Činjenica da se najveći protesti u Crnoj Gori organizuju iz partijskih kuhinja pokazuje da su partije ušle u sve pore društva i svaki dom u zemlji, a da su građanima politika, religija i nacija mnogo važnije od životnog standarda, ocijenili su sagovornici “Vijesti”.
Tako oni komentarišu najnovija okupljanja građana na poziv Demokratske partije socijalista (DPS), a zbog izglasavanja izmjena Zakon o predsjedniku u Skupštini, u noći između 1. i 2. novembra.
Izmjenama se omogućava Miodragu Lekiću (Demos) da formira novu vladu, nakon što je predsjednik države Milo Đukanović (DPS) odbio da mu da mandat, iako je imao podršku stare-nove većine u Skupštini (DF, Demokrate-Demos, GP URA-CIVIS, SNP, Ujedinjena i Prava Crna Gora).
Đukanović je odluku obrazložio time da je “stekao utisak” da Lekić nema većinsku podršku jer predlog za mandatara nije u roku potpisao 41 poslanik. GP URA je potpise dostavila dan kasnije...
Protest građana organizovan je uoči glasanja, a zatim i sljedećeg dana, ali nije bio prijavljen. Iako je na tim protestima bilo nekoliko stotina ljudi, odazvalo im se više građana u odnosu na proteste policajaca za povećanja plata, zatim vatrogasaca, prosvjetara, za poboljšanje položaja penzionera, taksista, poljoprivrednika...
Kada su prvi put skočile cijene goriva, protesta nije ni bilo, a dalji rast cijena svih životnih namirnica propraćen je samo kritikama na društvenim mrežama.
Političari pospješuju podjele
Analitičar i sociolog Andrija Đukanović za “Vijesti” kaže da su građani, nažalost, uvijek spremni da se uključe u sukob kada je politika u pitanju iako, prema brojnim istraživanjima, najmanje vjeruju političarima.
”Podjele su među građanima duboke, naslijeđene, dobro pospješivane od političara decenijama unazad, pa sada imamo građane koji se mrze međusobno i boje jedni od drugih”, rekao je Đukanović.
Smatra da su građani saučesnici svih “nepočinstava” partija, nemaju razvijenu kritičku svijest, naslijedili su podjele po političkoj, vjerskoj i nacionalnoj osnovi koje sežu duboko u prošlost.
”Očigledno da su im ta pitanja veoma važna, čak i mnogo važnija od životnog standarda. Zaista je čudno da nemamo nijedan masovniji skup koji je uzrokovan ekonomskim stanjem ili poskupljenjima. Postojali su pokušaji takvih protesta koji su se vrlo brzo završavali bez većih okupljanja. Sjetimo se npr. obilježavanja Praznika rada kada na ulicu izađe jedva stotinjak radnika, a znamo kakav je položaj radnika u našoj zemlji”, naveo je Đukanović.
Podjeća da se, na primjer, na Zapadu građani najčešće bune upravo zbog pitanja životnog standarda.
”Politika, nacija i religija su centar naših života i oko tih pitanja se sve vrti. Godinama unazad se međusobno sukobljavamo koja je starija nacija, čija je religija čistija i bolja itd. Pitanja koja ništa ne rješavaju već samo komplikuju. Građani ne gaje vrijednosti dijaloga i tolerancije, čemu snažno doprinose njihovi politički predstavnici”, smatra Đukanović.
Odbrana države ili bogatstva
Novi poziv na okupljanje građana, zbog izmjena Zakona o predsjedniku, uputio je juče poslanik i potpredsjednik DPS-a Jevto Eraković.
”DPS će zajedno sa svima kojima je demokratska, građanska proevropska Crna Gora u srcu, vrlo brzo pozvati građane da im to poručimo sa velikog protestnog skupa u Podgorici”, napisao je Eraković na Tviteru.
Potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak (PzP) smatra da je ovo još jedan očajnički potez manipulacije najtananijim ljudskim osjećajem - ljubavlju prema domovini, u cilju očuvanja nelegalno stečenog bogatstva, onoga kojeg su oteli od tih istih građana.
”Građani moraju da znaju da opasnost Crnoj Gori nije ni od ‘velike’ Srbije, ni od Rusije, ni od ‘velike’ Albanije, već od velikih kriminalaca kojima je poraženi režim dao moć”, rekla je ona za “Vijesti”.
Izvršna direktorica Akcije za socijalnu pravdu (ASP) Ines Mrdović navodi da DPS je na proteklim izborima prošao kao “bos po trnju” i realno je očekivati da će trend pada rejtinga te partije biti nastavljen, a ovakvi pokušaji organizovanja protesta, iako su sasvim legitiman oblik iskazivanja stavova, neće im donijeti nikakvu posebnu korist.
”Naprotiv, mislim da većina građana više to posmatra na način da se brane interesi milionera Mila Đukanovića i njegovog usko povezanog kruga, u kojem su takođe milioneri. Građani većinom polaze od toga da je država tu, niko je nikuda nije odnio, a ako će neko ispred nosa da nam odnese državu, onda bolje da nas nije, tako da priče o ugroženosti pod plaštom crnogorstva sve manje prolaze kod građana... Kada je riječ o tome da se najveći protesti organizuju iz partijskih kuhinja, nažalost to je posljedica sumorne činjenice da smo duboko ogrezlo partitokratsko društvo, da su partije ušle u sve pore ovoga društva i maltene u svaki dom u zemlji”, rekla je Mrdović za “Vijesti”.
Utisak je, kako je dodala, da se želi skrenuti pažnja sa pokušaja da se ne proglase rezultati izbora u Podgorici i da se što više prolongira predaja vlasti u Glavnom gradu.
”Ta situacija je pravno nimalo bezazlena i pitanje je zašto se podnosioci ustavnih žalbi ne upute na Evropski sud za ljudska prava, jer je zemlja trenutno bez Ustavnog suda, a kada njega nema nadležan je Evropski sud. U međuvremenu, a imajući u vidu dužinu trajanja postupaka pred evropskom instancom, treba proglasiti rezultate izbora, jer izborna volja građana ne treba da bude žrtvovana zbog nekoliko (ili i više) podnijetih žalbi”, kazala je Mrdović.
Branka Bošnjak ocijenila je da je retorika u Skupštini i poziv na bunt od poslanika DPS-a i njihovih servilnih “intelektualaca” ogolilo podaništvo vrhovnom vođi i njegovom kriminalnom miljeu.
”Nama koji smo zaista za demontažu totalitarnog režima i koji smo se istinski borili za to decenijama, ovo djeluje kao očajnički potez prijetnje praznom puškom”, rekla je Bošnjak, koja je jedan od predlagača izmjena Zakona o predsjedniku.
DPS spreman da odgovori na "anarhiju"
Tokom rasprave o izmjenama Zakona o predsjedniku, poslanici DPS-a su više puta rekli da je na djelu “anarhija”, na koju će spremno odgovoriti.
Predsjedništvo DPS-a najavilo je prije četiri dana da će biti prinuđeni da primijene “demokratske metode vaninstitucionalnog djelovanja”, ako se ne odustane od izmjena Zakona o predsjedniku. Poručili su da su spremni za dogovor oko Ustavnog suda, iako na sjednici Skupštine nijesu glasali ni za jednog od četiri predložena kandidata.
Povezani članci
Izmjene Zakona o predsjedniku predviđaju da je predsjednik dužan da za mandatara predloži kandidata koji ima podršku većine od ukupnog broja poslanika. Ako većine nema, predsjednik podnosi inicijativu za skraćenje mandata parlamentu, a ako je poslanici ne izglasaju, obavezan je da nakon ponovnih konsultacija, predloži za mandatara kandidata “s dominantnom skupštinskom podrškom”. Tu mogućnost ima i prije inicijative za skraćenje mandata. Predviđeno je retroaktivno dejstvo zakona, jer je, kako su obrazložili predlagači, u pitanju javni interes.
Poigravanje s Ustavom
Predsjednik države Milo Đukanović je, prema Ustavu, dužan da potpiše zakon u roku od tri dana od donošenja, ili da ga vrati Skupštini. Ako izmjene budu vraćene i ako ih poslanici opet izglasaju, Đukanović će, prema Ustavu, biti u obavezi da proglasi zakon.
Andrija Đukanović kaže da se partije poigravaju sa Ustavom.
”Interes partije je iznad svega, vidjeli smo i iznad Ustava. Partije se poigravaju sa najvišim pravnim aktom kako im kad odgovara, dopunjavaju ga, koriguju, tumače onako kako im partijski interesi nalažu. Osim toga vidjeli smo u protekle tri decenije da je javni/državni interes podređen partijama koje su bile na vlasti”, kaže on.
Na pitanje da li posljednji protesti pokazuju da slabi moć DPS-a, odgovorio je da DPS jeste u padu kada se govori o podršci građana na izborima, ali to ne znači da je slab i da ne može mobilisati veliki broj građana.
”Najavljeni su protesti pa ćemo vidjeti. Mislim da će im se pridružiti i građani koji nijesu samo u toj partiji, ali su suverenisti. Vidjećemo. Mislim da oni mogu organizovati masovnije skupove iako izgleda da su oslabljeni”, kazao je Đukanović.
Patriote traže da se Petar Ivanović povuče
Na društvenim mrežama učestali su pozivi poslaniku DPS-a Petra Ivanovića da se povuče i da “pusti nove ljude”.
”Zbog Vas i Vama sličnim ljudima, ljudi ne glasaju DPS. Nema reforme bez Vaše političke penzije”, poruka je na jednom od Tviter naloga sa crnogorskim obilježjima.
Ivanović je na Tviteru juče napisao da vidi da je “otvorena nova sezona lova na ‘unutrašnje neprijatelje’”.
”Lovcima želim puno sreće uz iskren savjet da vjeruju činjenicama i dokazima, jer kako reče Martin. L. King: ‘Laž je kao grudva snijega, što se duže kotrlja, sve je veća, ali kad stane - istopi se’”, napisao je Ivanović.
Ivanović je, uoči glasanja u Skupštini u utorak veče, razgovarao sa okupljenim građanima ispred parlamenta, zajedno sa ostalim partijskim kolegama - Jevtom Erakovićem, Aleksandrom Vuković, Dragutinom Papovićem, Predragom Boškovićem...
Predsjednik nema mogućnost da odbije predlog za mandatara
Ines Mrdović naglašava da predsjednik države nema pravo izbora ličnosti mandatara i da on samo podnosi predlog za mandatara kada postoji parlamentarna većina, odnosno predsjednik nema mogućnost da odbije predlog za mandatara kada postoji parlamentarna većina.
”Upravo se kod postojanja parlamentarne većine za izbor mandatara završava tradicionalna nadležnost predsjednika kroz upućivanje predloga, dok je suštinska nadležnost za izbor mandatara u rukama parlamenta, pa shodno tome predsjednik države ne može proizvoljno tumačiti ima li ili nema većine, da li je ličnost predloženog mandatara kvalitetna ili ne, i slično, već je njegovo samo da uputi predlog na bazi postojanja parlamentarne većine za izbor, te je zakonske formulacije potrebno upodobiti i definisati u tom smislu”.
Ona ukazuje da je ustavno-pravno prethodno pitanje svih pitanja - predlaganje mandatara nakon izglasavanja nepovjerenja vladi.
”Ustav Crne Gore je tu jasan i nedvosmisleno navodi da se mandatar predlaže u roku od 30 dana od dana ‘konstituisanja’ parlamenta, pa pravno valjanim, a ne partijsko političkim tumačenjem, proizilazi da pad svake vlade vodi novim izborima u zemlji. Političke grupacije u Crnoj Gori, ipak, to su tumačile shodno partijskim interesima, a početkom ove godine, na krilima snažne međunarodne podrške, formirana je manjinska vlada uz podršku DPS-a na neustavan način, kojoj je u međuvremenu izglasano nepovjerenje. Ustavni sud je tada imao kvorum za odlučivanje, ali su propustili da se odrede po ovom pitanju, uprkos brojnim ocjenama u javnosti o neustavnosti formiranja manjinske vlade”, podsjetila je.
Ona smatra da bi izbor nove vlade, nakon pada manjinske, a bez novih izbora, takođe bio neustavan.
Bonus video:
