Kada se spomenu Pljevlja, postoje dvije glavne asocijacije po kojima se naš grad prepoznaje. Prva da smo najveći industrijski centar Crne Gore sa ogromnim prirodnim bogatstvima i druga da smo i najzagađeniji grad u državi, pa i šire.
To je saopštila kandidatkinja za odbornicu koalicije “Temelj za bolja Pljevlja”, Nataša Bajić.
Prema njenim riječima geografski položaj Opštine Pljevlja u dolini, koja je okružena brdima i planinama utiče na oslabljen protok vazduha i pojavu magle koje su karakteristične za Pljevlja i do 200 dana godišnje.
"Na zagađenost našeg grada, neizostavni uticaj imaju firme Rudnik uglja A.D. "Pljevlja" sa deponijom Jagnjilo, Termoelektrana, kao i gradske kotlarnice i individualna ložista. To su sve podaci koje mi Pljevljaci dobro poznajemo i svakodnevno svjedočimo katastrofalnom zagađenju vazduha. Ovom prilikom želim da utičem na nivo zdravstvene osvješćenosti o uticaju toksičnih materija i teških metala na cjelokupni organizam i naše zdravlje", kazala je Bajić, a navodi se u saopštenju Socijalističke narodne partije.
Zagađujuće materije koje najviše opterećuju vazduh u Pljevljima su, kako navodi, čestice prašine PM10 i PM 2,5 i ujedno su najopasnije, jer ih naša prirodna zaštita ne zaustavlja.
Dodaje da su čestice jako male i prodiru do najsitnijih djelova pluća, mogu da oštete tkiva i da prodru u cirkulaciju. Slijede povećane koncetracije sumpornih i azotnih oksida, sumpor (IV) oksida (SO2), azot (II) oksida, kao i ugljenmonoksida (CO) i mnoge druge.
"Kao zdravstveni radnik moram posebno naglasiti toksikološki podatak da je prosječna vrijednost suspendovanih čestica i teških metala (olova, arsena, kadmijuma, nikla i dr.) u Pljevljima u stalnom porastu. Šta to znači? Ti teški metali su riziko grupa za zdravlje i apelujem da je potreban njihov stalni monitoring. Prije svega zbog njihove izrazite toksičnosti, potencijala akumulacije u tijelu, karcinogenosti i nedegradibilnost", istakla je Bajić. .
Poručila je da postoje ranjive kategorije stanovništva koje su naročito osjetljive na spomenute toksine, djeca, čija pluća nijesu dovoljno razvijena. Zatim slijede, kako dodaje, trudnice, novorođenčad, starija populacija kao i osobe sa hroničnim bolestima, naročito oni sa hroničnim opstruktivnim bolestima pluća i osobe sa višestrukim faktorima rizika.
"Koalicija “Temelj za bolja Pljevlja”, ima veliki broj zdravstvenih radnika u svom timu. U svom svakodnevnom profesionalnom angažmanu primjećujemo porast brojnih, prije svega respiratornih oboljenja pacijenata koji su u direktnoj posledičnoj vezi sa enormnom zagađenosti u gradu. Nama medicinskim radnicima, zdravlje ljudi će uvijek biti prioritet. Zato ćemo ovu tema i ubuduće držati konstantno u fokusu", poručila je Bajić.
Poručila je da su njihovi mladi i motivisani članovi spremni da pomjeraju stvari sa mrtve tačke tako što će, kako kaže, preduzeti hitne mjere za rješavanje tog velikog ekološkog problema, a koji se neće svoditi na savjete tipa “ne napuštati zatvorene prostorije”.
Ističe da te savjete čuju prilikom svakog značajnijeg zagađenja vazduha.
"Zahtijevaćemo da Opština usmjeri dio svojih sredstava za obezbjeđivanje subvencija na električnu energije makar u zimskom periodu. Ovom subvencijom treba da bude obuhvaćeno najugroženije stanovništvo u našem gradu", istakao je Bajić.
Poručila je da će uložiti sve napore da se vjestačka deponija na Trlici izmjesti i obezbijedi bolja cirkulacija vazduha i vjetra.
Kao i da će predložiti racionalnija rješenja za korišćenje novca iz budžeta od eko taksi.
"Tu smo, da kao dio buduće vlasti na lokalnom nivo postavimo temelj za zdraviji i čistiji grad, zbog vaše i vaše djece, zbog svih nas Pljevljaka", zaključila je Bajić.
Bonus video:
