sastanak bivše većine nije donio pomak u pregovorima o izboru nove vlasti, niti su te partije poslale Đukanoviću 41 potpis podrške predlogu da lider Demosa Miodrag Lekić bude mandatar, što su bile usaglasile u srijedu.

Jučerašnjem sastanku, koji je trajao samo dvadesetak minuta, nisu prisustvovali jedino predstavnici koalicije “Crno na bijelo” (GP URA i CIVIS), koji su prethodno saopštili da neće potpisati predlog za mandatara dok ne bude dogovora o svim ključnim funkcijama u potencijalnoj budućoj vlasti.

Iako su iz nekoliko partija juče pozivali funkcionere GP URA da se vrate za pregovarački sto, razgovori nisu nastavljeni, a pitanje je da li će ih više i biti.

Iz GP URA, čiji je lider i premijer u tehničkom mandatu Abazović preksinoć rekao da ne vidi potrebu da njihov tim više ide na sastanke, ponovili su da čekaju zajedničku ponudu Demokrata i Demokratskog fronta (DF) o raspodjeli funkcija.

Inicijator sastanaka “stare većine” i jedan od lidera DF-a Andrija Mandić, rekao je da su razgovori “zapeli u konkretnoj raspodjeli vlasti”, ali da je taj politički savez spreman da učešće u vladi svede “na vrstu simoblične ravni”. Međutim, on na pres-konfereniciji nakon sastanka nije precizirao šta traže.

Mandić tvrdi da je DF spreman da izađe u susret zahtjevima GP URA i Socijalističke narodne partije (SNP) za “kontrolnim paketom” u vladi (jedno ministarstvo više od ostalih), kako bi se napravio dogovor nekadašnih saveznika.

”Spremni smo da izađemo u susret njihovom zahtjevu... Da ne dozvolimo ono što mnogi pričaju - da se DPS vrati na vlast”, saopštio je on novinarima u Skupštini.

Poslanik Demokrata Dragan Krapović, rekao je nakon sastanka da proces pregovora nije završen, da oni pozivaju GP URA da se vrati za sto, ali da njegova partija neće pristati na ucjene.

”Popustili smo i oko dvije glavne funkcije, i oko bezbjednosnog sektora, i oko broja ministarstava... Nažalost, kolege iz GP URA smatraju da treba da im se uputi ponuda... Nama je fokus da se dođe do četrdeset jednog potpisa za mandatara, da bi se suzio manevarski prostor Đukanoviću i da mu se ne daje prilika da diktira političke procese”, istakao je.

Predsjednik SNP-a i potpredsjednik Vlade u tehničkom mandatu Vladimir Joković, poručio je da se njegova stranaka odriče svih ključnih funkcija u vlasti, ali da traži “samo ono što Demokrate i DF imaju u ovoj Vladi”, aludirajući na pozicije “po dubini”.

”Može li biti poštenija ponuda - ne može... Rekao sam danas da ne tražimo ništa, samo sitne male zahtjeve i da nam je lako udovoljiti”, naveo je.

Za razliku od lidera koji ostavljaju šansu kompromisu bivših partnera, u to više ne vjeruje Lekić, koji je rekao da je jučerašnji sastanak bio posljednji i da je njegovim “rezultatom” DPS dobio vjetar u leđa.

”Ne želim da dajem završnu ocjenu, građani će to uraditi. GP URA, SNP, DPS i SDP-a nastaviće da vode državu”, dodao je.

U dogovor ne vjeruje ni čelnik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović, koji je poručio da partije koje su pregovarale ne zaslužuju da vode državu.

”Pitam se jesmo li pregovarali, jesam li još uvijek u dobrom zdravlju i pameti da popišem ko je šta tražio, je li ovo otpočinjanje nove runde pregovora... Ovo je bila jedna opšta žurka u kojoj je bilo važno ko će posljednji da izađe”, podvukao je.

Lider i poslanik Prave Crne Gore Marko Milačić, pozvao je nakon razgovora funkcionere GP URA “da se spuste na zemlju i smire svoje abnormalne političke ambicije”, dodajući da je davanje potpisa podrške Lekiću “najbolji odgovor organizovanom kriminalu”.

”Ako Abazović ne napravi dogovor s nama, već se dogovorio s Đukanovićem”, ocijenio je.

Izuzev potpisivanja sporazuma, na predlog DF-a, kojim je predviđen izbor nove vlade i skupštinske administracije, bivša većina za šest sastanaka nije napravila ozbiljniji korak ka rješavanju krize vlasti, koja je kulminirala padom Abazovićeve Vlade prije skoro mjesec dana.

Lekić: Trijumf neozbiljnosti i šarlatanstva

Lekić je nakon sastanka kazao da se zalagao da se formiranje nove vlasti prenese u polje legalnosti - da oni koji su pobijedili na izborima vode državu, “a ne da spoljni faktori, crkveni ili međunarodni operateri, određuju vladu”.

Ocjenjuje da se juče desio “trijumf neozbiljnosti i šarlatanstva”.

”Mandić zaslužuje priznanje jer je strpljivo i odgovorno vodio ovaj proces. Na samom početku sam molio subjekte koji ne namjeravaju da prihvate sporazum, da to kažu odmah. Ali ne, to smo doživjeli danas... Ova zemlja je umorna od ovakve političke elite. Nastavlja se mrcvarenje političkog života, simuliranje državne politike. Na građanima je da sumiraju ovaj bilans”.