Izvještaj Evropske komisije je realna slika stanja u oblasti vladavine prava bez čijeg napretka Crna Gora neće moći naprijed, ključne kritike se ponavljaju, a posebno da je crnogorsko pravosuđe “osjetljivo na politički uticaj”, navode sagovornici “Vijesti”.
EK je navela u izvještaju da Crna Gora mora da otkloni nedostatke u oblastima slobode izražavanja i medija, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, te da ubrza i produbi reforme u oblasti pravosuđa, posebno kada je riječ o njegovoj nezavisnosti, profesionalnosti i odgovornosti, kako bi napravila dalje korake na putu ka EU.
To su uglavnom sugestije koje se ponavljaju godinama u dokumentima EK.
Nekadašnja članica pregovaračke grupe za poglavlja 23 i 24, advokatica Marijana Laković Drašković za “Vijesti” kaže da za to što je implementacija ključnih reformi pravosuđa i dalje u zastoju odgovornost dijele Skupština i Vlada.
”Izvještaj je zapravo realna slika stanja kada je u pitanju oblast vladavine prava bez čijeg napretka Crna Gora neće moći naprijed, uprkos činjenici da je vlast obavezna da radi u interesu građana i građanki od kojih se po istraživanju iz juna 75 odsto izjasnilo da želi ulazak Crne Gore u EU”, rekla je ona.
Dodala je da kada je u pitanju izbor ključnih nosilaca pravosudnih funkcija (višegodisnje VD stanje vrhovnog državog tuzioca, nedostatak kvoruma u Ustavnom sudu, tri člana koji neustavno sjede u Sudskom savjetu, VD. predsjednika Vrhovnog suda), Skupština ima najveću odgovornost, jer su se predstavnici građana u prethodnom periodu uglavnom bavili uskopartijskim interesima i interesima drugih država.
”Među njima su stalne tenzije, kao i nedostatak volje da riješe ključna pitanja od interesa za našu državu, što je u ovom Izvještaju i prepoznato. Zbog te njihove neodgovornosti prema građanima i preuzetim obavezama iz evropske agende Crna Gora je zapala u situaciju da su posljednja dva izvještaja najlošija od početka pregovora Crne Gore i EU”.
Pravna savjetnica u NVO Akcija za ljudska prava (HRA) Marija Vesković za “Vijesti” kaže da iako je činjenica da je ove godine došlo do velikog broja izbora sudija u postupku napredovanja, a posebno da je došlo do popunjavanja čak 11 upražnjenih mjesta u Vrhovnom sudu, koja su prošle godine predstavljala prepreku za izbor predsjednika tog suda, to opet nije dovelo do izbora predsjednika/ce Vrhovnog suda.
Podsjeća da je to mjesto upražnjeno već godinu i deset mjeseci.
”I ne samo to, novi oglas nije raspisan od posljednjeg neuspješnog glasanja pred Opštom sjednicom, koje je bilo 17. marta 2022. godine, bez opravdanog razloga”.
Nosilaca pravosudnih funkcija još nema
Sutkinja Vrhovnog suda Vesna Vučković, odlukom Sudskog savjeta, imenovana je u septembru 2021. za vršiteljku dužnosti (v.d.) predsjednice Vrhovnog suda. Ona je na tu poziciju izabrana umjesto dugogodišnje predsjednice Vesne Medenice, koja je tu provela skoro tri mandata i podnijela je ostavku nakon pritiska javnosti i međunarodnih partnera. Ona je uhapšena 17. aprila te godine zbog sumnje da je kao član kriminalne organizacije počinila krivično djelo protivzakoniti uticaj...
Marija Vesković kaže da je isto toliko vremena upražnjeno mjesto predsjednika Osnovnog suda u Kotoru, mjesto predsjednika Upravnog suda (skoro godinu dana i dva mjeseca) i mjesto predsjednika Privrednog suda Crne Gore (skoro tri mjeseca), a nakon hapšenja Blaža Jovanića zbog sumnje u stvaranje kriminalne organizacije i zloupotrebu službenog položaja.
Podsjeća da se ovih dana često može čuti ili prebacivanje ili neprihvatanje odgovornosti političara za stanje u pravosuđu, ili čak uzimanje zasluga za neke sitne pomake kojima se skreće pažnja sa krupnih problema koji blokiraju ključne reforme u pravosuđu.
”Ipak, ne treba izgubiti iz vida da, iako je došlo do popunjavanja nekih od upražnjenih sudijskih, a i tužilačkih mjesta, izbor onih nosilaca pravosudnih funkcija koji zavisi od poslanika, još nije okončan”.
Navodi da, ne računajući četiri ugledna pravnika u Tužilačkom savjetu i jednog u Sudskom savjetu, posljednji put kad su poslanici uspjeli da postignu dogovor oko ključnih osoba u pravosuđu, je bio prije više od osam godina, i to 7. oktobra 2014. kada su izabrali Ivicu Stankovića za VDT u punom mandatu, tropetinskom većinom, uz glasove DPS-a i SNP-a. Na funkciji je ostao još dvije godine, do odlaska u penziju, a nakon njega su dvije osobe bile na poziciji vršioca dužnosti.
”Zatim, 2. jula 2014. godine kada su izabrali četiri člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, od kojih njih troje već devet godina obavljaju funkciju članova Sudskog savjeta. Iako EK očekuje da će se izabrati novi ugledni pravnici do kraja ove godine, male su šanse da bi to moglo da se ostvari”.
Kako je dodala, u slučaju da skupštinski odbor bude efikasan (što do sada nije bio slučaj), novi javni oglas bi najranije mogao biti raspisan 20. novembra, rok za prijavu kandidata bi bio do 5. decembra, a lista prijavljenih kandidata bi prema zakonu morala biti objavljena najmanje deset dana na sajtu Skupštine, što znači da bi tek sredinom decembra Odbor mogao početi sa intervjuima.
”S obzirom na to da predlog za glasanje o kandidatima mora biti upućen Skupštini 15 dana pred održavanje sjednice, to bi značilo da bi sredinom decembra morali biti okončani i intervjui i glasanje u skupštinskom odboru, u jednom danu, što je samo teorijska mogućnost. Takođe, imajući u vidu kako je prošao prethodni izbor, kada nije izabran ni bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava, moguće je da ovoga puta i izostane interesovanje adekvatnih kandidata”, rekla je Marija Vesković.
Nedostaje znanje u procesu pristupanja
Marijana Laković Drašković kaže da, kada je u pitanju reforma javne uprave, u Izvještaju je jasno naznačeno da implementacija Zakona o državnim službenicima sa izmjenama iz 2021. je dovela do situacije u kojoj nedostaje znanje u procesu prisupanja.
”Sa druge strane, čitajući Izvještaj više je nego jasno da ova, a ni prethodna Vlada nije dala prioritet integracionom procesu, samom činjenicom da nije ni ove, a ni prethodne godine predložila niti jedan zakon koji je planiran Programom pristupanja Crne Gore EU (PPCG) u dijelu kako organizacije tako ni funkcionisanja pravosuđa. Iako su Vladi bila ‘puna usta’ rezultata u borbi protiv korupcije, ni Zakon o porijeklu imovine nijesu predložili Skupštini, i pored toga što su ga građanima obećali tokom predizborne kampanje”.
Podsjeća da je u Izvještaju konstatovan ograničen napredak u borbi protiv korupcije, prvenstveno zbog rezultata u prevenciji korupcije.
”Još nijesu implementirane preporuke Venecijanske komisije kada je u pitanju Zakon o državnom tužilaštvu, a ni preporuke Grupe zemalja za borbu protiv korupcije (GREKO), kada je u pitanju navedeni zakon, kao ni Zakon o sudskom savjetu i sudijama. Sve navedeno je u nadležnosti Ministarstva pravde koje je imalo do prije dvije godine realizaciju obaveza iz PPCG, a iz godine u godinu 100 odsto i što stvara zabrinutost kod nas koji dobro poznajemo proces i kod naših evropskih partnera zbog činjenice da prioriteti tog ključnog ministarstva nijesu bili članstvo Crne Gore u EU, već neki drugi, njima znani kao što je Zakon o slobodi vjeroispovijesti, kao i Temeljni ugovor, koji je izazvao dodatno rast tenzija i produbio polarizaciju u našem društvu”.
U Izvještaju je konstatovano da još nije donesen Plan racionalizacije pravosudne mreže iako je, kako je dodala, Analiza za potrebe racionalizacije izrađena 2020. godine, a ni informacioni sistem pravosuđa nije dosljedno implementiran.
Marija Vesković podsjeća da se ključne kritike u izvještajima ponavljaju iz godine u godinu, a posebno da je crnogorsko pravosuđe “osjetljivo na politički uticaj”.
”Još od 2015. godine, EK ponavlja identične kritike u pogledu neobrazloženih odluka Sudskog i Tužilačkog savjeta, sa dodatnim zapažnjima da savjetima nedostaje proaktivnosti i dosljednosti u utvrđivanju odgovornosti sudija i tužilaca. Još od 2018. godine se i dalje ponavljaju identične kritike da sistem za otkrivanje povreda pravila integriteta treba da se učini djelotvornijim tako što će se obezbijediti da svi slučajevi u kojima ima osnova za disciplinsku odgovornost budu propraćeni na odgovarajući način. Od 2015. godine, EK ponavlja da Pravosudno-informacioni sistem (PRIS) ima sigurnosne propuste i da nije pouzdan, a od 2018. godine da pravosudni sistem Crne Gore još uvijek ne sadrži podatke o ukupnoj dužini trajanja sudskih postupaka”.
(Ne)realan izbor sudija Ustavnog suda do izbora
Na pitanje očekuje li da će biti izabrane sudije Ustavnog suda, Marija Vesković je odgovorila da je taj sud već onemogućen da odlučuje o izbornim žalbama, kojih, prema dostupnim informacijama, ima bar tri, čime se dovodi u pitanje legitimitet izbornog rezultata.
”Neposredno pred izbore pokušaće se sa izborom sudija, tačnije 21. oktobra. Međutim, pitanje je koliko je realno da se dođe do 54 glasa, imajući u vidu da predstavnici DPS-a u Ustavnom odboru, koji u Skupštini imaju 30 glasova, nisu glasali ni za jednog od predloženih kandidata”.
Smatra da bi bar jedan sudija morao da se izabere, inače izbori neće biti legitimni.
”Drugo, Ustavni sud ima veliki zaostatak, koji samo sa četiri sudije neće postići da obezbijedi da odlučivanje o ustavnim žalbama bude djelotvorno, odnosno brže od četiri godine, koliko je Evropski sud u slučaju Siništaj protiv Crne Gore rekao da je pretjerano i da nije djelotvorno. Poslanici bi morali da prevaziđu partijske interese i da glasaju za predložene kandidate osim ako objektivno ne pokažu neki razlog da se oni ne izaberu, koji javnosti do sada nije predočen”.
Podsjeća da Ustavni sud već sad ima 2.994 predmeta u radu, od čega 2.724 ustavne žalbe (od kojih čak 10 iz 2017. godine) i bar tri izborne žalbe, o kojima se prema Zakonu o Ustavnom sudu odluka mora donijeti u roku od 48 sati od dana izjašnjenja izborne komisije na žalbu.
”Pitanje je koliko će vremena biti potrebnom tom sudu da riješi sve te zaostale predmete, čak i u najboljem slučaju - da za sedam dana dobijemo sve četiri nove sudije”.
Bajramspahić: Izvještaj za nijansu bolji od lanjskog
Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić ocijenila je da popravljena ocjena u poglavlju 30 - Vanjski odnosi, najbolje pokazuje koliko Crna Gora nema problema zbog kojih bi morala da se specijalno posvećuje Otvorenom Balkanu.
Ona je kazala da je Izvještaj EK za nijansu bolji od prošlogodišnjeg i da se zna tačno u kojim djelovima, a to su poglavlja 25, 30, i 31.
“Da nije bilo napretka u ova tri poglavlja, ukupna ocjena bi bila kao prošlogodišnja”, kazala je agenciji Mina.
Ona je navela da je, kada su u pitanju poglavlja 30 i 31 koja se odnose na vanjske poslove, nagrađena crnogorska nedvosmislena podrška Ukrajini i uvođenje sankcija Rusiji.
Bonus video:
