Skupština je večeras usvojila izmjene Zakona o predsjedniku, glasovima 41 poslanika stare-nove većine, odnosno DF-a, Demokrata, SNP-a, GP URA, Ujedinjene i Prave Crne Gore.
Protiv je bio Genci Nimanbegu (Forca). Ostali poslanici nijesu bili u sali (SD, SDP), dok su DPS, BS i Mehmed Zenka (DUA) napustio salu prije glasanja.
Pethodno je usvojeno postojanje javnog interesa u odnosu na povratno dejstvo zakona i razlog hitnosti, odnosno da stupi na snagu danom objavljivanja u Službenom listu.
Danijel Živković (DPS) rekao je da Klub poslanika DPS-a neće učestvovati u glasanju.
"Ovo je ispit za institucije, odnosno državno tužilaštvo, koje pozivam da preispita da li u djelovanju parlamentarne većine, predsjednice Skupštine postoje elementi krivičnog djela", kazao je Živković.
Nakon toga su poslanici DPS-a, BS-a i Mehmed Zenka (DUA) izašli iz sale.
Predrag Bulatović je u završnoj riječi istakao da se nakon duge rasprave može doći do rješenja, odnosno zakona koji je plod dogovora 41 poslanika stare-nove parlamentarne većine i koji je osnova da Miodrag Lekić može da sastavi vladu od DF-a, Demokrata, GP URA, SNP-a, CIVIS-a, a nada se da će i manjine biti spremne da uđu u novu vladu.
„Ovo nije zakon ni za Mila ni za Lekića, već za Crnu Goru“, poručio je.
Kazao je da ovo što je danas rečeno „da je građanski mir ugrožen“, da je anarhija, da se pominje sila, shvatiće kao neiskustvo i nesnalaženje u datoj situaciji.
"Crna Gora se uništava time što nema mandatara, što se ne dozvoljava da se formira vlada, da teku procesi. Tačno je da su urušene institucije sistema, ali Sudski savjet je urušen mnogo ranije neustavno i mnoge erozije vladavine prava su zbog Sudskog savjeta. Sve je počelo sa Ustavnim sudom u vaše vrijeme...“, rekao je Bulatović.
Andrija Mandić (DF) kazao je da se danas ovdje registrovao jedan veliki strah, prkos, mržnja što nije dobro.
Rekao je da je ovaj zakon jednak za sve, u skladu je sa Ustavom i omogućava da se konstituiše vlada.
"Ne mogu da prihvatim današnje naivne pokušaje da se parlamentarna većina dijeli i zavađa...Uspjeli smo da nađemo zajednički jezik unutar parlamentarne većine. Šta vi mislite, da smo ucjenjivali Demokrate ili GP URA, ili neku drugu partiju, da smo mogli njima da nametnemo nešto?“, pitao je.
Rekao je da nije tačno da se boje Pokreta Evropa sad i da zato bježe od izbora.
"Pa mi s njima sjutra razgovaramo o konstituisanju vlasti u Podgorici i Danilovgradu...Dobro je da hvalite Evropu sad jer su oni najviše glasova uzeli DPS-u“, naveo je.
Pitao je zašto je grčevita borba kod DPS-a da se nastavi kontinuitet vlasti od 30 godina i to kod onih koji nijesu bili na vlasti 30 godina.
Mandić je kazao da je narod prelomio na izborima 2020. godine, a pobjeda partija suprotstavljenih DPS-u je još ubjedljivija na lokalnim izborima.
Rekao je da će nakon usvajanja zakona u roku napraviti sve potrebne dogovore vezano za vladu.
Aleksa Bečić (Demokrate) rekao je da nema dileme da je Ustav propisivao i da je obaveza bila da se dodijeli mandat za sastav vlade.
"Očekivao sam i danas da nećemo podizati tenzije. Danas su podizane tenzije i bojim se da na tome neće ostati...“, kazao je Bečić.
Rekao je da konstatno dvije godine postoji otpor reformama i pokušaj stvaranja vještačkog ekstremizma kao pokušaj da se homogenizuje dio biračkog tijela.
"Danas čujemo tirade i lekcije moralne i pravne i političke...a prije nekoliko mjeseci sam čuo da je bitna većina, ko ima 41 poslanika. To je bio osnov da nelegalno i nelegitmno sprovode procese i na Cetinju i u dijelu zetskih zakona", naveo je Bečić.
Poručio je da ne treba tako lako dijeliti etikete, a pogotove ne Demokratama.
"Nismo mi ovdje doveli Ruse, niti smo sklapali sporazume sa Deripaskom, niti nas je najbliži koalicioni partner optuživao da smo isisali 800 miliona eura iz KAP-a...Nijesam ja poptisivao sporazum sa Jedinstvenom Rusijom, SNS-om...“, kazao je Bečić.
Poručio je DPS-u da ne brinu za rezultate Demokrata na izborima i oni su ponosni na njihove mandate koji su čisti i nijesu rezultat centara moći.... „Vi nikako da napravite korak naprijed, svaki korak za ove dvije godine bio vam je korak nazad“, rekao je Bečić.
Andrija Nikolić (DPS) rekao je da je danas srušen parlament u pokušaju da se sruši institucija predsjednika.
"Vjerovatno će se nakon ovoga postaviti pitanje ima li smisla učestvovati u radu Skupštine i vodiće se razgovori na tu temu“, najavio je.
Dodao je da je šef države ličnost sa najvećim političkim legitimitetom u Crnoj Gori, jer su ga građani izabrali.
"Vi ste pokušali da zakonom uređujete ustavnu oblast...To ne postoji u afričkim državama, koje nikad nijesu iskusile demokratiju. Sjutra je novi dan i neka građani uzmu u obzir ovo o čemu smo razgovarali, neka dobro izmjere snagu jednih i drugih argumenata", kazao je Nikolić.
Nastavljena je rasprava o izmjenama Zakona o predsjedniku, nakon pauze koja je trajala 45, umjesto 15 minuta.
Predsjednica Skupštine Danijela Đurović dala je pauzu od 15 minuta nakon što nije mogla zaustaviti žustru raspravu Budimira Alaksića i poslanika DPS-a.
Aleksić je, odgovarajući Aleksandri Vuković koja je DF nazvala slugama Rusije i Srbije, rekao da se Milo Đukanović nije vadio od Slobodana Miloševića kada je on bio u opoziciji, a da je nakon toga bio "na kanabeu kod Nasera Keljmendija, koji je to sam rekao".
Genci Nimanbegu (Forca) rekao je da bi mu zakon bio prihvatljiv ako bi važio od sljedećih parlamentarnih izbora.
On je komentarisao dio zakona koji se odnosi na imenovanje ambasadora, rekavši da ne može da se nameće stav vlada ko da bude ambasador.
Vladimir Martinović (Demokrate) odgovarajući na prozivke Aleksandre Vuković zašto se ne izjašnjavaju o zakonu, rekao je da im je na prvom mjestu bila promjena vlasti i nijesu se sa kolegama takmičili ko će dobiti više.
"Pokazali smo da je Demokratska Crna Gora stub promjena u skoro svim gradovima u Crnoj Gori i na to smo jako ponosni...Nijesu Aleksa Bečić i Demokrate potpisivali sporazuma sa partijom Jedinstvena Rusija nego DPS", poručio je.
Predrag Bulatović saopštio je da je amandmanima DF-a (tri amandmana) predviđeno 18 izmjena stavova u cilju poboljšanja teksta.
Kazao je da u članu 7f predloženo da se briše stav „propuštanje vršenja dužnosti predsjednika u postupku utvrđivanja mandatara u skladu sa ovim zakonom smatra se razlogom za njegovo razrješenje” uvažavajući raspravu i iracionalni strah da će da smjenjuju Đukanovića.
Amandmanom broj tri, koje su podnijeli poslanici DF-a Predrag Bulatović, Maja Vukićević i Branka Bošnjak, predviđen je izuzetak u primjeni člana 7f, pa "mandataru koji je dobio podršku većine poslanika 27. saziva Skupštine za sastav 44. vlade rokovi iz člana 7f ovog zakona počinju da teku danom stupanja na snagu zakona".
Branka Bošnjak (DF) kazala je da je razvoj događaja od promjene vlasti 2020. godine doveo do renesanse demokratije i narušavanja prividne institucionalne stabilnosti.
Rekla je da je to razotkrilo pravu prirodu problema, odnosno nedostatnost zakonskih rješenja - pravljeni su zakoni koji su odgovarali tadašnjoj parlamentranoj većini.
"Ko drugome jamu kopa, sam u nju upada“, kazala je Bošnjak.
Ona smatra da je predsjednik namjerno prekršio Ustav jer je znao da se gubi većina u Ustavnom sudu i da se ne može iću u njegovo razrješenje, kao i da kupi vrijeme do predsjendičkih izbora.
Bošnjak je kazala da su izmjene Zakona o predsjedniku predložene da se ne bi skliznulo u anarhiju ili još teže, u diktaturu.
Jovan Vučurović (DF) rekao je da nema potrebe za tenzijama, sve može da se kaže lijepim riječima.
Kazao je da "zagrljaj DF-a nije radioaktivan", kako se moglo čuti, već "zagrljaj ljubavi, dijaloga", i da bi on mogao da kaže da je zagrljaj DPS-a "zagrljaj kriminala, mafije...", ali on to ne kaže.
"Ne pada mi na pamet ni da kažem da je Milo Đukanović šef mafije", kazao je.
Živković je odgovorio da ni njemu "ne pada mi na pamet da kažem da su u DF-u terorosti".
Predrag Bulatović (DF) rekao je da je Đukanović doveo zemlju u pravni haos i sada podstiče nemire.
"Pozivam Đukanovića da se isprsi da kaže da je anarhija u Crnoj Gori. Neka on kaže da će na anarhiju odgovoriti silom", kazao je Bulatović.
Rekao je da od '97. godine do danas na slične načine Đukanović pokušava da dođe do većine.
Milan Knežević (DF) kazao je da će biti glasanja o zakonu, a ako DPS želi da to spriječi neka gađaju flašom Branka Radulovića ili njega, počupaju tastaturu...
"To se tako radi“, kazao je Knežević.
Poručio je da ovim predloženim izmjenama zakona nemaju "namjeru Đukanovića da izbacuju iz zgrade predsjedništva”, već samo žele da se on vrati u ustavne okvire.
Poslanik DPS-a Predrag Sekulić naveo je da je Ustav najviši pravni akt da svi zakoni moraju da budu u skladu sa njim.
"Ono što vi želite sa ovim zakonom je pravna hajdučija", rekao je Sekulić.
Miodrag Lekić (Demos) kazao je da smatra da je kandidat za mandatar pripadao nekom drugom u koaliciji.
"Došlo je, međutim, do konsezusa vezanog za mene“, naveo je reagujući na navode Pejović koja je kazala da ne može da vjeruje da će parlamentrana većina ovako da potroši Lekića.
Lekić je rekao da vjeruje da je zakon korektno napravljen i da je odgovor na uzurpaciju Ustava.
"Nije predsjednik taj koji daje mandat, on je dužan da nešto predlaže...Sve je vrlo jasno, i ovo je odgovor da se ostvari demokratija“, rekao je Lekić.
On je predložio i vlasti i opoziciji da se nađe mjera da se predsjednik vrati u okvire Ustava.
Dodao je da se ne može ignorisati činjenica da većina ima svog kandidata za mandatara.
Pejović je odgovorila da je priča problematična samo zbog jednog dana, u kojem je rečeno „ili kompletan dogvoor, ili nema dogovora“.
"U dopisu koji su poslali poslanici DF-a predsjedniku države, govori se da će sve partije većine na vrijeme dostaviti potpise. Nije se desilo“, rekla je Pejović.
Lekić je kazao da je tačno da je bilo nepreciznosti, ali ne postoji rok...
Dobacio je Mitrović sa mjesta, na šta mu je Lekić rekao da se ponaša dripački.
"Ostavite jezik prijetnje, jezik dobacivanja...“, poručio je.
Mitrović je tražio repliku, navodeći da ga je Lekić nazvao "dripcem".
Branka Bošnjak je kazala da je Mitrović dobaacivao sa mjesta i nije dala opomenu, jer je tolerantna.
Kazala je da je Lekić kvalifikaciju dao uopšteno, misleći na čin. Poručila je Mitroviću da ne dobacuje i ne izaziva kolege.
Mitrović je rekao Bošnjak da joj ovo „bude prvi i posljednji put da mu se tako obraća“.
"Ovo je Vaša klasična zloupotreba mjesta na kojem sjedite i to radite u kontinuitetu...G. lekiću, nikad se nijesam odnosio dripački ni prema kome pa ni prema Vama...to što ste euforično, misleći da ste već premijer, krenuli da dijelite pravdu, to je promašaj ovog puta. Da se nijeste zapitali da li možete da budete premijer jer imate više od 67 godina, da se nijeste zapitali da Vas zbog toga predsjednik nije zvao?“, pitao je.
Lekić je kazao da se tenzija koju razvija DPS prenosi i na ostale govornike.
On je rekao da mu ne mjere godine i da se osjeća sposobnim da se svakome odupre, „agresivnima pogotovo, nepristojnima takođe“.
Živković je kazao da nema potreba za ovakvim raspravama i „pozivanjima na dvoboj“.
Milan Knežević je rekao da želi da kolega Lekića živi 100 godina, ali ga brine ovolika zabrinutost DPS-a za Lekića.
Odgovarajući na prozivke iz DPS-a da je DF izbacio Lekića, rekao je da to nije tačno i da su se rastali korektno.
"Dabogda ovako svako izgorio i zloupotrijebio Miodrag Lekića kao DF", kazao je Knežević.
Budimir Aleksić (DF) kazao je da je zakon odbrana od tiranije, autokratije Mila Đukanovića i mafije, na šta je reagovao Danijel Živković navodeći da su te kvalifikacije neprimjerene.
Došlo je do žustrije rasprave, jer je Aleksić sa mjesta objašnjavao šta je želio da kaže, a da poslanici DPS-a treba bolje da slušaju.
Aleksandra Vuković je dobacila da je sramota šta govore poslanici DF-a.
Milan Knežević (DF) naveo je da su od DPS-a čuli najgnusnije uvrede, da su izdajnici, strani plaćenici, a predsjedavajući nijesu reagovali.
Pozvao je kolege iz DPS-a da ne pribjegavaju kaznenim replikama, jer za to nije bilo osnova.
Nikola Janović (DPS) kazao je da "ako hoće da gaze Ustav i mijenjaju supstancu države, moraju da shvate da tu više nijedan demokratski odgovor neće biti moguć".
Daliborka Pejović (DPS) pitala je u kom pravcu se gura institucija predsjednika države.
"Ne razmišljam o Đukanoviću, nego o bilo kojem predsjedniku kojeg građani neposredno biraju", rekla je Pejović.
Boris Mugoša (SD) rekao je da kolegama nije bilo dovoljno što karikiraju Ustav, nego su i ustavne norme namjerno drugačije napisali u svom zakonu.
Mugoša je rekao da sa ovim zakonom funkcija predsjednika Crne Gore, ko god bio, svodi na jednog fikusa i da to može da obavlja bilo koji službenik ili službenica sa pečatom. On je rekao da je "hit nad hitovima" posljednja norma - da parlament predlaže mandatara. Mugoša je poručio da je trebalo političke hrabrosti da neko ovo potpiše.
Branko Radulović (PzP) kazao je da stvari gleda u globalnom kontekstu i da nije bilo više problema nego u ovom vremenu.
„Mislio sam prije dvije godine da će se desiti ono što se desilo u drugim državama 90-ih, da pređemo u nešto što se naziva funkcionalna demokratija, evropska perspektiva...Evropski parlament je rekao da se moraju otvarati tajni dosijei, da neko nedostojan se ne može baviti profesijom od društvenog interesa, da se izvrši revizija i preispita sve što se desilo prije 30 godina“, naveo je.
Dodao je da se 30 godina borio protiv tajkuna koji su iskristili privilegije i stekli ogromno bogatstvo.
"Ko je protiv toga da izvršimo revizije, da izgradimo demokratske institucije, krenemo demokratskim putem?...Kakvi rusofili, kakav Vučić? Ostao sam i bio do kraja Crnogorac, ali imam svoju viziju kako da izvršimo tranziciju. Mi smo se obrukali kroz prethodne dvije vlade, nedostojni smo bili istorijskog zadatka. Ovo je posljednja šansa“, rekao je.
Naveo je da ako postoji parlamentarna većina, mandat može da traje četiri godine, a može i da se skrati.
"Ako ne napravimo reformsku, procrnogorsku, proevropsku vladu, koja će nas izbaviti, odmah treba raspisati izbore“, kazao je Radulović.
Rekao je da su najveći Crnogorci koji su u inostranstvu, bili lektori ovog zakona.
"Ima nešto što se zove pravna logika. Ne mogu se sve varijacije života pretočiti u Ustav...Ako ne bude treća vlada reformska, prvi ću ustati da je srušim, u sve vi se kunem“, rekao je Radulović.
Ivan Mitrović (DPS) poručio je Radunoviću da im ne drži moralnu lekciju.
"Ako znate nekom nešto, izvol'te, kažite pred crnogorskom javnošću", kazao je.
Draginja Vuksanović Stanković (SDP) pozvala je predsjednicu Skupštine Danijelu Đurović da podnese ostavku.
"Ona sebi nije smjela da dozvoli da je DF koristi kao zmija žabu...Zakon koji ste predložili je skandal. Zakonom se direktno derogiraju ovlašćenja prtedsjednika i institucija predsjednika se svodi na nulu. Ne radite vi u interesu Crne Gore, nego u interesu Alaksandra Vučića“, navela je.
Ona je, nakon dobacivanja poslanika DF-a, Janku Milatoviću poručila da joj skloni prst, jer ako krene da s njim polemiše "vidjeće šta će ga snaći".
Poručila je da joj ne mogu reći da stoji na braniku Mila Đukanovića.
"Ja sam mu jedina stala na crtu 2018. a vi nikad“, rekla je.
Dodala je da DF-u niko nije kriv što ih je „preveslao Dritan Abazović“ i što želi da bude premijer.
Slaven Radunović (DF) kazao je da su neki na lokalnim izborima bježali od boja DPS-a i imena Mila Đukanovića.
"Oni danas žele da drže čas da je nešto ustavno ili nije ustavno. Vi, koji ste prepisali 300 ljudi iz drugih gradova u jedan mali Šavnik da bi glasali. Vi, čije su perjanice iz pravosuđa u zatvoru...Vi, koji ste od građana brutalno kažnjeni na posljednjim izborima", naveo je Radunović.
Dodao je da je ovo pokušaj vladajuće većine da se izađe na kraj sa opstrukcijama Mila Đukanovića koji je izgubio državnu vlast, gubi lokalnu vlast i koji nestaje u političkom smislu.
"Da ne bi jedan čovjek otuđen od naroda, zarobio državu. Samo o tome se radi. Ovo je lijek protiv Mila Đukanovića. Da nema 41, išlo bi se na izbore. Ali postoji 41 u ovom parlamentu“, kazao je Radunović.
Danijel Živković (DPS) rekao je da ovo više nije parlament, već je na djelu anarhija i tako će se i oni ubuduće ponašati.
"Može vam biti smiješno, ali bojim se da će vam se taj smijeh brzo skinuti sa lica", kazao je Živković obraćajući se poslanicima DF-a.
Rekao je da je DF vrlo svjesno i odlučno preuzeo ulogu lokomotive da sruši institucionalni kapacitet države.
"Ustav kaže koje su nadležnosti države – on predlaže Skupštini mandatara za sastav vlade nakon obavljenih konsultacija sa političkim partijama", naveo je.
Rekao je da bi mu bilo čudno da Lekić prihvati mandat na bazi ovakvog zakonskog rješenja, jer su ga „već jednom potrošili“.
Naveo je da je nevjerovatna količina arogancije da neko stavi pero na papir i konstruiše ovakav zakon.
"Oni koji učestvuju u ovome vrše ustavni puč...", poručio je.
Predrag Bulatović (DF) kazao je da se nakon pada Vlade Dritana Abazovića iskristalisala parlamentarna većina i po pravilu iz te većine se bira predsjednik vlade.
"Dritan kao premijer nema podršku DF-a, ali Dritan kao lider GP URA u sastavu nove vlade ima našu podršku. Nova vlada ima većinu i želimo to da odblokiramo. Nije ugrožena Crna Gora ovim zakonom, već neustavnim ponašanjem, zbog kojeg nema mandatara za sastav nove vlade. Nijesmo oduzeli nijednu nadležnost predsjedniku ovim zakonom, već uvodimo nove kategorije", kazao je Buklatović.
Dodao je da se predsjedniku daje mogućnost da ponovo obavi konsultacije i da mandat za sastav vlade.
"Kad mandat dobije Miodrag Lekić i počne proces sastavljanja vlade, neće imati podršku 41 poslanika, već 44“, kazao je Bulatović.
Dodao je da krajem novembra ili početkom decembra Crna Gora može dobiti novu vladu.
Podsjetio je da predsjednik ima rok od tri dana da potpiše zakon i može jednom da ga vrati, ali drugi put mora da ga potpiše.
Dodao je da zakon ima povratno dejstvo, da se zaštiti javni inters.
"Šta je javni interes? Kud će veći javni interes nego da se spriječi neustavno djelovanje predsjednika države da Crna Gora nema vladu“, rekao je Bulatović.
Rekao je da je moguće da će predsjednik ignorisati i konsultacije i zakon, onda će Skupština imenovati mandatara.
Kazao je da nema niko namjeru da razriješi predsjednika na osnovu ovog zakona.
Bonus video:
