Demokratski front uputiće danas u skupštinsku proceduru Predlog izmjena Zakona o predsjedniku, čijim bi usvajanjem bilo omogućeno lideru Demosa Miodragu Lekiću, koji ima podršku većine u parlamentu, da formira novu vladu, saznaju “Vijesti”.
Predlog su uradili poslanici DF-a Predrag Bulatović (DNP) i Branka Bošnjak (PzP), sa timom relevantnih pravnika.
Više izvora bliskih DF-u reklo je “Vijestima” da se traži hitan postupak donošenja ovog zakona, zbog činjenice da predsjednik Crne Gore Milo Đukanović nije dao Lekiću mandat za sastav nove vlade, iako je on dobio podršku većine od ukupnog broja poslanika Skupštine.
Prema informacijama “Vijesti”, izmjenama Zakona se preciznije uređuju dužnosti i prava predsjednika države.
Prema izmjenama, predsjednik je dužan predložiti za mandatara za sastav vlade kandidata koji ima podršku većine od ukupnog broja poslanika Skupštine. Ako te većine nema, predsjednik podnosi inicijativu za skraćenje mandata Skupštini, a ako je poslanici ne izglasaju, obavezan je da predloži kandidata sa dominantnom skupštinskom podrškom nakon ponovnih konsultacija. Tu mogućnost ima i prije inicijative za skraćenje mandata Skupštini.
Prema predloženim izmjenama, rokovi za novi krug konsultacija su kraći i računaju se od dana kada Skupština nije usvojila predlog odluke o skraćenju mandata.
Ako, kako se dodaje, predsjednik ne izvrši dužnost povodom postupka utvrđivanja mandatara, radi zaštite javnog interesa, mandatorom će se smatrati kandidat koji ima jasnu podršku većine od ukupnog broja poslanika u Skupštini koja se utvrđuje potpisima.
”Propuštanje vršenja dužnosti predsjednika u postupku utvrđivanja mandatara u skladu sa ovim zakonom smatra se razlogom za njegovo razrješenje”, navedeno je u izmjenama.
Poslanici DF-a tražiće da se o ovom predlogu raspravlja na prvoj sjednici nakon one zakazane za 21. oktobar, na čijem je dnevnom redu izbor sudija Ustavnog suda. Ističu da očekuju podršku i ostalih partija pobjednica izbora u avgustu 2020.
Đukanović je 23. septembra predložio skraćenje mandata sadašnjeg skupštinskog saziva, nakon što nije dao mandat za sastav vlade Lekiću koga je predložila stara parlamentarna većina, nakon pada manjinske Vlade Dritana Abazovića. U obrazloženju je naveo da “nije stekao utisak da postoji jasna većina koja bi bila u stanju da formira Vladu”, kao i to da se oni koji su predložili Lekića nisu odazvali konsultacijama ni dostavili potpise podrške.
Poslanici na sjednici 30. septembra nijesu raspravljali o skraćenju mandata Skupštini, jer dnevni red vanredne sjednice nije usvojen.
Poslanici stare parlamentarne većine pokrenuli su proceduru za razrješenje predsjednika države u Skupštini, uz obrazloženje da je prekršio Ustav jer nije ispoštovao odredbu koja ga obavezuje da pozove predstavnike parlamentarnih partija na konsultacije.
Bonus video:
