Iako i doskorašnji sudija Ustavnog suda (US) Miodrag Iličković smatra da su usvojene izmjene Zakona o predsjedniku Crne Gore protivustavne, predsjednice skupštinskih odbora nadležnih za ustavnost i zakonitost akata tvrde da se izmjenama ne zadire u Ustav, već da se samo dodatno preciziraju ovlašćenja šefa države.
Predsjednica Zakonodavnog odbora i potpredsjednica Demokratske narodne partije (DNP) Maja Vukićević, kazala je “Vijestima” da se predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću izmjenama ne oduzima nijedna od nadležnosti propisanih Ustavom. Navodi da je sve što mu pripada po najvišem pravnom aktu razrađeno drugim propisima, i dodaje da stoga ne vidi razlog da se dio nadležnosti koje uređuje Zakon o predsjedniku ne precizira na ovaj način.
”Neustavno ponašanje predsjednika dovelo je do institucionalne krize i blokade procesa, i ovaj zakon rješava i ovu i sve buduće situacije, nevezano za to ko će obavljati tu funkciju”, istakla je Vukićević, odgovarajući na pitanje da li je opravdano izmjenama zakona kršiti Ustav kako bi se omogućio izlazak iz političke krize.
Predsjednica Ustavnog odbora Simonida Kordić, saopštila je juče da namjera izmjena nije da se na bilo koji način oduzmu nadležnosti šefu države, već da se kroz “jasna proceduralna pravila” otklone sve nedoumice, prvenstveno o postupku imenovanja mandatara za sastav Vlade. Tvrdi da se izmjenama ustavna rješenja ne mijenjaju, već samo razrađuju.
”Ovaj zakon daje šansu predsjedniku da iskoristi svoja ustavna ovlašćenja i ispuni svoje obaveze, te da imenuje mandatara i izbavi zemlju iz institucionalne krize koju je uzrokovao”, poručila je Kordić, koja je i funkcionerka Demokratskog fronta (DF).
S druge strane, Iličković, nakon čijeg je nedavnog odlaska u penziju US ostao bez kvoruma za rad, ocjenjuje za “Vijesti” da izmjene predstavljaju samo jedno u nizu kršenja najvišeg pravnog akta.
Navodi da je to posebno zabrinjavajuće zbog toga što je za kršenja postignut visok stepen konsenzusa među partijama u parlamentu.
”Zbog toga im nije potreban izbor sudija US, čime su, opet neustavno, prigrabili pravo da i ovoga puta sami tumače Ustav”, naglašava Iličković.
Izmjene koje je inicirao DF, a koje su usvojene u noći između utorka i srijede, predviđaju da je predsjednik dužan da za mandatara predloži kandidata koji ima podršku većine od ukupnog broja poslanika. Ako većine nema, predsjednik podnosi inicijativu za skraćenje mandata parlamentu, a ako je poslanici ne izglasaju, obavezan je da nakon ponovnih konsultacija, predloži za mandatara kandidata “s dominantnom skupštinskom podrškom”. Tu mogućnost ima i prije inicijative za skraćenje mandata.
Ako šef države ne izvrši dužnost povodom utvrđivanja mandatara, radi zaštite javnog interesa mandatarom će se smatrati kandidat koji ima “jasnu podršku većine od ukupnog broja poslanika”, koja će se utvrđivati potpisima.
Zakon je izmijenjen s ciljem realizacije septembarskog dogovora bivše skupštinske većine da lider Demosa Miodrag Lekić bude mandatar.
Predsjedništvo Đukanovićeve Demokratske partije socijalista (DPS) pozvalo je preksinoć bivšu skupštinsku većinu da odustane od izmjena, poručujući da su u toj stranci spremni za dijalog i dogovor o izboru sudija US.
Naglasili su da će, ukoliko ne urodi plodom njihov poziv, na koji će čekati odgovor do kraja današnjeg dana, krenuti u vaninstitucionalnu borbu.
Na međupartijski dijalog, “kako bi se uspostavio funkcionalan US i stvorili adekvatni uslovi za buduće izbore”, pozvali su juče i ambasadori država Kvinte (SAD-a, Njemačke, Francuske, Velike Britanije i Italije).
U zajedničkom saopštenju naveli su da sa zabrinutošću prate dešavanja u Crnoj Gori, dodajući da su “demokratske institucije, institucije vladavine prava i poštovanje Ustava, s kojim svi zakonski akti treba da budu usklađeni, osnovni uslov da Crna Gora funkcioniše efikasno, kao stabilna demokratska država”.
Da predstavnici partija moraju da razgovaraju kako bi se izašlo iz institucionalne i političke krize, smatraju i u Grupi NVO, koja je saopštila da politički subjekti moraju pokazati državničku zrelost.
Vukićević, čija je partija konstituent DF-a, kaže da DPS nije u poziciji da uslovljava, te da je, kako navodi, jasno da je njihov cilj da zaštite Đukanovića.
”Iznenađuje me to što sad nude dijalog oni koji nisu željeli dijalog oko Sudskog savjeta, već su pokušali da nam nametnu svoja rješenja. Oni koji nisu glasali za sudije US onda kad su imali priliku i koji su opstruirali taj proces, a opstruirali su da bi mogli da se žale na rezultate lokalnih izbora, što sad i rade, jer znaju da US nema kvorum. Tako da je malo neozbiljno da DPS priča o Ustavu i zaštiti istog. Pozdravljam pozive na dijalog, smatram da je dijalog potreban Crnoj Gori, ali podsjetiću da je krizu institucija izazvao upravo predsjednik onda kad nije dao mandat g. Lekiću”, istakla je, dodajući da je DPS u više navrata “grubo gazio” Ustav.
Vukićević kao primjere navodi treći mandat Vesne Medenice na čelu Vrhovnog suda, treću kandidaturu Filipa Vujanovića za predsjednika, hapšenja poslanika u Skupštini bez skidanja imuniteta, izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi...
Premijer u tehničkom mandatu i lider Građanskog pokreta (GP) URA Dritan Abazović, poručio je juče iz Berlina da ne izbjegava dijalog i da je o tome razgovarao i s visokim predstavnikom Evropske unije (EU) za spoljnu politiku i bezbjednost Žozepom Boreljom.
On je poručio da je US jedina institucija koja može da kaže da li je neki akt ustavan, i pozvao partije da krajem novembra, kad će biti održan drugi krug glasanja za sudije US-a, izaberu makar jednog sudiju i tako odblokiraju rad te institucije. Time bi, kako je rekao, izmjene Zakona o predsjedniku mogle da budu podložne provjeri.
U prvom krugu glasanja, održanom 21. oktobra, nijedan od četiri predložena kandidata za sudije nije dobio potrebnu podršku.
”S druge strane, ne možemo da odemo na parlamentarne izbore dok ne odblokiramo US, zato što ćemo doći u situaciju da nema ko da prizna rezultate izbora, niti da verifikuje nove mandate. Zato je solucija jednostavna, i moja poruka i DPS-u ali i ostalima - dajte da odblokiramo US”, rekao je Abazović nakon Samita lidera zemalja Berlinskog procesa.
”Vijesti” od predsjednice Skupštine Danijele Đurović nisu dobile odgovor na pitanje hoće li inicirati dijalog kako bi se izašlo iz ustavne i političke krize, i kako bi se došlo do dogovora o izboru sudija, kao ni na to kako gleda na poruke međunarodne zajednice i misli li da treba odustati od izmjena zakona.
Diplomatski predstavnici država Zapada nastavili su da šalju poruke zabrinutosti zbog usvajanja izmjena zakona.
”Dijelimo zabrinutost u vezi sa zakonom o ovlašćenjima predsjednika koji je usvojen, kao što je izraženo u izjavi EU”, napisao je na Tviteru ambasador Njemačke u Crnoj Gori, Peter Felten.
Iz Evropske komisije (EK) “Vijestima” su prekjuče saopštili da je EU zabrinuta zbog glasanja, i da hitno poziva na izbor sudija US.
Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Tonino Picula, takođe je saopštio da je zabrinut zbog najnovijih događaja u Crnoj Gori i tekuće političke krize koja, prema njegovoj ocjeni, negativno utiče na EU agendu zemlje.
”Ustav je temelj vladavine prava i sve zakonodavne odluke moraju biti usklađene s njim”, poručio je na Tviteru.
Lider Albanske alternative Nik Đeljošaj, kazao je da očekuje da će Đukanović vratiti na ponovno glasanje usvojene izmjene, a da će to poslanici iskoristiti mogućnost “da isprave grešku”.
Đukanović je, prema Ustavu, dužan da ih potpiše u roku od tri dana od donošenja, ili da ih vrati parlamentu na ponovno odlučivanje. Ako ih poslanici ponovo izglasaju, šef države je u obavezi da proglasi zakon.
”Prije svega vjerujem da će Demokrate i GP URA da reflektuju i poslušaju glas struke, ali i zvanični stav EU i naših međunarodnih partnera koji žele dobro Crnoj Gori. DPS takođe treba da reflektuje i glasa za jednog od četiri kandidata za US, i pokaže odgovornost prema državi i institucijama”, napisao je on na Fejsbuku, dodajući da nakon tih procesa treba donjeti odluku o skraćenju mandata Skupštini, kako bi se išlo na vanredne izbore.
Potpredsjednik Vlade i lider Bošnjačke stranke (BS) Ervin Ibrahimović, saopštio je da uvođenje prakse da se snagom većine u parlamentu može sve, uvodi državu u spiralu donošenja zakona za jednokratnu upotrebu po mjeri bilo koje većine i pravnu nesigurnost.
Ocjenjuje da je to štetno za dalji demokratski razvoj Crne Gore, ukupni društveni ambijent i evropske integracije.
”Pozivam predstavnike svih političkih partija na poštovanje demokratskih principa, Ustava i zakona, kao i na međusobnu saradnju u interesu građana i države Crne Gore”, poručio je Ibrahimović.
Izmjene zakona važiće retroaktivno, iako je Ustavom zabranjeno povratno dejstvo zakona i drugih propisa. Izuzetak je predviđen u slučajevima kad to zahtijeva javni interes, a u DF-u smatraju da je to izbor Vlade na čelu s Lekićem.
Đukanović je krajem septembra završio konsultacije s partijama, ali nije dao mandat Lekiću. Tome je prethodilo višednevno pogađanje nekadašnje većine o sastavu Vlade, neodazivanje na konsultacije kod Đukanovića i neprilaganje pisane podrške Lekiću u propisanim rokovima.
Izmjene zakona su, osim dijela partija oštro kritikovali pravnici i civilni sekotor.
Protiv izmjena zakona, nezadovoljni građani su u manjem broju protestovali dva puta u Podgorici, a treći skup najavljen je za sljedeću sedmicu.
Iličković: Presude ne poštuju, a kad suda nema rade šta hoće
Iličković kaže da je neobično što je dio partija, pa i javnosti, zaprepašćen kršenjem Ustava kroz izglasavanje izmjena Zakona o predsjedniku Crne Gore.
”Kao da to nije urađeno i s izmjenama Zakona o lokalnoj samoupravi, i s reizborom predsjednika opština i gradonačelnika Podgorice, s odvajanjem Zete od Podgorice u toku izbornog procesa... U ovoj priči nema ni nevinih, ni neznavenih. Pozivanje na to da trenutno nema US-a i da su zbog toga prisiljeni da ovako rade, nije do kraja tačno. Kad je US imao kapacitet za odlučivanje, proglasio je kao neustavne izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi. U presudi je posebno naglašeno da se izborne jedinice ne mogu prekrajati u toku izbornog postupka. Iako je ta presuda objavljena u Službenom listu, njima nije smetalo da i nju ne ispoštuju. Dakle, oni ne poštuju odluke ni kad ih sud donese, a rade šta hoće kad ga nema, i čine sve da ga nema”, istakao je.
Govoreći o tome kako blokada US-a utiče na izbore, Iličković kaže da je zastupao stav da se oni ne mogu održati bez funkcionalnog suda, pa čak i da se niko u toku izbornog procesa nije žalio.
”Građaninu i partiji mora biti obezbijeđen i garantovan pravni lijek. Građanin zna da US-a nema, odnosno da on ne može odlučivati o tome. Zašto bi se onda neko žalio? Vi time odvraćate građanina od prava na žalbu. I ne samo građane, nego i partije... To je stvar za jednu širu raspravu”, konstatovao je.
Vukićević: Neke diplomate favorizuju jednu stranu
Komentarišući poruke međunarodne zajednice, Vukićević kaže da pozdravlja to što je dio diplomatskih predstavnika prilično uzdržan i što poziva na dijalog, ali dodaje da ima i “onih koji misle da im pripada da uređuju unutrašnje stvari Crne Gore i koji otvoreno favorizuju jednu stranu”.
”Mislim da to nije dobar put. O Crnoj Gori treba da se odlučuje u Crnoj Gori, poslanici su izabrani predstavnici naroda koji su birani da donose odluke. Naravno, treba da imamo dobre relacije sa svim zemljama, ali na bazi partnerskih odnosa, koji ne podrazumijevaju miješanje u unutrašnja pitanja Crne Gore”, podvlači ona.
Upitana kako će usvajanje izmjena zakona uticati na evropske integracije države, ona odgovara da je “prije svega neustavno ponašanje predsjednika i nedavanje mandata mandataru koji ima podršku četrdeset jednog poslanika, zakočilo evropski put”.
”Interes Crne Gore je da dobije Vladu u punom kapacitetu, koja ima političku podršku, i koja će odblokirati procese i napraviti napredak u pregovirima s EU, a to je nešto što 43. Vlada, koja je trenutno u tehničkom mandatu, nije uspjela”.
Bonus video:
