Izbori se ne mogu održavati bez Ustavnog suda (US), jer bi u suprotnom moglo doći do potpunog haosa i bezvlašća u zemlji, ocijenio je nedavno penzionisani sudija tog suda Miodrag Iličković.
On, u razgovoru za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), ističe da političari, još od ustavnih promjena 2013. godine, kada je uvedena dvotrećinska, odnosno tropetinska većina za izbor najvažnijih funkcija u pravosuđu, ne dozvoljavaju da se moć prelije u te institucije.
I ostali stručnjaci iz oblasti prava, ali i civilnog sektora, za CIN-CG ocjenjuju da su političari nastavili sa urušavanjem institucija i pravnog poretka, te da je i ovo, nažalost, još jedna bitka za prevlast u pravosuđu.
I dok se u 14 opština 23. oktobra priprema održavanje izbora, koji su već jednom neustavno odgođeni, sada se zbog nemogućnosti žalbe vrhovnoj instanci postavlja i pitanje njihovog legitimiteta, nakon što je US ostao sa svega troje, od predviđenih sedam sudija.
Već nekoliko godina blokiran je izbor novih sudija, za čiji je postavljenje neophodan širi politički konsenzus, jer je potrebno da kandidat dobije najmanje 49 glasova u parlamentu.
Ako nakon izbora bude žalbi za US, moglo bi doći do potpunog haosa, jer strane koje se žale, mogle bi da osporavaju rezultate izbora. U i ovako komplikovanim političkim prilikama, to bi moglo dodatno usložiti situaciju u zemlji.
Međutim, za predsjednika države Mila Đukanovića i pojedine analitičare ovo izgleda nijesu problemi zbog koji bi trebalo odgađati izbore. Đukanović je nedavno rekao da će lokalni izbori biti održani 23. oktobra.
Blokadom US ne dovodi se u pitanje samo legitimnost izbornog procesa, već su građanima uskraćena i brojna druga prava, jer nema krajnje instancu kojoj mogu da se žale na presude redovnih sudova, pa i na kršenje osnovnih ljudskih prava.
Pred US se nalaze brojne značajne inicijative, pa tako zbog nedostatka kvoruma, ovaj sud ne može odlučivati ni o ustavnosti Temeljnog ugovora, “zetskih zakona”, starosnoj penziji sudija i tužilaca, ali ni o hiljadama žalbi građana i građanki...
Osim toga, ni o najnovijoj inicijativi u vezi sa tim da li je predsjednik države Milo Đukanović povrijedio Ustav, time što je odbio da za mandatara predloži Miodraga Lekića, nema ko da odlučuje.
”Skupština je dužna da izabere sudije US”, ističe direktorka Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Milica Kovačević.
Ona, međutim, smatra da je odlaganje izbora nedopustivo, te da bi prije 23. oktobra trebalo izabrati sudije US.
Kovačevićeva pojašnjava da ne postoji zamjena za US, te da se samo najvišoj sudskoj instanci može izjaviti izborna žalba protiv rješenja Državne izborne komisije (DIK).
Kovačević podsjeća da poslanici i poslanice ne ispunjavaju obaveze koje proizilaze iz njihove javne funkcije, pa već duže od dvije godine otkako je US počeo da se “osipa”, nijesu obezbijedili funkcionalnost ove institucije: “Izbor nosilaca najviših pravosudnih funkcija pretvorili su u bestidnu političku trgovinu i na taj način direktno podredili interese građana svojim uskostranačkim interesima”, naglašava Kovačevićeva.
Ona ističe da ne zna koliko je realno da do održavanja lokalnih izbora, u ovakvom sistemu interesnog i, kako kaže egoističkog bavljenja politikom i javnim poslovima, Skupština izglasa sudije Ustavnog suda.
”Našim političarima su govori puni izlizanih fraza o nezavisnom pravosuđu, dok su u realnosti zainteresovani samo za ostvarenje političke kontrole nad pravosuđem”, ocjenjuje direktorka CDT-a.
Blokada suda sada samo formalizovana
Iličković naglašava da je i ova kriza posljedica višegodišnjeg ponašanja političara koji su doveli do toga da ta institucija ne postoji, da nema samostalnost, ni autoritet.
”Blokada Suda je suštinski sada samo formalizovana”, ističe za CIN-CG Iličković.
On pojašnjava da US ni do sada često nije bio nezavisan i djelovao kao vrhovni autoritet, te da rješenje sigurno nije da se izabere jedan sudija, kako bi sud imao kvorum za odlučivanje.
Iličković ističe da je jedino rješenje da se izaberu svi, to jest četvoro nedostajućih sudija i to osobe od integriteta, a ne oni koji će biti simpatizeri partija na vlasti.
”Sudija mora biti u konfliktu sa vlašću. Političari mogu da govore šta hoće, ali mora da postoji institucija koja će ih svojim odlukama vraćati u ustavne okvire”, ocjenjuje bivši sudija US.
On dodaje da je nedopustivo da su političari, ali i Sud, nepostupanjem na vrijeme, udarili u temelje demokratije, pa su građane sada ostavili i bez pravne zaštite.
Ističe da je ključno, ne samo za funkcionisanje US, već za cjelokupno pravosuđe što prije ući u suštinske reforme, od kojih su posebno važna bezbjednosna procjena svih nosilaca pravosudnih institucija, ispitivanja njihove imovine, ali i stilova života.
”Korumpirani kadrovi treba da napuste policiju i pravosuđe”, zaključuje donedavni sudija US.
Iličković je 13. septembra otišao u penziju i od tada US nema kvorum za odlučivanje.
Skupština Crne Gore bira sudije US na 12 godina, a za njihov izbor potrebna je dvotrećinska (54) ili tropetinska (49) podrška poslanika.
Prije toga, skupštinski Ustavni odbor treba da predloži četiri kandidata za sudije US koji nedostaju, a taj odbor već duže vrijeme ne uspijeva da se usaglasi oko prijavljenih kandidata. Na tri konkursa koja su raspisana, niko od prijavljenih kandidata nije dobio potrebnu podršku.
Početkom avgusta raspisan je novi konkurs, a Odbor je završio saslušanje kandidata, a u međuvremenu je dvoje odustalo.
Jedini način da US dobije priliku da radi do predstojećih lokalnih izbora je da Odbor do početka oktobra da zeleno svjetlo Skupštini, koja mora da izabere kandidate za te pozicije dvotrećinskom većinom. Ukoliko se to ne bi desilo, tek polovinom novembra mogu opet da se biraju, ovog puta dovoljna je i tropetinska većina.
Predsjednica Ustavnog odbora Simonida Kordić nije odgovorila na pitanja CIN-CG-a kada se može očekivati da glasaju o prijavljenim kandidatima za sudije US i kada bi ta odluka mogla doći na plenum Skupštine.
Od Kordićeve CIN-CG nije dobio ni odgovor na pitanje da li je moguće doći do potrebne većine za izbor sudija US, kao i da li se poslanici osjećaju odgovornim što je nastupila blokada Suda.
Hitno imenovati ljude u pravosuđu
Iz Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori za CIN-CG upozoravaju da Crna Gora treba pod hitno da sprovede ključne reforme iz oblasti vladavine prava.
”Konkretno, nedostatak dugo očekivanih pravosudnih imenovanja ima zabrinjavajući uticaj na ukupno funkcionisanje crnogorskog pravosuđa, a time i na njegovu sposobnost da ostvaruje pravdu”, naglašavaju iz Delegacije.
Osim blokade US, u Crnoj Gori još nijesu imenovani ni svi nedostajući članovi Sudskog savjeta, nije izabran ni vrhovni državni tužilac, ali ni predsjednici Vrhovnog i Privrednog suda, pa su ključne institucije u pravosuđu u v. d. stanju, rade u nepotpunom sastavu ili su blokirani.
Advokat Branislav Lutovac naglašava da je čitav pravni i politički sistem Crne Gore trenutno u v. d. stanju.
”Taj društveni kontekst je razoran za rad državnih i pravosudnih institucija”, ističe Lutovac.
Neophodno je da sve pravosudne institucije budu popunjene, dodaje advokat, nezavisnim i profesionalnim ljudima i da im se omogući rad u punom kapacitetu, lišenom v. d. stanja i uticaja politike.
Krovna institucija u tom smislu, ističe, jeste US, pa je nedopustivo da u tom sudu bude samo troje sudija, što znači da nemaju kvorum za donošenje odluka iz svoje nadležnosti. “Treba imati u vidu da je US jedini državni organ koji utvrđuje povredu pojedinačnih prava i sloboda zajemčenih Ustavom”, naglašava Lutovac.
”Postavlja se pitanje da li su izbori mogući kada imamo ovakvo stanje u US? Formalno jesu, jer može se desiti da nakon izbora ne bude nijedan izborni spor i da ne treba čekati odluku US za verifikaciju izbornih rezultata”, ocjenjuje on.
Ali, kako ističe, pitanje je da li je to realno u polarizovanim društvenim odnosima. Lutovac smatra da ne bi trebalo ulaziti u izborni proces dok US ne bude u stanju da odlučuje u punom pravnom kapacitetu.
”U suprotnom, ulazimo u zonu zakonske neizvjesnosti oko izbornih rezultata, što bi bila pravna stranputica”, zaključuje advokat.
Pred sudom čeka preko 3.000 predmeta
Pred Ustavnim sudom se trenutno nalazi preko 3.000 neriješenih predmeta, od kojih je više od 90 odsto ustavnih žalbi.
U posljednjem nezvaničnom dokumentu Evropske komisije (EK), iz maja ove godine, piše da je Ustavni sud u 2021. imao zaostatak od oko 3.212 predmeta.
”Od toga je 2.967 (oko 92 odsto) u postupku po ustavnim tužbama zbog kršenja ljudskih prava”, piše u tom dokumentu.
I dok raste broj ustavnih žalbi, naša zemlja u odnosu na broj stanovnika ima najviše predstavki i u Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.
Sagovornici CIN-CG su zabrinuti da bi se zbog loših rezultata US i nepostojećih rokova u kojima odlučuje, lako moglo desiti da se vrlo brzo izgubi djelotvornost ustavne žalbe. US sada nema rok u kome mora da odluči, jer je rok od 18 mjeseci ukinut.
U izvještaju US za 2020. piše da je već čitavu deceniju prisutna tendencija rasta broja ustavnih žalbi, pa je tako 2007. bilo 119, dok ih je sud u 2020. godine primio 1.456.
U izvještaju piše i da je u 2020. godini u radu bilo 4.882 predmeta, što predstavlja do sada najveći broj u radu Ustavnog suda u toku jedne godine. Riješeno je 1.324. od 4.882 predmeta, 95 odsto činile su ustavne žalbe.
Ustavni sud je tokom 2020. godine, u 89 odsto predmeta, odbio ustavnu žalbu kao neosnovanu. U 11 odsto žalbi koje su prihvaćene, najčešće se radilo o povredi prava na pravično suđenje, odnosno prava na “obrazloženu odluku”.
US je 2020. odlučivao i o četiri izborne žalbe, od koji je dvije odbio, a dvije odbacio iz procesnih razloga.
Izvještaj za 2021. nije objavljen na zvaničnom sajtu US. Prema informacijama CIN-CG, taj izvještaj nije usvojen, jer je jedan sudija glasao protiv, pa nije bilo kvoruma.
Neki advokati ne znaju šta je ustavna žalba
Zabrinjava činjenica na koju US godinama ukazuje da je nedopustivo veliki broj ustavnih žalbi koje ne ispunjavaju pretpostavke za vođenje postupka, zbog nestručnosti advokata. To piše u izvještaju suda za 2020. godinu.
”Ustavni sud primjećuje da i pored toga što se postupci po ustavnim žalbama vode već od 2007. godine i što je Ustavni sud na internet stranici objavio obrazac sa upustvom za izjavljivanje ustavne žalbe, veliki broj advokata i dalje ne pravi razliku između ustavne žalbe, kao posebnog pravnog sredstva za zaštitu Ustavom zajemčenih ljudskih prava i sloboda, i redovnih i vanrednih pravnih sredstava, koja se izjavljuju u postupcima pred redovnim sudovima”, piše u tom dokumentu.
Suprotno odluci suda odvojili Zetu
Ustavni sud je u julu ove godine ukinuo Zakon o dopuni Zakona o lokalnoj samoupravi, kojim su lokalni izbori u više opština odgođeni za 23. oktobar.
Iličković pojašnjava da se i na toj odluci najbolje vidi kolika je nefunkcionalnost sistema.
”Odluka US je došla kasno i nije se bavila posljedicama koje je izazvao takav zakon”, ocjenjuje Iličković.
US je nakon dva i po mjeseca odlučivao o podnijetoj inicijativi, pa je, u međuvremenu, između ostalog, neustavno izabrano i 14 predsjednika opština.
Međutim, odluka US je i te kako morala uticati na odluku o odvajanju Zete.
U toj odluci, između ostalog, piše i da se “granice izbornih jedinica smiju mijenjati najkasnije godinu uoči izbora ili moraju biti utvrđeni ustavom ili zakonom višeg nivoa od običnog zakona”.
Suprotno odluci suda, izmjenama Zakona o teritorijalnoj organizaciji i Zakona o glavnom gradu, a nakon raspisivanja izbora, Zeta, u avgustu ove godine, postaje 25. crnogorska opština.
Kovačevićeva: Partije sinhronizovano podrivaju izborni sistem
Pitanje Ustavnog suda je samo dio sistematskog rada na podrivanju demokratskih izbora, koje partije sinhronizovano sprovode, ocjenjuje Milica Kovačević.
Ona podsjeća da je izborna reforma već šest godina u blokadi, te da izbore sprovode partijski kontrolisane institucije: “I onemogućavaju pasivno biračko pravo pojedincima, uz nesređen registar prebivališta i birački spisak, sa medijskim, finansijskim i političkim uticajima iz inostranstva, sumnji u finansiranje iz nezakonitih izvora”...
Na sve to su, kako je zaključila, dodali i neustavno odlaganje izbora i prekrajanje izbornih jedinica sa ciljem manipulacije ishodom izbora.
Bonus video:
