Skupština Crne Gore mogla bi preko nadležnog odbora da se uključi u rješavanje problema Miraša Miketića iz Kanade nastalog zbog toga što su u njegovom slučaju Ustavni i Vrhovni sud različito tumačili Ustav.
Miketić je “Vijestima” kazao da to očekuje od Skupštine, s obzirom na to da već 16 godina ne može da riješi sudski spor u vezi sa stambenim objektom u Pržnu.
On je nakon presuda Osnovnog suda u Kotoru, Višeg i Vrhovnog, pisao četiri ustavne žalbe koje je Ustavni sud svaki put prihvatio i ukidao presude Vrhovnog suda i vraćao ih na ponovni postupak. Vrhovni sud je u ponovljenim postupcima donosio iste odluke.
”Ustavni sud je prihvatio i četvrtu žalbu, koja je sada kod Vrhovnog suda. Vrhovni sud ne odlučuje dvije godine, a za treću je odlučio za tri dana”, kazao je Miketić.
Protiv Miketića je poslovni patner iz Srbije 2006. podnio tužbu tražeći da mu se prizna pravo svojine nad trećinom objekta u Pržnu pozivajući se na, kako kaže Miketić, nepotpisani protokol kao ugovor o zajedničkoj gradnji. To pravo su tužiocu priznale niže sudske instance i Vrhovni sud.
Na čelu Vrhovnog suda bila je Vesna Medenica, sve do kraja 2020. godine kada je podnijela ostavku, nakon pritiska javnosti zbog spornog trećeg mandata.
Medenica je uhapšena u aprilu ove godine zbog sumnje za stvaranje kriminalne organizacije, primanje mita, protivzakoniti uticaj i navođenje na protivzakoniti uticaj, zloupotrebe službenog položaja...
Miketić je predstavku, kao inicijativu za izmjenu Zakona o sudovima, uputio Skupštini krajem 2020. i u junu prošle godine.
U odgovoru bivšeg generalnog sekretara Skupštine Aleksandra Jovićevića, od 14. decembra 2020. navedeno je da je prema članu 77 Zakona u Ustavnom sudu, Vrhovni sud dužan da poštuje pravne razloge Ustavnog suda izražene u njegovoj odluci i da u ponovnom postupku odluči u razumnom roku.
”Problem je izazvan time što je Vrhovni sud u ponovnom postupku sudio jednako kao i u ukinutoj odluci. Postavlja se pitanje da li je Vrhovni sud ‘de lege lata’ vezan odlukom Ustavnog suda jer odluka Ustavnog suda nije navedena kao izvor prava na osnovu kojih sudovi sude ili odluku treba shvatiti u smislu da Vrhovni sud mora Ustav i zakone primjenjivati u skladu sa značenjem koje im daje Ustavni sud u odlukama koje donosi u ustavnoj žalbi. To bi značilo da je Vrhovni sud dužan da sudi na osnovu Ustava i zakona i onako kako ih je protumačio Ustavni sud”, naveo je Jovićević.
Kako je dodao, problem “vezanosti” sudova za ukidne odluke Ustavnog suda dobija svoje posebno značenje u svjetlu okolnosti da Ustavni sud po ustavnoj žalbi ima samo kasatorna ovlašćenja, da on ne može preinačiti pobijanu odluku, već je samo ukinuti.
Upravo bi zbog toga, kako je pojasnio, trebalo razmotriti rješenja kojima bi se spriječile odnosno prevazišle “blokade” do kojih bi eventualno moglo da dođe ako bi Vrhovni sud ustrajao na svojim stavovima koji se ne bi podudarali sa stavovima Ustavnog.
”S obzirom na moguće pravne nesigurnosti koja nastaje zato što Ustavni sud s jedne, a Vrhovni sud s druge strane različito tumače Ustav i relevantne zakone, Skupština Crne Gore bi mogla da iskoristi svoja ovlašćenja koja ima kao najviše zakonodavno tijelo i zakonski uredi pravno pitanje koje izaziva kontroverze u praksi i dovodi u pitanje pravnu sigurnost. Treba očekivati da će i neko od Ustavom ovlašćenih predlagača (Vlada, poslanik...) prepoznati važnost pitanja koje ste pokrenuli. Zbog toga će Vaša predstavka kao inicijaiva za moguću izmjenu ili dopunu Zakona o sudovima biti proslijeđena nadležnom Odlboru za politički sistem, pravosuđe i upravu”, napisao je Jovićević.
Aktuelni generalni sekretar Skupštine Aleksandar Klarić je u dopisu Miketiću naveo da je njegova predstavka proslijeđena Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu 11. juna prošle godine.
Bonus video:
