Diplomate nijesu špijuni, ali prikupljaju informacije

Diplomate nijesu špijuni, ali treba da imaju izgrađen osjećaj šta može biti korisna informacija za njihovu zemlju i kako da je tretiraju.

To je za “Vijesti” kazao bivši visokorangirani crnogorski diplomata, odgovarajući na pitanje šta je u opisu posla obavještajnog sektora koje ima diplomatsko-konzularno predstavništvo, nakon sprovedene akcije protiv osoba koje su navodno radile za rusku obavještajnu službu, a protiv interesa Crne Gore.

”U tom pogledu su (diplomate) slični novinarima koji takođe tragaju za informacijama, ali za razliku od novinara, oni svoje povjerljive informacije i izvore ne objavljuju, već ih dijele sa manjim brojem ljudi u svojoj mreži”, pojasnio je on za “Vijesti”.

Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) koordinirala je akcijom protiv osoba koje su navodno radile za rusku obavještajnu službu, a protiv interesa Crne Gore. Akcija je počela u četvrtak ujutru pretresima na više lokacija, a kontrolisani su objekti navodnih članova grupe što su radili za rusku obavještajnu službu. To je, u sklopu šire međunarodne operacije, rezultiralo hapšenjem penzionisanog službenika Ministarstva vanjskih poslova (MVP) Crne Gore Radomira Sekulovića i njegovog kuma Vladimira Vlatka Belojevića, kao i proglašenjem šest ruskih diplomata akreditovanih u Crnoj Gori personama non grata.

Odlukom osnovnog državnog tužioca u Podgorici Nikole Boričića, Belojević je pušten da se brani sa slobode, a Sekulović je zadržan u pritvoru do 72 sata jer je policija pretresom njihovih kuća pronašla pištolj i nekoliko komada municije, što je bio osnov za pokretanje krivične istrage protiv njih dvojice...

Bivši diplomata je objasnio da se takozvani obavještajni posao u diplomatiji ne odvija na način kako to većina ljudi zamišlja, naročito ako se gledaju filmovi u kojima se takve stvari pogrešno predstavljaju.

”Kao diplomata, naročito kao diplomata male zemlje, vi vjerovatno nemate posebno razvijen obavještajni sektor u Ministarstvu. Veće države - što je bio slučaj i sa Jugoslavijom u čijem sam diplomatskoj službi radio, imaju takozvani sektor za analizu, ili se to negdje zove sektor za analizu i informacije i slično. Taj sektor prikuplja informacije sa terena, obrađuje ih i pravi analitičke papire koji se distribuiraju zvaničnicima te zemlje. Ovo nije klasična ‘špijunaža’, naprotiv, radi se mnogo više o analizi”, objasnio je sagovornik.

On navodi da se od diplomate, kada je riječ o boravku u inostranstvu, očekuje da se pridržava određenih pravila ponašanja koja važe za sve diplomate.

”Ta pravila uključuju da informišete redovno o svojim kontaktima, a posebno ukoliko ste došli do neke informacije koja bi mogla biti povjerljiva. Takve, vrlo povjerljive informacije, od izvora kojem vjerujete, u organizovanim sistemima se prosleđuju Sektoru za analizu...”.

Kada je riječ o aktivnosti koja izlazi iz ovog okvira, on je naglasio da je Bečka konvencija vrlo jasna - diplomatama je zabranjeno da se bave špijunskim poslom, vrbuju ljude iz zemlje prijema da rade za njih, plaćaju ih za te usluge, ili rade druge aktivnosti koje nijesu u skladu sa zakonima zemlje domaćina.

Bivši diplomata navodi da zemlja domaćin ima pravo da protjera diplomatu, ako je u saznanju da je sprovodio aktivnosti koje nijesu propisane Bečkom konvencijom. Pojašnjava da je to diskreciono pravo zemlje domaćina i da ona ne mora da daje objašnjenje zašto je to učinila.

”Ono što je problem našeg sistema, ne samo Ministarstva vanjskih poslova, je nedostatak takozvane bezbjednosne kulture. Naš sistem je toliko ranjiv da vi i ne možete da naslutite koliko je ta ranjivost velika. Ovo pričam iz mog iskustva dok sam bio u Crnoj Gori, ali ne vjerujem da se mnogo promijenilo od tada”.

Kao primjer navodi da je u Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo finansija mogao da uđe bilo ko, pa i neko ko ne radi u tim institucijama, a da ne bude kontrolisan na ulazu.

”Ovo je bila situacija godinama. Na hodniku ste mogli da zateknete nekog stranca ili čovjeka koji je došao tu da traži nekoga, skoro kao kad uđete u poštu ili banku… Dešavali su se i ozbiljniji incidenti gdje su strane diplomate bez pratnje nekog iz Ministarstva imale pristup našoj arhivi i slično”, navodi sagovornik “Vijesti”.

General u penziji i analitičar geopolitike Blagoje Grahovac kazao je prije dva dana za “Vijesti” da sve države, a posebno velike sile koje imaju geopolitički interes, pored uobičajenih konzularnih poslova, rade političku, ekonomsku, bezbjednosnu i kulturnu opservaciju, kao i svake moguće društvene djelatnosti koja neku državu čini prestižnom.

“Ne samo to što je čini prestižnom, nego i ono što je čini rovitom i to istražuju. Gdje god osjete i zaključe da je neka država u nekoj oblasti rovita, njihovo ofanzivno djelovanje, prvo političko, pa svako drugo, počinje da se otjelotvoruje”, kazao je Grahovac.

Ocijenio je da su diplomatska predstavništva u najmanjoj mjeri diplomatska:

“Posebno kad dođe vrijeme narušenih odnosa u međunarodnoj politici, narušenih odnosa između država, a još jače je izraženo ako neka država gubi atribute sile, pa onda u tom očaju ne bira sredstva za ofanzivno djelovanje”.

Grahovac navodi da je školski primjer toga sadašnje ponašanje Ruske Federacije koja, kako je ocijenio, gubi prerogative eksplozivne geopolitičke sile i kao očajnik počinje da radi otvoreno i to vrlo robusno:

“Da ne kažem, vrlo prljavim metodama”.

”Vijesti” su prije dva dana objavile da je penzionisani službenik MVP Radomir Sekulović moguće koristio telefon svog kuma Vladimira Vlatka Belojevića najvjerovatnije za sumnjive kontakte s agentima povezanim s ruskim službama. Do tih podataka, prema nezvaničnim informacijama, došlo se tokom izviđajnog dijela, u sklopu akcije kojom koordinira Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB).

Iz Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) objašnjeno je da su protiv njih podnijete samo krivične prijave zbog nedozvoljenog držanja oružja, a da je u toku izviđaj za krivična djela - stvaranje kriminalne organizacije i špijunaža.

Rusiji nije teško naći “krtice” u našim ministarstvima

Bivši diplomata navodi da mlađi ljudi koji rade sa povjerljivim dokumentima ili komuniciraju sa strancima često nisu prošli trening, niti su obučeni kako da se ponašaju u tim situacijama, što je bilo obavezno u Jugoslaviji ne samo za diplomate, već i ostale činovnike državnih organa koji su radili sa povjerljivim dokumentima.

Takav trening, kako navodi sagovornik, nije potreban samo onima koji su u Ministarstvu vanjskih poslova, nego i svim onima koji rade u Vladi, MUP-u i slično.

Navodi da je minimalan broj ljudi prošao tu obuku i da su to ljudi koji rade sa NATO dokumentima. Međutim, upozorava da je sistem ranjiv čim se izađe iz ove “zaštićene NATO zone”.

”Nije zato čudo da je za zemlju kao Rusija poželjno da ima neke od krtica u našim ministarstvima, a njih nije teško naći, imajući u vidu slabe interne kontrole, popularnost Rusije kod jednog broja zaposlenih u našim državnim institucijama i našim ‘radnim navikama’ koje podrazumijevaju da se mnogo priča o tome šta se radi na poslu, da se dokumenti često iznose van ministarstava bez ikakve kontrole i slično”.

Knežević planira saslušanja Abazovića, Krivokapića, Adžića, Kentere i tužilaca

Jedan od lidera Demokratskog fronta i predsjednik skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, Milan Knežević, kazao je juče da planira da zakaže sjednicu tog tijela, na kojoj će predložiti saslušanje premijera Dritana Abazovića, šefa diplomatije Ranka Krivokapića, te čelnika u bezbjednosnom sektoru i državnom tužilaštvu.

On je objasnio da zakazivanje sjednice planira povodom nedavnog hapšenja crnogorskih državljana, među kojima je jedan visoki funkcioner MVP-a, zabrane ulaska ambasadora Srbije u Crnu Goru i još dvadeset osmoro stranih državljana, protjerivanja ruskih diplomata, “uz konfuzne i kontroverzne informacije koje dolaze od strane zvaničnih organa Vlade i SDT-a, uz naglašeni narativ da je ugrožena bezbjednost države”.

Pored Abazovića i Krivokapića, Knežević planira saslušanje ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića, v.d. direktora ANB-a Sava Kentere, v.d. VDT-a Maje Jovanović i GST-a Vladimira Novovića.