Neuspjeh pregovora tridesetoavgustovskih saveznika o formiranju nove vlasti dao je vjetar u leđa Demokratskoj partiji socijalista (DPS) i olakšao njenom lideru i predsjedniku države Milu Đukanoviću povlačenje narednih političkih poteza.
Tako sagovornici “Vijesti” vide pozicije DPS-a i Đukanovića nakon što bivša skupštinska većina nije uspjela da postigne kompromis o izboru vlade.
Za to imaju vremena do sjutra, kad ističe rok do koga bi šef države trebalo da predloži mandatara, ali je malo izvjesno da će do tada oni ili bilo koji drugi subjekt obezbijediti potrebnu parlamentarnu podršku za to - ukupno 41 glas.
Đukanović je preksinoć završio konsultacije o mandataru sa predstavnicima partija, i najizglednije je da će sjutra, kako su “Vijesti” objavile, tražiti skraćenje mandata Skupštini ako ga niko ne uvjeri da može konstituisati vladu. To bi državu približilo vanrednim izborima.
Nedorasli lideri pomažu DPS-u
Građanski aktivista Stefan Đukić ocjenjuje da je čelniku DPS-a posao prilično olakšan, iako, kako kaže, sve češće pravi greške u nastupima jer, kao jedini istinski popularan političar “starog režima”, pokušava da vuče cijeli taj blok.
Navodi da Đukanovićeva ponavljanja da “nije svaka promjena nabolje”, sigurno rezoniraju među neopredjeljenim biračima, pa čak i među nekim simpatizerima stranaka koje su bile pobjednice posljednjih izbora, čime, kako objašnjava, uspješno radi na apsitenciji kod neistomišljenika.
”Uostalom, ko god se pitao kako je DPS toliko dugo bio na vlasti, dobio je odgovor u ove dvije godine. Ne zaboravljajući sve manipulacije, zloupotrebe, institucionalnu prednost, pa i samo nasilje, očigledno da je nedoraslost političkih lidera drugih partija da formulišu konkretnu i efikasnu alternativu, imala svoj uticaj”, rekao je Đukić “Vijestima”.
Civilna aktivistkinja Dina Bajramspahić kaže da su posljednje dvije godine išle naruku DPS-u ne njihovom naročitom zaslugom, već zbog svega što su radili drugi, dodajući da Đukanovićevu partiju ništa nije moglo abolirati koliko to što su drugi preuzeli njihove negativne prakse.
Ističe da ne vjeruje da će predsjednik države povlačiti neke dramatične ili neustavne poteze, jer, kako objašnjava, ima razloga da čuva “to što trenutno dobijaju vjetar u leđa”. Međutim, napominje da to neće trajati vječno.
”Oponenti DPS-a su neuspješni u međusobnoj saradnji, nastaviće bitke između sebe, dijele biračko tijelo, ali su manje-više jedinstveni protiv DPS-a. Dvije godine nakon izbora, stara parlametnarna većina nema nijednu novu ideju, plan, program, osim da su protiv DPS-a. Pitanje je da li je to više dovoljno...”, kazala je ona “Vijestima”.
Posljednji, ukupno sedmi sastanak bivše većine, održan je u petak, i nije donio pomak u pregovorima, niti su te stranke poslale Đukanoviću potpise podrške predlogu da lider Demosa Miodrag Lekić bude mandatar, što su bile ranije usaglasile.
Tom sastanku, koji je trajao samo dvadesetak minuta, nisu prisustvovali jedino predstavnici koalicije “Crno na bijelo” (GP URA i CIVIS), koji su prethodno saopštili da neće potpisati predlog za mandatara dok ne bude dogovora o svim ključnim funkcijama u potencijalnoj budućoj vlasti.
Inicijator pregovora i jedan od čelnika Demokratskog fronta (DF) Andrija Mandić, rekao je da su razgovori “zapeli u konkretnoj raspodjeli vlasti”, ali da je taj savez spreman da izađe u susret zahtjevima GP URA i Socijalističke narodne partije za “kontrolnim paketom” u vladi (jedno ministarstvo više od ostalih) kako bi se postigao dogovor.
Iako su iz nekoliko partija pozivali predstavnike GP URA da se vrate za pregovarački sto, razgovori nisu nastavljeni, niti ima najava da će ih više biti.
Nepovjerenje, neiskrenost i blefiranje
Bajramspahić kaže da su pregovore nekadašnjih partnera obilježili međusobno nepovjerenje i neiskrenost, i da su pojedini učesnici pokušali, kako navodi, “i dupli blef, iako je bio potpuno očigledan”.
Naglašava da misli da većina stranaka nije vjerovala u mogućnost dogovora, ali da je želja za još većom vlašću nego što trenutno imaju, bila jak motiv da ipak pokušaju da dođu do kompromisa.
”Kad su pregovori ovako protekli, zamislite samo kako bi funkcionisala zajednička vlada... Izgubljeno je važno vrijeme tokom kog nije postignuto ništa osim da su odnosi između učesnika u razgovoru sad još lošiji, ozlojeđenost još veća, kao i uzajamni prezir”, podvlači sagovornica.
Đukić ocjenjuje da su pregovori više djelovali kao glumljenje odgovornosti pred biračima, a ne kao stvarna namjera da se nešto postigne. Kaže da je jasno da tu ima onih koji su više i manje krivi, ali da javnost to ne zanima pretjerano.
”Znamo dobro da su građani glasali za promjene, da su, štaviše, poprilično toga žrtvovali da bi do promjena došlo, a izglasali su zamjene, novi krug partijskog kadriranja, ekspresnu aboliciju onih koji su bili privilegovani u prethodnom režimu i permanentnu predizbornu kampanju koja je počela 31. avgusta 2020”, ističe Đukić, dodajući da je sintagma “stara većina” blago apsurdna s obzirom na to da je ta većina, prema njegovim riječima, istinski trajala svega nekoliko mjeseci, ako i toliko, te da je jedino konkretno sarađivala “u formiranju tablice partijskog zapošljavanja ‘po dubini’”.
Izbori na vidiku
Dok jedni lideri vjeruju da se dogovor može postići u zadnji čas, a drugi misle da je sastanak održan u petak bio finalni, Đukanović kaže da je država izvjesno pred skorim parlamentarnim izborima, i da bi bilo korisno kad bi oni bili organizovani u roku od dva do tri mjeseca.
”Da li će se ta većina, koja je stvorena nakon parlamentarnih izbora 30. avgusta 2020. dogovoriti da formira još jednu, treću vladu za dvije godine, ili ćemo se odmah svi dogovoriti da je to bespotrebno i da treba da što prije dođemo do vanrednih parlamentarnih izbora - u ovom trenutku ne mogu da nagađam. Ali, izvjesno mogu da kažem, čak i kad bi se formirala treća vlada, bila bi kratkog daha”, rekao je u intervjuu za Euronews Albania.
Bajramspahić kaže da se izbori, šta god da se dalje bude dešavalo, približavaju, i da na njima, prema njenoj ocjeni, gotovo niko neće moći da postigne onoliko koliko cilja.
To, kako navodi, znači da su neminovne koalicione vlade i da se već sad mora razmišljati o tome.
”Bilo bi idealno i da neko pokuša da društvu ponudi novi kvalitet, mjeriljive rezultate, konkretne projekte, ali to ne zvuči realno...”, dodaje.
Đukić ističe da su, nakon svega što se desilo, izbori jedino rješenje, jer, prema njegovim riječima, nijedna partija nema legitimitet za bilo kakve odluke.
Kaže da je ono što građani moraju držati kao prioritet u narednom periodu - odricanje davanja glasa onim subjektima koji nisu spremni da uđu u promjene zakona i Ustava u pogledu davanja većih prava odlučivanja građanima.
”Trenutna zakonska i ustavna rješenja koja svu moć drže u partijama, dovela su do ovog oligarhijskog-partitokratskog sistema koji smo doživjeli u dva modusa - kao zarobljenu državu i kao nefunkcionalnu zemlju. Kako doći do toga i kako natjerati nekog ko ima svu moć i privilegije da ih se odrekne zarad veće demokratičnosti i drugih principa - nije najjasnije”, konstatuje Đukić.
Ako Đukanović zatraži skraćenje mandata parlamentu i ako poslanici to izglasaju (potreban takođe 41 glas), predsjednik će biti u obavezi da dan nakon stupanja te odluke na snagu, raspiše izbore.
Prema Zakonu o izboru odbornika i poslanika, od raspisivanja do održavanja izbora ne može proteći manje od 60, ni više od 100 dana.
Bajramspahić: Niko nema razloga za slavlje
Komentarišući tok pregovora avgustovskih partnera, Bajramspahić kaže da ono što se dešavalo nije bilo iznenađenje za građane, ni za one koji ih podržavaju, ali ni za one druge.
”Ne mislim da iko ima išta da slavi zbog svega ovoga... Ovo su političari koje imamo i koji će i u budućnosti biti tu na sceni, na jedan ili drugi način učestvovaće u političkim procesima. Ne razumijem kako nakon svega nikako da dođu do zaključka da moraju da budu mnogo ozbiljiniji i odgovorniji, i da nisu ispunili očekivanja onih koji su željeli promjene nabolje”.
Đukanović: Izbori, pa stabilna vlada
Đukanović je rekao da je “političko tle” parlamentarne većine nastale na osnovu rezultata izbora održanih 2020, veoma nestabilno i da ne može da generiše stabilnu političku vladu.
“Očekujem da Crna Gora uskoro prođe kroz parlamentarne izbore i dobije stabilnu vladu koja će nastaviti da je vodi putem evropskog napretka”.
Povezani članci
On je istakao da dvije godine “novog političkog iskustva” u Crnoj Gori smatra izgubljenim, te da su se u tom periodu generisali problemi na finansijskom, ekonomskom, institucionalnom i pravnom planu.
”Crna Gora je zastala u pregovorima sa EU, i to su razlozi zbog kojih mislim da je Crnoj Gori neophodna ozbiljna, snažna, politička, odgovorna vlada. Tu političku vladu očigledno ne možemo dobiti na temelju rezultata izbora od avgusta 2020”.
Đukanović je u intervjuu za Euronews Albania ocijenio i da je Vlada Dritana Abazovića, koja je srušena prošlog mjeseca u parlamentu, Crnu Goru vratila u prošlost “na neodgovoran način”, i da je “jedno veoma teško istorijsko nasljeđe” pokušala da riješi preko noći, na način koji je štetan za državne interese.
”Zbog toga ja ta Vlada izgubila povjerenje, ali nažalost, Crna Gora još nije počela da koristi priliku ubrzanog pristupa EU”.
Ocijenio je da je potpisivanje Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC) bila Abazovićeva “solo akcija”, dodajući da za to nije imao podršku najjačih partija.
”Moje uvjerenje je da ugovor koji je na snazi nije izum Abazovića, niti njegovog kabineta. Mislim da je jednostrana rješenja u tom ugovoru kreirala SPC, a Abazović je taj koji je prihvatio takav aranžman i nametnuo Crnoj Gori obaveze koje bi mogle imati dugoročnu štetu po njene nacionalne interese”.
Bonus video:
