Usvojene izmjene i dopune Zakona o predsjedniku Crne Gore protivne su Ustavu, jer je Ustavni sud (US) već jednom ocijenio da je neustavno preuzimanje ovlašćenja i dopunjavanje odredbi Ustava u tom smislu zakonom ili drugim aktom niže pravne snage.
To je “Vijestima” kazala pravnica i izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA), Tea Gorjanc Prelević.
Ona podsjeća da je US u odluci iz jula 2014. godine, po inicijativi HRA za ocjenu ustavnosti Poslovnika Skupštine kojim je bio uveden treći krug glasanja za izbor vrhovnog državnog tužioca (VDT), utvrdio da je “Ustavom isključena mogućnost da se bilo kojim aktom nižim od Ustava, pa dakle ni zakonom, a još manje drugim propisom ili opštim aktom, mijenjaju ili proširuju ustavni principi i načela”.
Takođe, US je, dodaje, ocijenio i da “ustavna struktura države ne smije biti narušena ‘uzurpacijom ovlašćenja’, koja se ogleda u preuzimanju ovlašćenja i dopunjavanju odredbi Ustava”.
”U konkrentnom slučaju, izmjenama Zakona o predsjedniku predviđeno je da će se u slučaju da predsjednik države ne izvrši svoje dužnosti u pogledu izbora mandatara, mandatarom smatrati ‘kandidat koji ima podršku većine od ukupnog broja poslanika u Skupštini...’ Na ovaj način je ovlašćenje predsjednika za izbor mandatara, koje je imperativno propisano Ustavom, preusmjereno na Skupštinu, odnosno skupštinsku većinu”, objašnjava Gorjanc Prelević.
Na ocjenu ustavnosti ovog zakona moraće da se čeka, pošto je US bez kvoruma gotovo dva mjeseca.
Prema preksinoć usvojenim izmjenama, koje je inicirao Demokratski front (DF), šef države dužan je da za mandatara predloži kandidata koji ima podršku većine od ukupnog broja poslanika. Ako većine nema, predsjednik podnosi inicijativu za skraćenje mandata parlamentu, a ako je poslanici ne izglasaju, obavezan je da nakon ponovnih konsultacija, predloži za mandatara kandidata “s dominantnom skupštinskom podrškom”. Tu mogućnost ima i prije inicijative za skraćenje mandata.
Ako šef države ne izvrši dužnost povodom utvrđivanja mandatara radi zaštite javnog interesa, mandatarom će se, prema izmjenama, smatrati kandidat koji ima jasnu podršku većine od ukupnog broja poslanika, koja će se utvrđivati potpisima.
Izmjene zakona važiće retroaktivno, kako bi se realizovao septembarski dogovor bivše skupštinske većine da lider Demosa Miodrag Lekić bude mandatar.
Iako je Ustavom zabranjeno povratno dejstvo zakona i drugih propisa, izuzetak je predviđen u slučajevima kad to zahtijeva javni interes. U DF-u smatraju da je to izbor Vlade na čelu sa Lekićem.
S druge strane, iz Demokratske partije socijalista (DPS), čiji je lider Milo Đukanović predsjednik države, bivšu skupštinsku većinu optužuju za ustavni puč.
Đukanović je krajem septembra završio konsultacije s partijama, ali nije dao mandat Lekiću. Tome je prethodilo višednevno pogađanje nekadašnje većine o sastavu Vlade, neodazivanje na konsultacije kod Đukanovića i neprilaganje pisane podrške Lekiću u propisanim rokovima.
Prema izmjenama, rokovi za novi krug konsultacija su kraći i računaju se od dana kad Skupština nije usvojila predlog o skraćenju mandata. Đukanović je tu inicijativu bio podnio parlamentu, ali poslanici nisu raspravljali o njoj, jer nije uvrštena u dnevni red vanredne sjednice koja je bila zakazana za 30. septembar.
Iako zakon nije leks specijalis, u njemu piše da se primjenjuje za sadašnji saziv Skupštine i formiranje naredne, 44. po redu Vlade.
Pošto su izmjene usvojene po hitnom postupku, Đukanović je, prema Ustavu, dužan da ih potpiše u roku od tri dana od donošenja, ili da ih vrati parlamentu na ponovno odlučivanje. Ako ih poslanici ponovo izglasaju, šef države je dužan da proglasi zakon.
Iz Kabineta predsjednika “Vijestima” nisu odgovorili na pitanje da li će Đukanović potpisati zakon.
Zamjenica programskog direktora Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Milena Gvozdenović, ocijenila je za “Vijesti” da je potpuno jasno da su izmjene Zakona o predsjedniku neustavne, jer, kako je navela, narušavaju ustavnu ravnotežu vlasti i mijenjaju smisao Ustava.
Ona kaže da će ih Ustavni sud, kad god izađe iz blokade, sigurno proglasiti neustavnim.
”Ovo predstavlja samo nastavak podrivanja demokratije u Crnoj Gori. Dakle, nakon neustavnog odgađanja lokalnih izbora, nakon prekrajanja izbornih jedinica, i još mnogih drugih poduhvata, imamo i ovu situaciju s dopisivanjem Ustava i oduzimanjem ovlašćenja instituciji Predsjednika. Legitimno je upitati se šta dalje možemo očekivati od naših političara, i naših predstavnika u Skupštini... Sve je više očigledno da je u interesu partija da ostanemo i bez funkcionalnih institucija, kako bi se ovakve i slične stvari lako provlačile u ime nečijih kratkoročnih interesa”, naglašava ona.
Gvozdenovićeva napominje da se gaženjem Ustava ne smije rješavati nijedna politička kriza, jer to, prema njenim riječima, može voditi samo u nova kršenja Ustava i dodatno podizanje tenzija.
”Jednom kad se u zakonitom procesu formira US, vjerujem da će, po starom dobrom običaju, svi bježati od preuzimanja odgovornosti za očigledno kršenje ustavnih normi... Ipak, treba postaviti pitanje svima koji glasaju za ovakva rješenja, a jasno im je za šta glasaju - šta kad US proglasi ovaj zakon neustavnim? Da li će se opet sve gurnuti pod tepih, kao u slučaju odgađanja izbora? Kako god, šteta koja se pravi našem društvu teško se može popraviti, naročito kad se pravila krše s namjerom”, navodi sagovornica.
Potpredsjednica Vlade i ministarka evropskih poslova Jovana Marović, kazala je za TVCG da je usvajanje izmjena zakona sporno s aspekta procedure i činjenice da se Ustav mijenja zakonom.
Upitana da li izmjene mogu biti kočnica na putu ka Evropskoj uniji (EU), odgovorila je da takvi potezi nisu korak ka dogovoru o imenovanjima u pravosuđu, za koje je potrebna dvotrećinska/tropetinska podrška parlamenta.
”Na prvom mjestu, mora da postoji politički dijalog kako bi postigli potrebnu dvotrećinsku većinu, ili u drugom krugu podršku 49 poslanika, tako da mislim da ovo nije korak koji vodi ka toj većini, ali ostaje da vidimo”, naglasila je Marovićeva.
Iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) ocjenjuju da su poslanici izglasavanjem zakona pokazali da su im partijski interesi važniji od Ustava i volje građana.
”Umjesto ustavne nadležnosti predsjednika Crne Gore, potpisivaće se peticija. Gdje je granica? Novoj većini sve je relativno, pa i Ustav, samo da izbora ne bude”, naveli su iz MANS-a na Tviteru.
Centar za građansko obrazovanje (CGO) saopštio je da izmjene predstavljaju kršenje Ustava i osnovnih principa na kojima počiva demokratski politički sistem. Iz te organizacije tvrde da su poslanici zbog partijskih interesa ugrozili poredak, iako, kako ističu, znaju da će Ustavni sud zakon proglasiti neustavnim.
”Nema kvalitativne promjene uz urušavanje institucija, političke kulture i demokratskih standarda. Oni koji biraju taj put, pokazuju građanima i građankama i međunarodnoj zajednici da su nepouzdani partneri u evropeizaciji Crne Gore i da je njima dopušteno ono što oponentima zamjeraju”, napisali su iz CGO-a na Tviteru.
Iz Socijaldemokrata (SD) juče su saopštili da Skupštini, nakon što je usvojila zakon, što prije treba uskratiti mandat, dodajući da su u toj partiji spremni na svaki vid institucionalne i vaninstitucionalne borbe protiv, kako su naveli, “očiglednog i brutalnog gaženja ne samo pravnog poretka ove države, veći i same države i njenih temeljnih vrijednosti”.
”Ustav je najviši pravni akt jedne države, i ne mogu se Ustavom definisane nadležnosti predsjednika države mijenjati kroz zakon koji je niži pravni akt. To predstavlja gaženje ustavnog poretka Crne Gore i našu državu uvodi u još dublju institucionalnu i političku krizu”, naveli su iz SD-a, dodajući da su izmjene ustavno-pravna besmislica.
Iz Socijaldemokratske partije (SDP) poručili su da poslanici koji su glasali za izmjene zakona treba da snose odgovornost. Poslanica SDP-a Draginja Vuksanović Stanković, kazala je juče na pres-konferenciji da je jedan od načina borbe protiv “ovog ustavnog nasilja, podnošnje krivičnih prijava u odnosu na sve akte bilo kog organa u državi, koji znače zloupotrebu službenog položaja”. Međutim, nije precizirala da li će SDP u konkretnom slučaju podnijeti krivičnu prijavu.
Poslanik SDP-a Adnan Striković, rekao je da građani i sve partije treba da razmisle i o drugim načinima borbe “za osnovne demokratske principe”. “Ona podrazumijeva sva demokratska sredstva, a znate da su demokratska sredstva i vaninstitucionalna”, istakao je.
EU, SAD i VB zabrinuti
”EU je zabrinuta zbog glasanja u crnogorskom parlamentu, kojim se mijenjaju ovlašćenja predsjednika države kroz usvajanje zakona po hitnom postupku”, rekla je “Vijestima” portparolka Evropske komisije (EK) Ana Pisonero Hernandez, komentarišući izmjene Zakona o predsjedniku.
Ona je poručila da svi zakonski akti treba da budu u skladu s Ustavom. “Ovo je pitanje posebno osjetljivo u nedostatku efikasnog US”, kazala je Pisonero Hernandez, podsjećajući da parlament nije uspio da imenuje potreban broj sudija US kako bi se obezbijedilo njegovo pravilno funkcionisanje.
Ona je rekla da se hitno moraju imenovati sudije US. “EU poziva sve političke aktere da traže brzu deeskalaciju i dogovore se o rješenju trenutnog političkog zastoja, kako bi se ostvarila želja građana Crne Gore da se pridruže EU”, kazala je.
Saopštenjem se oglasila i šefica Delegacije EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa, koja je ponovila da sudije US moraju biti hitno izabrane.
I ambasadorka SAD u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke pozvala je sve strane da rade zajedno na pronalaženju izlaza iz trenutne političke krize, koji bi bio u skladu s Ustavom.
Rajnke je kazala da su SAD zabrinute zbog eskalacije zapaljive retorike i neodgovorne konfrontacije crnogorskih lidera posljednjih dana, objavljeno je na Tviter nalogu Ambasade SAD.
Ambasadorka Velike Britanije (VB) Karen Medoks, rekla je da se usvojene izmjene potencijalno dotiču ustavnih pitanja.
“Ova situacija naglašava od kakvog je vitalnog značaja da se obezbijedi funkcionalan US u Crnoj Gori”, napisala je Medoks na Tviteru. Ona je pozvala Vladu i ostale da se uzdrže od koraka koji izazivaju dalje podjele.
Vušurović: Sudbina države u našim rukama
Više stotina građana protestovalo je sinoć, drugu noć zaredom, ispred Skupštine zbog usvajanja izmjena zakona. Dio njih u jednom trenutku je pokušao da sruši zaštitnu ogradu ispred parlamenta, gdje su bile jake policijske snage.
Protestu su, pored ostalih, prisustvovali poslanica DPS-a Nela Savković Vukčević, poslanica SDP-a Draginja Vuksanović Stanković, predsjednik podgoričkog odbora Liberalne partije Jovan Rabrenović...
Građanski aktivista Predrag Vušurović, rekao je na skupu da se partije dijele na one koje su za Crnu Goru i na one koje su protiv nje. Kazao je da je u njihovim rukama sudbina Crne Gore, te da daju rok od sedam dana, nakon kog će odlučiti šta dalje. Pozvao je građane da se ponovo okupe kroz sedam dana da protestuju.
DPS najavljuje proteste i tvrdi da je Skupština obesmišljena
Predsjedništvo DPS juče je najavilo vaninsitucionalnu borbu ako se ne odustane od izmjena Zakona o predsjedniku i ne počne razgovor o prevazilaženju političke krize.
U saopštenju se navodi da je sjednicom predsjedavao lider Milo Đukanović, i da su zaključili da je donošenjem Zakona parlamentarna većina grubo narušila Ustav i ugrozila ustavni poredak u zemlji. “Ovakav akt brutalnog pravnog nasilja nastavak je politike destrukcije koja ima za cilj institucionalno razaranje Crne Gore kako bi se država učinila nefunkcionalnom, i tako stekao alibi za finale projekta koji znači ukidanje suvereniteta, a potom i nezavisnosti. Protagonista ovakvog scenarija je proruski izvođač radova velikosrpskog nacionalizma u Crnoj Gori - Demokratski front. Nažalost, takvom njihovom naumu su se pridružile i stranke koje se makar deklarativno zalažu za evropski put Crne Gore”, navodi DPS.
Ta partija smatra da je usvajanjem Zakona obesmišljena uloga i Skupštine. “Ukoliko parlamentarna većina ostane pri stavu da ovakav zakon treba da postane dio pravnog poretka države, onda dalje djelovanje kroz institucije sistema gubi svaki smisao”, navode.
DPS tvrdi da je ovo kuminacija krize počela nakon izbora 2020. i poziva partije, kako navode, posebno one koji tvore parlamentarnu većinu “da se kroz stvarni dijalog dođe do rješenja koje će značiti stvaranje preduslova za punu funkcionalnost Ustavnog suda i za organizaciju vanrednih parlamentarnih izbora nakon kojih bi Crna Gora dobila stabilnu, nacionalno odgovornu, političku i evropsku vladu”.
Ukoliko ovaj poziv, poručuju, ne urodi plodom i ukoliko se do kraja nedjelje ne otpočne proces izbora sudija Ustavnog suda i ne dustane od “ustavnog puča” biće potpuno jasno da je svako institucionalno djelovanje obesmišljeno. “...U toj situaciji jedino preostaje da borbu za institucije izmjestimo izvan institucionalnih okvira, jer one očigledno više ne postoje”, navodi DPS.
Bonus video:
