Politička kriza u Crnoj Gori pretvara se u institucionalnu, što može da ima dugoročne negativne posljedice po državu, ocijenio je profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Bostonu, Vesko Garčević.
Garčević je kazao da je Crna Gora, nakon usvajanja izmjena Zakona o predsjedniku u Skupštini, dobila kratku i jasnu poruku od međunarodne zajednice.
“Politička kriza u Crnoj Gori se pretvara u institucionalnu, što moze da ima dugoročne negativne posljedice za zemlju”, rekao je Garčević u intervjuu agenciji MINA.
On je ocijenio da se, kao rješenje za takvu krizu, partije većine okreću nedemokratskim metodama koje dodatno produbljuju postojeće probleme.
“Plašim se da se približavamo trenutku kad stvari mogu izmaći kontroli. Umjesto raspleta, imamo stalno nove zaplete – to je kao kad rješavate problem pravljenjem još većeg problema”, naveo je Garčević.
On smatra da su predstavnici Evropske unije (EU) poslali jasne poruke kad je riječ o odluci Skupštine.
Kako je dodao, oni žele poštovanje Ustava i zakona, odnosno da se promjene vrše na osnovu procedura propisanih zakonom, a ne na osnovu političkih kalkulacija.
“Evropska komisija (EK) će vjerovatno ovo ocijeniti negativno u sljedećem izvještaju. Imajući u vidu dešavanja u Evropi i obim izazova sa kojima se EU suočava, pitanje je da li će i koliko Brisel imati strpljenja za nas”, upozorio je Garčević.
On je naveo kako nema utisak da u Crnoj Gori postoji svijest o tome.
“Na kraju, imajući u vidu uplive sa strane, ovakav razvoj političke situacije u Crnoj Gori gledaju sa zadovoljstvom u Beogradu i Moskvi”, saopštio je Garčević.
On je kazao da je Crna Gora često bila kritikovana od EK i zapadnih partnera zbog zarobljenih institucija i partokratije, kao razultat 30 godina vladavine Demokratske partije socijalista (DPS).
Garčević je naveo da je promjena vlasti, kako je najavljivano, trebalo da “oslobodi” institucije loših navika iz prošlosti, stavi kvalitet kandidata ispred partijske ili etničke pripadnosti, otvori prostor za kritičko vrjednovanje postignutog, prihvati dostignuća prethodnih vlasti i sagleda greške iz prošlosti.
Kako je rekao, Crna Gora je umjesto toga, dobila opasnu populističku politiku sa jakim uplivom ortodoksnog klerikalizma oličenog u Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi.
“Od zarobljenih institucija krećemo se ka urušavanju institucionalnog okvira i obezvrjeđivanju pravnih normi na kojim počiva pravna drava o čemu svjedoči i predlog izmjena Zakona o predsjeniku”, kazao je Garčević.
On je poručio da pokušaj promjene Ustava u toku skupštinke sjednice obesmišljava postojanje bilo kakvog zakona.
“Ali to nije počelo sada, ovo je samo vrhunac jednog procesa. Sjetimo se samo kako je odlučeno da se organizuju lokalni izbori 23. oktobra”, rekao je Garčević.
On je naveo da, ako se Ustav kao najviši pravni akt jedne države može ignorisati, onda je svaki zakon podložan slobodnom tumačenju u skladu sa političkom voljom onoga ko je na vlasti.
“Opravdanje da je “to rađeno ranije” je katastrofalan izgovor. Zar to nije trebalo da bude promijenjeno? Zar nijesu ova obećanja činila glavne poruke partija koje sada imaju većinu?”, pitao je Garčević.
Prema njegovoj ocijeni, kada je u pitanju princip vladanja nove većine, sve je manje-više isto kao i prije, samo što su efekti po državu sada ubitačniji jer koalicioni partneri ne mogu da se dogovore kako će vršiti vlast.
Garčević je, govoreći o izjavama pojedinih poslanika da “Nije dobro zakonom mijenjati Ustav, ali je bilo neophodno”, rekao da taj komentar otkriva kako se olako doživljava vladavina prava i značaj društva baziranog na zakonima.
“Iskreno, duboko sam iznenađen i razočaran činjenicom da su neki poslanici o kojima sam gajio visoko poštovanje odlučili da budu dio ovog neslavnog čina”, kazao je Garčević.
On je naveo da ne postoji opravdanje za mijenjanje ustavnih normi preko noći, tokom skupstinske sjednice, bez široke javne rasprave i procedure koja je predviđena zakonom.
“Ovakvo djelovanje se ne može opravdati partijskim interisima ili nekim višim ciljevima. Najviši cilj u pravnoj drižavi je poštovanje prava”, istakao je Garčević.
On je rekao da se demokratija se oličava u proceduri.
Kako je pojasnio, ako predstavnici političkih partija smatraju da je predsjednik zloupotrebio zakonom propisana ovlašcenja, može se pokrenuti inicijativa za izglasavanje nepovjerenja i smjenu predsjednika.
“Ako nema dovoljne većine za to, onda se mogu organizovati prijevremeni paralamentarni izbori i vršiti politički pritisak da se organizuju predsjednički i parlamentarni izbori istovremeno, kao demokratsko rješenje za politički ćorsokak u kojem se Crna Gora nalazi”, smatra Garčević.
To bi, kako je rekao, bio put iz krize u većini demokratskih država.
On je podsjetio da je Izrael nedavno imao izbore peti put u posljednjih pet godina, dodajući da poslanici nijesu mijenjali Ustav da bi se razrijesila politička kriza u zemlji.
“U Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) demokrate nijesu tražile izmjenu Ustava nakon neuspjesnog pokusaja da smijena predsjednika (Donalda) Trampa zato što su smatrali da zloupotrebljava svoja ovlašćenja”, rekao je Garčević.
On je kazao da vjerovatna nova republikanska većina u Kongresu može slično da uradi sa predsjednikom Džozefom Bajdenom, ali da neće traziti izmjenu Ustava preko noći ako ne uspije u svojoj namjeri.
Međutim, kako je ocijenio, u Crnoj Gori je problem što sadašnjoj većini ne odgovaraju prijevremeni izbori jer bi to dovelo do prekompozicije snaga u Skupstini.
“Sa ulaskom pokreta Evropa Sad u Skupštinu, većina partija koja je sada predstavljena u parlamentu bi vjerovatno izgubila odredjeni broj poslanika, a neke mozda i ne bi presle cenzus”, kazao je Garčević.
Bonus video:
